Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 8. sjednici održanoj 13. svibnja 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2008. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, prije svega razmatrajući u kojoj mjeri predložena zakonska rješenja pridonose ostvarivanju prava građana zajamčenih Ustavom i međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima čiji je Republika Hrvatska potpisnik - kroz olakšavanje pristupa sudu i drugim državnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti, a koja odlučuju o njihovim pravima i obvezama, odnosno u kojoj mjeri predloženi način pružanja pravne pomoći i podmirivanja troškova od strane Republike Hrvatske uzima u obzir njihov materijalni položaj i druge okolnosti koje im otežavaju ostvarivanje Ustavom i zakonom zajamčenih prava.
U raspravi je najspornijim ocijenjen predloženi način ostvarivanja prava na osnovnu/primarnu pravnu pomoć, posebno u onom djelu koji treba biti ostvaren preko udruga koje su u dosadašnjoj praksi bile najviše na raspolaganju građanima i godišnje pružale pomoć u oko 70.000 slučajeva. Ta prva pravna pomoć koja je za građane, posebno one socijalno ugrožene, iznimno bitna jer im daje osnovne informacije i upute u vezi s vođenjem sudskih, upravnih i drugih postupaka, trebala bi biti, kako je u raspravi naglašeno, dostupna na što jednostavniji i pristupačniji način. Istaknuto je da nisu nužne brojne predradnje čije se poduzimanje traži predloženim zakonom kako bi potencijalni korisnik došao do uputnice kao upravnog akta kojim se odobrava korištenje nekog od oblika pravne pomoći utvrđenih ovim Zakonom.
Izraženo je mišljenje da nema razloga za bojazan na koju su upozorili predstavnici predlagatelja da bi udruge mogle zlorabiti ovlast i pod nejednakim uvjetima pružati pravnu pomoć, te neracionalno trošiti proračunska sredstva i pružati pravnu pomoć i onim građanima koji ne ispunjavaju uvjete propisane zakonom. Istaknuto je da u hrvatskom pravnom sustavu već egzistiraju udruge koje su zakonom dobile javnu ovlast i postupaju u stvarima u kojima se odlučuje o pojedinim pravima građana. S druge strane kada su u pitanju udruge koje bi bile ovlaštene za pružanje primarne pravne pomoći, u predloženom zakonu predviđen je niz mehanizama kojima se onemogućava zlouporaba ovlasti od strane udruga. Naime, predloženi zakon propisuje da udruge koje namjeravaju dobiti ovlast za pružanje primarne pravne pomoći moraju proći složen postupak utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za tu vrstu djelatnosti, nakon kojeg ministarstvo nadležno za pravosuđe izdaje rješenje kojim se udruzi daje ovlaštenje za pružanje primarne pravne pomoći. Nadalje, proračunska sredstva za pružanje pravne pomoći udrugama se odobravaju na temelju projekata, a odlučivanje o projektima i kontrola trošenja sredstava (o čemu su ovlaštene udruge obvezne redovito podnositi izvješća) u ingerenciji je nadležnih državnih tijela, prije svega ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Isto tako, zakon precizno uređuje upravni i stručni nadzor nad radom pružatelja pravne pomoći i ovlašćuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa da udruzi, ukoliko ne radi sukladno ovom zakonu, zabrani bavljenje tom vrstom djelatnosti i da je briše iz registra udruga ovlaštenih za pružanje pravne pomoći.
Imajući u vidu navedeno, većina članova Odbora (8 glasova „za“ i 3 „suzdržana“), odlučila se za podnošenje amandmana kojim bi se u tekst Konačnog prijedloga zakona dodala dva nova članka (15. i 16.), kojima bi se ostvarivanje primarne pravne pomoći omogućilo korisnicima izravnim obraćanjem ovlaštenim pružateljima pravne pomoći uz predočenje potvrde Porezne uprave o visini dohotka korisnika i članova njegovog kućanstva te izjave korisnika o imovnom stanju.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio slijedeći
ZAKLJUČAK
Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći uz slijedeći
AMANDMAN
na tekst Konačnog prijedloga zakona:
Iza članka 14. dodaju se novi članci 15. i 16. koji glase:
„Članak 15.
(1) Primarna pravna pomoć može se ostvariti direktnim obraćanjem ovlaštenom pružatelju pravne pomoći, uz dostavu potvrde Porezne uprave o visini dohotka korisnika i članova njegovog kućanstva, kao i izjave korisnika o imovnom stanju.
(2) Korisnik nekog od oblika socijalne skrbi uz potvrde iz stavka 1. podnosi potvrdu nadležnog centra za socijalnu skrb o vrsti i visini primljene pomoći u posljednjih 6 mjeseci.
(3) Korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji uz potvrde iz stavka 1. podnosi potvrdu ili presliku rješenja o opskrbnini.
(4) Za točnost podataka navedenih u izjavi o imovnom stanju korisnik odgovara kazneno i materijalno.
(5) U slučaju promjene imovnog stanja korisnika, pružatelj primarne pravne pomoći na odgovarajući način primjenjuje odredbe stavka 2 i 3. ovog članka, o čemu sastavlja Izvješće iz članka 16. stavka 3. ovog Zakona.
Članak 16.
(1) Korisnik koji ostvaruje primarne oblike pravne pomoći obraća se ovlaštenom pružatelju uz dostavu potvrda iz članka 15. ovog Zakona.
(2) Ovlašteni pružatelj pruža primarnu pravnu pomoć korisniku ukoliko je iz dostavljenih potvrda razvidno da korisnik ispunjava uvjete iz članka 8., 9. i 10. ovog Zakona.
(3) Ovlašteni pružatelj pravne pomoći sastavlja Izvješće o pruženim oblicima primarne pravne pomoći koje nužno sadrži podatke o ovlaštenom pružatelju, podatke o korisniku, potvrde iz članka 15. ovog Zakona i podatke o pruženim oblicima pravne pomoći, a može sadržavati i podatke o pravnoj pomoći pruženoj temeljem odredbe članka 5. stavka 2. ovog Zakona.
(4) Ovlašteni pružatelj primarne pravne pomoći obvezuje se ustrojiti spis predmeta za svakog korisnika kojem pruži pravnu pomoć temeljem ovoga Zakona.
(5) Izvješće iz stavka 3. ovog članka čini sastavni dio spisa predmeta iz stavka 4. ovog članka.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje oblik Izvješća iz stavka 3. ovog članka.“
Dosadašnji članci 15. do 77. postaju članci 17. do 79.
Obrazloženje:
Novim čl. 15. i 16. predlaže se pojednostavljenje mogućnosti korištenja primarne pravne pomoći neposrednim obraćanjem građana pružatelju pravne pomoći koji procjenjuje ispunjava li korisnik Zakonom propisane uvjete. Propisuje se i obveza pružatelja primarne pravne pomoći za sastavljanjem Izvješća o pruženoj pravnoj pomoći koje čini sastavni dio spisa predmeta korisnika. O istome se sastavljaju kvartalni izvještaji koji se dostavljaju nadzornome tijelu čime se uklanja mogućnost zlouporaba. Na taj način omogućava se promptno dobivanje pravne pomoći, što je u praksi, pri rješavanju egzistencijalnih problema građana, iznimno bitno.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin