Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 35. sjednici održanoj 6. studenog 2019. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.
Odbor je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je rekla kako su ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini projicirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 6,7 posto u odnosu na plan 2019. (odnosno 5,4 posto u odnosu na novi plan 2019.). Ukupni rashodi proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je za 5 posto ili 7 milijardi kuna više u odnosu na državni proračun za 2019. godinu (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na novi plan). Planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, zbog kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za sljedeću godinu planira se suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna.
Udjel javnog duga u BDP-u u 2020. godini planiran je unutar 70%, a smjer fiskalnih kretanja na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će viškom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 0,2% BDP-a u 2020. godini. Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022. godine odnosno s 74,8% BDP-a u 2018. na 61,6% BDP-a u 2022. godini. K tome, fiskalne projekcije predstavljene u ovom dokumentu ukazuju da RH ispunjava srednjoročni proračunski cilj od -1% BDP-a u čitavom projekcijskom razdoblju.
U raspravi je zatraženo pojašnjenje smanjenja pojedinih pozicija u Ministarstvu unutarnjih poslova koje se odnose na ilegalne migracije, izgradnja kapaciteta u području azila, viznog sustava i ilegalnih migracija te Fonda za azil, migracije i integraciju ilegalne migracije. Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova pojasnio je kako se ne radi o smanjenju jer su iz EU fondova osigurana 32 milijuna kuna za navedene namjene. Istaknuo je i da je za plaće i zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u Ministarstvu unutarnjih poslova osigurano 150 milijuna kuna.
Proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja je u odnosu na 2019. godinu, povećan za 7,6%, sa 17.283.972.503 kn na 18.600.929.405 kn. Povećana su sredstva na pozicijama: poticaji obrazovanja nacionalnih manjina, posebnim programi obrazovanja za provođenje programa nacionalnih manjina, pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, izrade udžbenika za slijepe i slabovidne učenike i studente, potpore romskim studijima i studentima Romima, prevencija nasilja i ovisnosti. U raspravi je spomenut problem uključivosti djece romske nacionalnosti s invaliditetom u posebne programe i prije predškolske dobi kako bi što prije naučili hrvatski jezik te dobili osobne asistente. Predstavnica Ministarstva istaknula je kako je osigurano dodatnih 500.000 kuna za učenje hrvatskoga jezika.
Proračun Ministarstva za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2020. godinu iznosi 6.464.722.093 kn, što je povećanje za otprilike 500.000.000 odnosno 8,9%, u odnosu na 2019. godinu. U raspravi je otvoreno pitanje izdvajanja za funkciju obitelji i djecu, te je istaknuto kako su izdvajanja za tu namjenu u Republici Hrvatskoj iznose 1,8 BDP-a dok je u EU izdvajanje 2,4%. Predstavnik Ministarstva pojasnio je povećanja u odnosu na dostupnost vrtića, povećanje doplatka za pomoć i njegu, te povećanje broja osoba koje imaju status roditelja odgajatelja. Poreznom reformom osiguran je povećanje osobnog odbitka za djecu tako da za dvoje djece osobni odbitak iznosi 5.700 kuna, za troje 8.000 kuna, dok za četvoro djece iznosi 16.000 kuna. Odnosno najveći dio građana sa troje ili četvero djece ne plaća porez na dohodak. U raspravi je izneseno kako 60.000 građana koji imaju pravo na dječiji doplatak ne koriste navedeno pravo, te je postavljeno pitanje niskih iznosa dječjeg doplatka od 150 i 300 kuna. U raspravi je naglašeno kako je potrebno izraditi financijski plan prioriteta temeljem Konvencije o pravu djeteta i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Proračun Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u odnosu na 2019. godinu povećan je za 68,8%, s 49.533.948 kn na 83.637.411 kn. Razlog tako velikog povećanja je što je iznos od 10 milijuna EUR osigurano iz Europskog socijalnog fonda. Sredstva će se utrošiti na aktivnosti vezane uz predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU.
Proračun Savjeta za nacionalne manjine u odnosu na 2019. godinu povećan je 19,4%, s 38.657.227 kuna na 46.158.770 kuna. Izraženo je zadovoljstvo povećanjem te su proračunska sredstva vraćena na razinu na kakvoj su bila prije deset godina.
Sredstva u proračunu Ureda pučkog pravobranitelja također su povećana u odnosu na 2019. godinu za 12,1%, s 12.561.217 kuna na 14.082.524 kuna, a povećanje sredstava posljedica je proširenja zadaća Pučkog pravobranitelja temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije i djelovanja Nacionalnog preventivnog mehanizma kao i obaveza temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (8 glasova „ ZA“ i 3 glasa “ PROTIV“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e
DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2021. I 2022. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Tomislava Žagara, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac