Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 10. sjednici, održanoj 30. lipnja 2021. godine raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 18. lipnja 2020. godine.
Odbor je o Prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da su prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1992. godine koji je mijenjan čak 12 puta. Mnoge kategorije nisu obuhvaćene tim Zakonom te nemamo odgovarajući pravni okvir. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u Konačnom prijedlogu zakona skraćen je rok za donošenje provedbenih propisa, preciznije je propisano pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, propisana je nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja za ostvarivanje prava na besplatne udžbenike za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a učinjene su i potrebne nomotehničke izmjene.
U raspravi su članovi Odbora izrazili zabrinutost radi ne prihvaćanja prijedloga Odbora iznesenih prilikom rasprave o Prijedlogu zakona. Tako u odnosu na čl. 1 nije prihvaćen prijedlog da se navedeni članak izmjeni jer su u članku kao vrednote na kojima se temelji Zakon prepisane iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i njihovih obitelji i nisu primjerene za Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.
Prijedlogom Odbora se uz naglašavanje Domovinskog rata u kontekstu stvaranja samostalne, suverene, neovisne i demokratske Republike Hrvatske, kao vrednote ističe i poseban interes Republike Hrvatske za utvrđivanje istine o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ostvarivanje njihovih prava, stvaranje uvjeta za povratak svih prognanih i izbjeglih građana Republike Hrvatske te procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, te politika pomirenja između zaraćenih strana u Domovinskom ratu kao potvrda njegove pravednosti i legitimnosti kao obrambenog i oslobodilačkog rata.
U raspravi je iznesena i primjedba na ograničavanje dokaza kojima se dokazuju činjenice stradavanja ili da je osoba poginula, umrla i nestala, a za što je čl. 73. – 76 predviđen zatvoren krug dokaza koji ne uključuje isprave međunarodnih organizacija, isprave drugih država i svjedoke. U raspravi je iznijeta bojazan i u svezi čl. 5 koji sadrži diskriminatorne elemente.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina nije podržao donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ( 1 glas «ZA» , 7 glasova „SUZDRŽAN“ )
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac