Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 9. sjednici održanoj 27. svibnja 2008. godine, Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2008. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao matično radno tijelo.
U raspravi je naglašeno da predloženi zakon predviđa dosta široku osnovu za zaštitu ljudskih prava od diskriminacije u cijelom spektru područja, od rada i radnih uvjeta; obrazovanja, znanosti i športa; socijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite; pravosuđa i uprave; stanovanja, javnog informiranja i medija; sve do pristupa dobrima i uslugama, djelovanju u sindikatima i organizacijama civilnog društva te sudjelovanju u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu. Također se kao posebni oblici diskriminacije uvode uznemiravanje i spolno uznemiravanje, segregacija i indirektna diskriminacija.
Članovi Odbora su posebno istaknuli dobru suradnju predlagatelja s udrugama osoba s invaliditetom temeljem čega je prihvaćen prijedlog da se poticanje na diskriminaciju i propuštanje razumne prilagodbe osobama s invaliditetom također utvrdi kao diskriminacija. Naglašeno je da je diskriminacija osoba s invaliditetom često puta višestruka, što se također utvrđuje ovim zakonom, jednako kao i ponovljena i produljena diskriminacija ili ona koja teško pogađa žrtvu.
Ocijenjeno je dobrim rješenjem da se za središnje neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije odredi pučki pravobranitelj čije se ovlasti ovim prijedlogom zakona dodatno osnažuju te se potiče njegova suradnja i dijalog sa socijalnim partnerima i s organizacijama civilnog društva. Istaknuto je da je pučki pravobranitelj u svom dosadašnjem radu postao referentna institucija u zaštiti ljudskih prava, a budući da mu se ovlasti dodatno proširuju, potrebno je osigurati sve pretpostavke kako bi na kvalitetan način mogao postupati po odredba ovog Zakona.
U raspravi je ukazano i na postojeći problem dugotrajnosti postupaka pred sudovima. Obzirom na postojeću negativnu praksu u tom smislu, izneseno je mišljenje da će se teško moći osigurati hitnost u postupanju u predmetima po odredbama ovog Zakona, tim prije što do sada nisu donošene presude koje se odnose na postupke u svezi diskriminacije. Ocijenjeno je iznimno važnim daljnje educiranje i usavršavanje sudaca s ciljem što bolje primjene ovoga Zakona, ali i službenika zaposlenih u državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te tijelima s javnim ovlastima.
Ukazano je i na potrebu kontinuiranog praćenja provedbe ovoga Zakona, za što ovaj Odbor ima poseban interes tako što bi kroz i inače dobru suradnju s pučkim pravobraniteljem, pravovremeno reagirao na moguće teškoće u primjeni predmetnog Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o suzbijanju diskriminacije
uz sljedeći AMANDMAN
U članku 21. briše se stavak 4.
Obrazloženje:
Stavkom 4. članka 21. uređeno je da će umješač sam snositi troškove svoga sudjelovanja u parnici, bez obzira na ishod parnice. To bi u primjeni značilo da će organizacije civilnog društva imati znatno ograničene mogućnosti sudjelovanja u parničnim postupcima kao umješači na strani osobe koja tvrdi da je žrtva diskriminacije, obzirom da bi same morale snositi troškove sudjelovanja u parnici, bez obzira na ishod parnice. Ovakvo rješenje u suprotnosti je s odredbom članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku kojim je utvrđeno da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinom umješaču nadoknaditi troškove. Budući da o sudjelovanju umješača odlučuje sud primjenjujući na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku, nema potrebe unaprijed na bilo koji način ograničavati sudjelovanje umješača radi sprečavanja nepotrebnog parničenja, na što upozoravaju predstavnici predlagatelja. Isto tako, nema bojazni od dodatnih troškova za državni proračun, jer je po Zakonu o parničnom postupku, kako je već rečeno, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna snositi troškove protivnoj stranci i njezinom umješaču. Osim toga, omogućavanjem većem broju sudionika da sudjelovanjem postupku budu uključeni u suzbijanje diskriminacije, može se samo pridonijeti smanjivanju diskriminacije na svim razinama.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin