Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 6. sjednici održanoj 29. travnja 2008. godine, Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali predmetno Izvješće ističući njegovu sveobuhvatnost, primijenjenu metodologiju izvještavanja, utemeljenost na činjenicama do kojih je pučki pravobranitelj došao tijekom postupanja po pritužbama građana, te brojne preporuke koje pučki pravobranitelj daje, a koje mogu poslužiti kao putokaz nadležnim tijelima za promjenu stanja i bolju organizaciju rada kojom bi se osigurala učinkovitija zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima pred državnom upravom, sudovima i drugim tijelima koja imaju javne ovlasti.
U raspravi je konstatirano da iako je u nekim upravnim oblastima ostvaren izvjestan napredak u postupanju nadležnih tijela i rješavanju problema građana (bilježi se pad broja pritužbi u mirovinsko-invalidskoj oblasti, zatim u odnosu na prognanike i izbjeglice kao i pritužbe u vezi s povratom imovine), još uvijek je funkcioniranje tijela koja rješavaju o pravima građana daleko od poželjnog.
Zabrinjavajućom je ocijenjena činjenica da na neke probleme pučki pravobranitelj već godinama ukazuje u svojim izvješćima, da daje preporuke za rješavanje tih problema koje u saborskim raspravama dobivaju punu podršku, ali da se i unatoč tomu stanje značajnije ne mijenja. Tako su i nadalje najbrojnije one pritužbe koje se odnose na dugotrajnost rješavanja u upravnim stvarima, osobito u drugom stupnju, ali i pred Upravnim sudom Republike Hrvatske (2 do 4 godine), pri čemu se uz dugotrajnost postupaka građani žale i na to da ne mogu dobiti informaciju o stanju predmeta, i to više dok se rješavaju u ministarstvima i središnjim tijelima uprave nego na lokalnoj razini. S tim u vezi pučki pravobranitelj već četvrtu godinu kroz svoja izvješća upozorava na kršenje prava građana zbog dugotrajnosti upravnog rješavanja. Istaknuta je mogućnost promijene takvog stanja u relativno kratkom roku i neovisno ili paralelno s drugim reformama i promjenama u upravi, prije svega tako da čelnici upravnih tijela i službi osiguraju da ovlašteni službenici dosljedno primjenjuju načela Zakon o općem upravnom postupku. Također se u postupku po žalbama pravilnom interpretacijom ZUP-a treba onemogući neopravdano, a često opetovano vraćanje predmeta na ponovni postupak, uslijed čega se nerijetko događa, kako se u Izvješću navodi, da građani (uključujući i trajanje postupka pred Upravnim sudom) čekaju na rješavanje upravnih stvari i po pet pa i deset godina.
U nekim upravnim tijelima u kojima se nagomilao velik broj neriješenih predmeta čije rješavanje traje nerazumno dugo i na koje se građani najčešće žale, potrebno je poduzeti i posebne mjere i utvrditi program za saniranje problema. Tako je ukazano na probleme s radom Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice i Uprave za obnovu obiteljskih kuća, na čiji rad otpada čak 20 % od ukupnog broja pritužbi koje je zaprimio pučki pravobranitelj.
Istaknuto je, također, da se mora uvesti redovito praćenje i analiza statističkih podataka o upravnom rješavanju, što treba biti pretpostavka za pravovremeno reagiranje i poduzimanje potrebnih mjera u cilju postizanja primjerene ažurnosti i učinkovitosti, kako na razini pojedinih službi ili upravnih tijela tako i u ministarstvima za upravnu oblast u cjelini. Temeljem analize podataka o upravnom rješavanju, ali i upozorenja pučkog pravobranitelja i drugih tijela koja zaprimaju predstavke građana, moraju se pravovremeno provoditi učinkovite mjere unutarnjeg nadzora. Naglašeno je da je neprihvatljivo da na rad pojedinih državnih službenika ili službi dolaze brojne predstavke građana, da na to upozoravaju tijela koja se bave predstavkama građana uključujući i pučkog pravobranitelja, a da se ne vidi da itko snosi posljedice za nestručan i/ili nesavjestan rad.
Ponovno je upozoreno da podaci iz Izvješća ukazuju da ni u sudstvu još uvijek i unatoč izvršenim zakonskim promjenama za koje je davano objašnjenje da će polučiti kvalitetne promjene, nije ostvaren željeni napredak, pa se tako i dalje 15% od ukupnog broja pritužbi građana upućenih pučkom pravobranitelju odnosi na neažurnost sudova i dugotrajnost sudskih postupaka, a što ukazuje na potrebu poduzimanja dodatnih mjera.
Ukazano je na potrebu da Vlada Republike Hrvatske i nadležna državna tijela žurno analiziraju probleme na koje se u Izvješću ukazuje, te da poduzmu potrebne korake, imajući u vidu uz ostalo i činjenicu da na nužnost učinkovitijeg postupanja ukazuju i presude Europskog suda za ljudska prava, pa zadržavanje sadašnjeg stanja može imati izravne posljedice i na pregovarački proces s Europskom unijom.
U raspravi je istaknuta iznimno dobra suradnja Odbora i pučkog pravobranitelja, što se očituje kroz stalne kontakte Odbora s pučkim pravobraniteljem i njegovo aktivno sudjelovanje na sjednicama Odbora.
Imajući u vidu značaj institucije pučkog pravobranitelja za zaštitu ustavnih i zakonskih prava građana pred državnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti i napore koje Ured pravobranitelja ulaže izvršavajući svoju Ustavom i zakonom utvrđenu ulogu, u raspravi je dana puna podrška prijedlozima i preporukama pučkog pravobranitelja iznesenim u Izvješću, kako onima u vezi s radom državnih tijela tako i onim prijedlozima pučkog pravobranitelja koji se odnose na potrebu dorade ustavnih i zakonskih rješenja koja uređuju instituciju pučkog pravobranitelja i stvaranje potrebnih materijalnih i organizacijskih pretpostavki za rad Ureda pučkog pravobranitelja. Kao prioritetno naglašeno je osiguravanje odgovarajućeg prostora i opreme za rad Ureda i otvaranje područnih ureda pučkog pravobranitelja, odnosno pronalaženje načina da se institucija pravobranitelja što više približi građanima.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi o Izvješću, kao i primjedbe, prijedlozi i preporuke pučkog pravobranitelja dani u Izvješću, dostavljaju se Vladi Republike Hrvatske radi poduzimanja mjera za učinkovitiji rad nadležnih državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin