Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora raspravljao je na 32. sjednici održanoj 12. lipnja 2019. godine o prosvjednom skupu protiv romske nacionalne manjine održanom u Čakovcu dana 1. 6. 2019. i najavljenom kontra prosvjedu.
Predsjednik Odbora Prof.dr.sc. Milorad Pupovac uvodno je naglasio kako je cilj rasprave smanjenje međuetničke napetosti u Međimurskoj županiji između romske nacionalne manjine i većinskog hrvatskog stanovništva a koja se intenzivirala nakon održanog prosvjednog skupa koji je izazvao uznemirenost romske nacionalne manjine.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da građani prvo vide policiju, te žele da ih policija zaštiti. Unatoč činjenici da je po statističkim pokazateljima stanja kriminaliteta Međimurska županija najsigurnija, MUP je donio mjere kojima je povećana prisutnost policije. U zadnjih 30 godina nitko se nije bavio pitanjima romske nacionalne manjine, i u prvom redu tu su pitanja zapošljavanja, komunalne infrastrukture, obrazovanja, za što postoje i fondovi EU no to nije u nadležnosti MUP-a.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović rekla je da se sa Gornjeg grada ne može vidjeti kako živi romska nacionalna manjina. Naime, 3 romskog stanovništva živi u izoliranim naseljima, 54% romske nacionalne manjine nema priključak na kanalizaciju ili septičku jamu, mnogi nemaju priključak na vodu. Uključenost romske djece u srednjoškolsko obrazovanje je 35%. Postoji velika socijalna distanca prema romskoj nacionalnoj manjini te 29% građana ne bi zaposlila Rome u ugostiteljskim objektima jer drže da bi im odbijali klijente. Radi se o prosvjedu protiv institucija te ne iznenađuje što se prosvjed dogodio, a u rješavanju problema nedovoljna je koordinacija između socijalne skrbi, odgojno obrazovnih institucija, MUP-a i jedinica lokalne samouprave.
Zastupnik Veljko Kajtazi razočaran je postupanjem MUP-a i jedinicama lokalne samouprave koji nisu vidjeli ono što je vidio Savjet za nacionalne manjine i udruga Kali Sara. Naime u petak 24. 5. 2019. godine saznalo se će se držati skup u kojem se stigmatizira romska nacionalna manjina. Zbog toga je udruga Kali Sara u ponedjeljak 27. 5. 2019. godine zatražila odobravanje kontra prosvjeda, a kasnije je zatražena i zabrana skupa jer se u pozivu na facebooku navodilo „i među Romima ima poštenih“ te se ukazivalo na opasno i kriminalno ponašanje mnogih, a pogotovo dijela romske nacionalne manjine, odnosno porukama se poticala nacionalna netrpeljivost prema romskoj nacionalnoj manjini.
Zastupnik dr. Furio Radin istaknuo je kako se prosvjed u Međimurju može ocijeniti kao antiromski, no ne radi se o novom problemu već se još od srednjeg vijeka proganja romska nacionalna manjina. Problem Roma prisutan je u svim zemljama: Rome se tretira kao nižu vrstu. Po brojnosti Roma, Hrvatska nije među prvih 18 država. Vezano uz kriminalitet, istaknuo je da bi bilo zanimljivo vidjeti kolika je materijalna šteta počinjena od počinitelja romske nacionalne manjine, te bi sigurno postotak bio potpuno drugačiji.
Zastupnik Domagoj Hajduković naglasio da je ključno pitanje koje se mora riješiti obrazovanje romske nacionalne manjine koja će omogućiti lakšu socijalnu integraciju Roma. Kao pozitivne primjere socijalne i društvene integracije Roma istaknuo je Dardu i Belišće.
Zastupnik Goran Beus Richemberg naglasio je da niti jedan skup protiv nacionalnih manjina nije dobro došao, no da građani koji su došli nisu fašisti. Kako bi se romska nacionalna manjina integrirala nužno je da Romi razgovaraju o Romima te da se osigura što više sredstava za socijalnu integraciju.
Načelnik PU Međimurske rekao je da je ovaj prosvjed posljedica dugotrajnih problema. Riječi „i među Romima ima časnih i poštenih ljudi“ izvlače se iz konteksta. Ta rečenica glasi: „Iako neki nastoje ovaj prosvjed zlonamjerno prikazati kao prosvjed protiv jedne nacionalne manjine, on to nikako nije, jer i među Romima ima časnih i poštenih ljudi koji ne žele kolektivnu stigmatizaciju zbog agresivnih ili politički zlonamjernih članova njihove zajednice.“ U najavi prosvjeda i na prosvjedu nije primijećen govor mržnje i nije bilo potrebe za zabranom prosvjeda ili interveniranjem policije tijekom prosvjeda.
Zaključno je predsjednik Odbora rekao da je pitanje romske nacionalne manjine izuzetno osjetljivo jer dugo godina nije bilo integracije u mnogim regijama u Hrvatskoj. U Međimurju postoji opasnost da međuetničke tenzije prerastu u nešto što nije dobro, a prozivanja Roma podsjećaju na prošla vremena u kojima su Romi stradali. Postoje osnove koje izazivaju i potiču zabrinutost između romske i ne romskih zajednica, a u zadnjih nekoliko godina svjedoci smo niza prosvjeda protiv nacionalnih manjina te građana temeljem njihove spolne ili rodne orijentacije. Vidljiva su i nastojanja da se stvari drže pod kontrolom te da se popravi situacija kako od ministarstava tako i od jedinica lokalne samouprave.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“ ) donio sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Osniva se radna skupina u sastavu Prof.dr.sc. Milorad Pupovac, Dražen Barišić, Domagoj Hajduković, Dragana Jeckov, Veljko Kajtazi i Dr Furio Radin.
2. Radna skupina će obići romska naselja te nadležne institucije u Međimurskoj županiji kako bi prikupila cjelovite informacije o položaju romske nacionalne manjine i međuetničkim odnosima u Međimurskoj županiji.
3. Temeljem informacija radne skupine Odbor će održati tematsku raspravu o položaju romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji te mjerama koje treba poduzeti.
4. Stručnu i tehničku pomoć radnoj skupini pružiti će Stručna služba Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Milorad Pupovac