Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 26. svibnja 2026. raspravio je Izvješće o radu policije u 2025. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada RH, aktom od 14. svibnja 2026., a Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj tijekom 2025. godine ostala na visokoj razini, uz ukupno 61.277 kaznenih djela, što je za 2,5 % manje nego 2024. godine, te koeficijent razriješenosti od 72,6 %. Naglasila je da je i dalje najzastupljeniji opći kriminalitet, s 47.182 kaznena djela, što je pad od 3,4 % u odnosu na prethodnu godinu. Istaknula je da su kaznena djela na štetu djece i obitelji jedan od najsnažnijih pokazatelja općeg stanja u društvu i funkcioniranja sustava zaštite djece, obitelji i drugih ranjivih skupina, budući da ovise ne samo o radu policije, nego i o školama, sustavu socijalne skrbi, pravosuđu, zdravstvu te lokalnoj zajednici. U tom je području u 2025. godini bilo 11.979 kaznenih djela, što je tek blagi pad u odnosu na 2024., ali više nego dvostruko u odnosu na 2016. godinu, što upućuje na dugoročni rast prijavljivanja i prepoznavanja nasilja i zanemarivanja. Posebno je naglasila da se najveći dio odnosi na povrede djetetovih prava, nasilje u obitelji te spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece (među ostalim 313 kaznenih djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i 154 kaznena djela upoznavanja djece s pornografijom), što pokazuje da su djeca izložena različitim oblicima nasilja u obitelji, zajednici i digitalnom okruženju. Dodala je da su djeca i maloljetnici prisutni i kao počinitelji, jer je u 2025. godini bilo 2.719 kaznenih djela koja su počinila djeca i maloljetnici, uz porast broja maloljetnih počinitelja na 1.670, što upućuje na porast grupnog nasilja među mladima te potrebu za jačom, usklađenom suradnjom policije, škola, centara za socijalnu skrb, pravosuđa i drugih službi u prevenciji i ranom otkrivanju rizičnih ponašanja.
Posebno se osvrnula na krvne i seksualne delikte te istaknula da je 2025. godine zabilježeno 2.975 kaznenih djela protiv života i tijela, uz vrlo visok stupanj razriješenosti od 95,8 %. Naglasila je da je počinjeno 39 ubojstava, nešto više nego 2024. godine, ali da su sva ubojstva razriješena, dok je broj pokušaja ubojstva pao na 84, što je najniža razina u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Što se tiče seksualnih delikata upozorila je na porast broja silovanja na 310 kaznenih djela, odnosno gotovo 20 % više nego 2024. godine, pri čemu razriješenost tih djela ostaje vrlo visoka i iznosi 97,7 %. U dijelu koji se odnosi na kaznena djela motivirana mržnjom navela je da je i 2025. godine zabilježeno 75 takvih kaznenih djela, jednako kao i godinu prije, pri čemu je najčešće riječ o kaznenom djelu prijetnje, a najčešći motiv je nacionalno odnosno etničko podrijetlo žrtve, dok se prekršaji povezani s govorom mržnje i dalje ne prate kao zasebna kategorija, nego unutar prekršaja protiv javnog reda i mira i drugih propisa. Vezano uz nezakonite migracije i zaštitu državne granice, istaknula je da je 2025. godine zabilježeno 16.409 nezakonitih prelazaka državne granice, što je 44 % manje nego 2024. godine, pri čemu je oko 91 % zatečenih migranata iskazalo namjeru za međunarodnom zaštitom. Naglasila je da je hrvatska policija među najuspješnijima u Europi u suzbijanju nezakonitih migracija i pratećeg kriminaliteta te da je od 2018. do kraja 2025. otkrila ukupno 8.456 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka, od čega 1.159 u 2025. godini. U odnosu na sigurnost prometa na cestama navela je da je 2025. godine zabilježen daljnji rast prometa, uz porast broja registriranih vozila i vozača, ali i blagi pad ukupnog broja prometnih nesreća (0,8 %), kojih je bilo 35.446. Upozorila je da je, unatoč tome, broj poginulih porastao s 239 na 261 osobu (porast od 9,2 %).
U raspravi koja je uslijedila pohvaljena je iscrpnost i strukturiranost Izvješća, osobito činjenica da ono daje pregled višegodišnjih trendova. Pozitivno je ocijenjena i suradnja policije s pučkom pravobraniteljicom, uključujući sastanke na najvišoj razini, zajedničke sastanke u vezi s preporukama pučke pravobraniteljice te edukacije policijskih službenika. Upozoreno je na porast kaznenih djela na štetu djece, što je već bilo istaknuto i u raspravi o izvješću za 2024., te je ponovno otvoreno pitanje je li postojeći preventivni okvir – u koji ulaze škole, socijalna skrb, zdravstvo, pravosuđe i lokalna zajednica – dovoljno snažan ili ga je potrebno dodatno ojačati. U vezi s maloljetničkim nasiljem podsjetilo se na istraživanja iz 2019. koja su upućivala na rast autoritarnih stavova i tolerancije prema nasilju među mladima, uz ocjenu da je, unatoč postojećim preventivnim mjerama i programima, pojavnost nasilja i dalje visoka, te da postoji znatan prostor za snažnije uključivanje svih nadležnih resora, obitelji i lokalne zajednice, uz pojačanu suradnju s centrima za socijalnu skrb, školskim stručnim službama i službama mentalnog zdravlja, kako bi se rizična ponašanja otkrivala i rješavala što prije.
Posebno je upozoreno na trend porasta zločina iz mržnje i napada na strane radnike i pripadnike nacionalnih manjina, najčešće kaznenim djelom prijetnje zbog nacionalnog ili etničkog podrijetla žrtve. Naglašeno je da se bilježi rast prijava, što s jedne strane može upućivati na veće povjerenje građana u institucije, ali istodobno predstavlja zabrinjavajući indikator rasta mržnje i netrpeljivosti, osobito jer je riječ o višegodišnjem uzlaznom trendu. Upozoreno je na to da je riječ o društvenoj pojavi koju treba shvatiti ozbiljno i čiji se rast mora zaustaviti te da i dalje nije dovoljno jasno što se u praksi smatra govorom mržnje, što stvara pravnu nesigurnost za građane i prostor za arbitrarnost u postupanju policije i sudova. Istaknuto je da ni saborska govornica ne bi smjela biti prostor za korištenje prostačkog, uvredljivog rječnika nedostojnog javne rasprave, osobito kada se vrijeđaju nositelji javnih funkcija i manjinske skupine. Naglašeno je da su rano prepoznavanje rizičnih ponašanja i dosljedno procesuiranje zločina iz mržnje ključni te da su trendovi ksenofobije, rasizma i zločina iz mržnje u porastu ne samo u Hrvatskoj nego i u većini država Europske unije. Upozoreno je i na velik broj javnih okupljanja na kojima dolazi do govora mržnje ili incidenata motiviranih predrasudama, pri čemu policija i sudovi često različito tumače iste situacije, uz neujednačenu praksu i ponekad različite standarde, te je predloženo da se razmotri jasnije zakonsko definiranje pojma „prikladnog mjesta“ javnog okupljanja, kao i dodatno razgraničenje dopuštenog i nedopuštenog govora u javnom prostoru.
U raspravi je izražena i sumnja u moguću politizaciju dijela Izvješća, jer su kao primjeri korupcijskih kaznenih djela istaknuti isključivo slučajevi povezani sa strankom Možemo!, dok se ne spominju slučajevi vezani uz Državni inspektorat i druga medijski eksponirana postupanja. Predočeno je, međutim, da se ne radi o politizaciji ni selektivnom pristupu, već su u Izvješću izdvojeni oni predmeti koji, prema utvrđenoj metodologiji, imaju najveću imovinsku štetu. Ujedno je ukazano na porast nasilja prema osobama starije životne dobi, kako u obiteljskom okruženju tako i u zajednici, te je naglašena potreba za osnaživanjem starijih osoba da prijavljuju nasilje, ali i za dodatnim osposobljavanjem policijskih službenika za rad s ovom skupinom žrtava. Vezano uz najteža kaznena djela, upozoreno je i na relevantne presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u predmetima nasilja u obitelji i zaštite od teških kaznenih djela, u kojima je Sud utvrdio da su nadležna tijela mogla i morala učiniti više kako bi spriječila teže posljedice, te je naglašeno da ti nalazi upućuju na ozbiljne propuste u prijašnjem postupanju i potrebu dodatnog jačanja standarda zaštite žrtava, bolje koordinacije nadležnih tijela i dosljednije primjene postojećih protokola.
Na temelju iznesenoga u raspravi zaključeno je da Izvješće o radu policije u 2025. godini potvrđuje da je sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj i dalje na visokoj razini, uz smanjenje ukupnog broja kaznenih djela i održavanje visoke razriješenosti, ali i da otvara važna pitanja zaštite djece i obitelji, rast vršnjačkog nasilja, suzbijanja zločina iz mržnje, postupanja prema migrantima te jačanja povjerenja građana u policiju.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova »ZA« i 1 glas »SUZDRŽAN«) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu policije u 2025. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac