Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je na svojoj 33. tematskoj sjednici održanoj 23. srpnja 2019. godine raspravljao o Odluci Ustavnog suda U-II-1818/2016 od 02. srpnja 2019. o ocjeni suglasnosti s Ustavom i zakonom Statuta Grada Vukovara i Statutarne odluke o ostvarivanju ravnopravne službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara, te pretpostavkama za provedbu odluke Ustavnog suda. Odluku U-II-1818/2016 Ustavni sud Republike Hrvatske dostavio je Odboru, zajedno s izdvojenim mišljenjima sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske Lovorke Kušan i dr.sc. Gorana Selanca, Andreja Abramovića te Miroslava Šumanovića.
Sukladno odredbama članka 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je o ovoj temi raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predsjednik Odbora istaknuo je da su, nakon objavljivanja rezultata o popisu stanovništva provedenog 2011. godine, u gradu Vukovaru ispunjene pretpostavke za primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj za srpsku nacionalnu manjinu u tom gradu. Unatoč nastojanju Vlade da provede zakon, cijeli proces je stao zbog nasilnih radnji braniteljskih udruga, te težnji pojedinih političkih grupacija koji su opstruirali provedbu zakona, produbljujući nacionalne podjele u Gradu Vukovaru.
Nakon toga je Vlada Republike Hrvatske procijenila da nema pretpostavki za primjenu zakona, a Gradsko vijeće Grada Vukovara donijelo je statutarnu odluku kojom su gotovo u cijelosti ograničena kolektivna prava srpske nacionalne manjine zajamčena Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, dok su u velikom opsegu ograničena i individualna prava. Zbog toga je Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Vukovara uputilo dopis ovome Odboru, temeljem kojeg je Odbor proveo raspravu i donio zaključak temeljem kojeg je zatraženo od Ustavnog suda Republike Hrvatske da ocjeni ustavnost takve Statutarne odredbe Grada Vukovara.
Na donošenje odluke Ustavnog suda čekalo se tri godine, a Odlukom Ustavnog suda ukinute su kao nezakonite odredbe Statuta koje se odnose na individualna prava u dijelu koji se odnosi na dostavu materijala za sjednicu Gradskog vijeće na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, na usmeni zahtjev bez ikakvih ograničenja koja su bila propisana Statutarnom odlukom. Ukinuta je i odredba statutarne odluke kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine ograničavalo pravo na dostavu isprava i propisa na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu uz uvjet pisanog zahtjeva i dokazanog pravnog interesa. Glede zakonom zajamčenih kolektivnih prava srpske nacionalne manjine u Gradu Vukovaru, Ustavni sud nije prihvatio zahtjev za ukidanje odredbi u kojima su ograničena kolektivna prava nacionalne manjine na način da je statutarnom odlukom uvjetovana zakonom zajamčena prava na način da će se primjenjivati kad se za to steknu uvjeti. U Odluci je Ustavni sud obvezao Gradsko vijeće grada Vukovara da svake godine u listopadu razmatra dostignuti stupanj razumijevanja, dijaloga i snošljivosti među građanima Vukovara, da u skladu s provedenom raspravom donese zaključke temeljem kojih će moći donijeti odluku o mogućnosti i potrebi proširivanja prava srpske nacionalne manjine sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.
Predsjednik odbora istaknuo je da se problem zakonom zajamčenih kolektivnih i individualnih prava nacionalnih manjina prisutan u mnogim općinama i županijama. Zajamčena prava nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma ne uskraćuje se samo srpskoj nacionalnoj manjini već i češkoj, slovačkoj i mađarskoj, a razlog ne bi smio biti financijske prirode, na što se često izvlače jedinice lokalne samouprave, jer se sredstva osiguravaju u državnom proračunu.
Ministar uprave rekao je da se sukladno Odluci Ustavnog suda materijali za pripadnike srpske nacionalne manjine u Gradu Vukovaru moraju dostavljati na njihovom jeziku, te da je obveza Gradskog vijeća poštivati odluku Ustavnog suda, kao što je obveza ministarstva, odnosno Vlade da sukladno Odluci Ustavnog suda osigura provođenje Zakona.
U raspravi koja je uslijedila naglašeno je kako je Republika Hrvatska kvalitetnim zakonskim rješenjima pitanje ljudskih prava, a posebice prava nacionalnih manjina, digla na vrlo visoku razinu. Zbog takvih kvalitetnih zakonskih rješenja dobili smo pohvale prilikom ulaska u Europsku uniju. Nažalost, u praksi je često prisutno uskraćivanje prava na jezik i na pismo nacionalnim manjinama, te se na taj način nacionalnim manjinama oduzima pravo na identitet. Zabrinjavajuće je stajalište Ustavnog suda prema kojem se jedinice lokalne samouprave moraju prisiljavati na poštivanje zakona koje je donio Hrvatski Sabor. Istaknuto je da je neprihvatljivo da mora biti predviđena sankcija da bi odredbe zakona bile obvezujuće. Navedeno predstavlja negiranje sustava vladavine prava, negiranje Vlade koja je nadležna za nadzor provedbe zakona, a samim time i negiranje države. Pri tome se jedinice lokalne samouprave stavljaju iznad zakona i Vlade, te im se omogućava stigmatizacija nacionalnih manjina.
Neprihvatljivo je da se zakonom zajamčena zaštita prava nacionalnih manjina koristi u dnevno političke svrhe, te bi osobito dužnosnici morali težiti uspostavi dijaloga između većinskog i manjinskog stanovništva, te smanjivanju tenzija od kojih nemaju koristi niti Srbi niti Hrvati. Civilizacijska tekovina je kako nitko ne smije biti iznad zakona, no očito isto ne važi jednako za sve pa se pojedine jedinice lokalne samouprave mogu stavljati iznad zakona, a Ustavni sud to još i legalizira.
Imamo dobre zakone, no to ništa ne znači ukoliko se zakoni ne provode i nisu jednaki za sve. Izražena je bojazan kako se pretvaramo u državu u kojoj je svaki zakon tzv. lex imperfecta – za neke vrijedi, za neke vrijedi malo manje, a za neke ne vrijedi uopće. Izražena je zabrinutost zbog izjave ministra uprave da ovo pitanje mora riješiti Gradsko vijeće, čime se zajamčena prava pripadnicima nacionalnih manjina derogiraju na najnižu razinu.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno, s 8 (osam) glasova „ZA“ donio sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina će na svojoj prvoj sjednici u mjesecu rujnu raspravljati o upućivanju u saborsku proceduru Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, u tekstu kako ga je u svibnju 2015. godine u saborsku proceduru uputila Vlada.
2. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina formirat će radnu skupinu koja će u rujnu 2019.g posjetiti Grad Vukovar druge jedinice lokalne samouprave, kako bi u razgovorima sa predstavnicima lokalnih vlasti, predstavnicima državnih tijela, predstavnicima političkog života u Gradu Vukovaru i predstavnicima pripadnika većinskog naroda i manjinskih zajednica, utvrdili kakvo je stvarno stanje međuetničkih odnosa, te utvrditi percepciju građana vezanu uz primjenu zakona.
Ovlašćuje se predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina za izradu prijedloga izaslanstva, o čemu će izvijestiti Odbor.
3. Poziva se Vlada Republike Hrvatske na postavljanje zakonitih i natpisnih ploča na državna institucije u svim jedinicama lokalne samouprave u kojima postoji zakonska obaveza.
4. Zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za izradu akcijskog plana postavljanja dvojezičnih natpisa na ulazu u mjesta u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima postoji zakonska obaveza.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Milorad Pupovac