Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 25. studenog 2025. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenog 2025.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P.Z. br. 221.
Glavna državna rizničarka je u uvodnom izlaganju istaknula kako je Prijedlog dravnog proračuna za 2026. godinu temeljem na makroekonomskim pokazateljima koji ukazuju na nastavak gospodarske stabilnosti i društvenog razvoja. Proračun za 2026. godinu je socijalan, razvojan i održiv, što se posebno odražava u ???????? ključnim makroekonomskim pokazateljima: rast BDP-a od 2,7 posto , inflacija smirena na 2,8 posto (s 3,7 posto u 2025.), rast zaposlenosti od 1,6 posto, te udjel javnog duga u BDP-u koji se održava na 56 posto, čime se nastavlja trend smanjenja udjela javnog duga prema BDP-u godinu nakon godine.
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2026. godinu planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 2,7 milijardi eura u odnosu na 2025. godinu. U strukturi prihoda, prihodi od poreza čine 54 posto, doprinosi 18 posto, ostali prihodi 14 posto, pomoći iz EU fondova 13 posto, te prihodi od imovine 1 posto. Ukupni rashodi za 2026. godinu planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 3,0 milijarde eura u odnosu na 2025. godinu. Povećanje ukupnih rashoda od 3,0 milijarde eura rezultat je, prije svega, povećanih izdvajanja namijenjenih zaštiti i poboljšanju standarda života ranjivim skupinama te jačanju gospodarskog rasta i održivosti. Kroz proračun za 2026. godinu Vlada je osigurala posebna sredstva za mirovine i mirovinsko osiguranje u iznosu od 10,2 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 1,0 milijarde eura u odnosu na 2025. godinu, kao rezultat redovnog usklađivanja mirovina i pune godišnje primjene izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Za demografsku revitalizaciju predviđeno je 804 milijuna eura, od čega su značajna sredstva namijenjena rodiljnim i roditeljskim naknadama te doplatcima za djecu, s posebnim naglaskom na povećanje rodiljnog dopusta koje će dodatno podržati obiteljske politike. Istovremeno, za energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša osigurano je 1,6 milijardi eura, čime se podupire energetska obnova, modernizacija energetske infrastrukture i razvoj javne vodoopskrbe. U cilju poticanja konkurentnosti gospodarstva, proračunom je predviđeno 847 milijuna eura, dok je za fiskalno izravnanje, decentralizirane funkcije i sufinanciranje projekata jedinica lokalne samouprave osigurano 650 milijuna eura, što omogućava ravnomjeran regionalni razvoj i jačanje kapaciteta lokalnih zajednica.
U raspravi je postavljeno pitanje o udjelu izdvajanja iz poreza za financiranje mirovina u odnosu na udio koji se financira iz doprinosa. Predstavnica predlagatelja je pojasnila da se mirovine financiraju iz doprinosa u omjeru od 65 posto, dok se iz državnog proračuna financira oko 35 posto, za što je u proračunu za 2026. godinu projicirano 3,5 milijardi eura. Istaknula je da svake godine udio izdvajanja iz poreznih prihoda pada, čime se smanjuje fiskalni teret na državnom proračunu, te je sada taj udio znatno manji od onog koji je bio prije 10 godina.
U raspravi je ukazano da prihodi jedinica lokalne samouprave putem fonda za fiskalno izravnanje nisu dovoljni za funkcioniranje niza jedinica lokalne samouprave, posebice onih kod kojih je pao broj stanovnika nakon popisa iz 2021. godine. Predstavnica predlagatelja je odgovorila da su u fondu za fiskalno izravnanje predviđena sredstva u iznosu od 280 milijuna eura, te da su postoci koje će dobiti pojedine jedinice lokalne samouprave već objavljeni na stranicama Ministarstva financija. Istaknula je i da se za decentralizirane funkcije, uz navedeno, izdvojilo dodatnih 20 milijuna eura za financiranje vatrogastva i bolnica, dok se pomoći daju i kroz druge kanale, uključujući izgradnju vrtića, besplatnu prehranu u školama, besplatan prijevoz učenika, kao i sufinanciranje infrastrukturnih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na taj način postoji više kanala putem kojih se sredstva spuštaju prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave, čime se osigurava veći obim financijske podrške lokalnim zajednicama u realizaciji njihovih razvojnih prioriteta i osiguranju kvalitete javnih usluga za stanovnike.
Posebna pažnja posvećena je financiranju Vladina ureda za ravnopravnost spolova, za koji je predviđeno samo 468.437 eura , unatoč činjenici da Ured zapošljava pet zaposlenih i temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova ima značajnu ulogu u zaštiti i unapređenju prava žena. Naglašeno je da žene, usprkos istim sposobnostima i kvalifikacijama, i dalje zaostaju u plaćama i zastupljenosti na pozicijama moći, što zahtijeva jačanje institucionalnog okvira za promociju ravnopravnosti. Predstavnica predlagatelja je pojašnjila da se financiranje mjera za ravnopravnost spolova ne može promatrati isključivo kroz izdvajanja za određenu instituciju, već kroz sve horizontalne aktivnosti i mjere koje se provode kroz Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i druge institucije, koje zajedno izdvajaju značajna sredstva za ovu problematiku. Primjerice, samo za rodiljne dopuste predviđeno je dodatnih 270 milijuna eura kako bi se osiguralo da žene tijekom roditeljskog dopusta zadrže punu plaću, što predstavlja značajnu pravnu i ekonomsku zaštitu. Dodatno, osigurana su sredstva za mirovine i dodatni staž radi rodilnog dopusta, čime se ispravljaju ranije nepravde prema ženama u mirovinskom sustavu. Uz to, kroz besplatnu pravnu pomoć žrtvama nasilja, u 2026. godini očekuje se značajna potražnja – 1.189 žrtava je do sada zatražilo pravnu pomoć, što pokazuje kako su žene i djevojke i dalje glavne žrtve nasilja. Istaknuto je da se bilježi porast nasilja prema ženama i povećan rizik od ozbiljnijih oblika nasilnog ponašanja, posebice u obiteljskom kontekstu, što je vidljivo kroz porast broja femicida i teških kaznenih djela. Naglašeno je da se u odnosu na vrijeme donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova nedovoljno ozbiljno pristupa navedenoj problematici i krovnim tijelima koja štite prava žena. Trebalo bi s većom ozbiljnošću i resursima pristupiti ovoj temi te jačati relevantna tijela i institucionalni okvir u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, što je posebno relevantno s obzirom da se 18. sjednica Odbora održava na dan Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog).
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova ( 8 glasova „ ZA“ i 2 glasa “ PROTIV“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e
DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU, I PROJEKCIJE ZA 2027. I 2028. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac