Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 03. sjednici održanoj 13. ožujka 2008. godine, Prijedlog zakona o trgovini koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom (Klasa: 330-01/08-01/06, Urbroj: 5030105-08-1) od 06. ožujka 2008. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi je ocjenjeno da se Prijedlogom zakona unosi nekoliko pozitivnih novina u reguliranje djelatnosti trgovine, ali je ukazano i na to da se pojedina rješenja trebaju detaljnije analizirati tijekom pripreme konačnog prijedloga zakona.
Upozoreno je da se prema Prijedlogu zakona dosta pitanja ostavlja za uređivanje podzakonskim aktima (pravilnicima), tako da sve do njihovog donošenja zapravo neće biti poznati bitni uvjeti za djelatnost trgovine. S obzirom da tu regulativu donosi izvršna vlast, koja pri tome nema nikakvu obvezu konzultiranja sa Saborom ili barem s njegovim matičnim radnim tijelom, proizlazi da će uređivanje značajnih pitanja za trgovinu, ali i za ostvarivanje prava i potreba građana, biti ostvareno mimo zakonodavne vlasti. Istaknuto je da je takva praksa već dulje vremena prisutna i da bi svakako trebalo razmisliti o njenoj promjeni.
Izneseno je mišljenje da bi predložena rješenja mogla ići na ruku velikih trgovačkih centara, a na štetu malih trgovina, za čiji rad, osobito u nekim sredinama gdje drugih opskrbljivača u blizini nema, postoji veliki interes i potreba. Za njih će, kako je rečeno, gubitak jednog dana poslovanja u tjednu biti teško nadoknadivo, za razliku od velikih trgovačkih centara za koje to ne bi trebao biti veći problem.
Postavljeno je pitanje da li je predlagatelj izvršio analizu utjecaja predloženog radnog vremena u trgovini na zapošljavanje, odnosno neće li predložena ograničenja dovesti do viška zaposlenih što bi moglo poništiti sve očekivane pozitivne efekte, za koje uz to i nisu ponuđeni posve čvrsti argumenti, te nije li možda bilo uputnije inzistirati na dosljednom poštivanju prava zaposlenih i u pogledu radnog vremena i u pogledu plaćanja rada nedjeljom, umjesto da im se predloženim ograničenjima dovede u pitanje radno mjesto. Bilo je i mišljenja da bi možda posebnu raspravu valjalo otvoriti o radu blagdanima i razmotriti to pitanje sa svih aspekata.
Predloženo je da se još jednom analizira rješenje sadržano u čl. 60. po kome bi izuzetak od zabrane rada nedjeljom bio ograničen na razdoblje od 1. lipnja do 1. listopada, imajući u vidu da turistička sezona, posebno na nekim područjima počinje znatno ranije. Smatra se da takvo pitanje nije moguće učinkovito riješiti na razini cijele države odnosno da bi jedinicama lokalne uprave i samouprave trebalo ipak ostaviti mogućnost da svojim odlukama (posebnim dozvolama) urede radno vrijeme trgovina, prilagođavajući ga stvarnim potrebama na svom području.
Ukazano je i na to, da se iz čl. 12. Prijedloga zakona kojim se uređuju uvjeti za obavljanje trgovine ne vidi koji se uvjeti moraju ispunjavati (i čime će to biti regulirano) kada se djelatnost trgovine obavlja na vlastitom gospodarstvu. Izneseno je i mišljenje da bi u članku 13. stavku 4. trebalo propisati obvezu da mjesno nadležni ured državne uprave rješenje iz stavka 3. (o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine) treba dostaviti i jedinici lokalne samouprave, kao i da bi trebalo precizirati formulacije odnosno razjasniti radi li se u stavku 5. i 6. ovog članka o istom rješenju ili o različitim rješenjima. Zatraženo je i da predlagatelj detaljnije obrazloži i pojasni odredbu predloženu u članku 65. podstavak 7.
Istaknuto je, također, da bi se morala pojasniti odredba članka 57. stavak 5. kojom je predviđeno da se jamči anonimnost i zaštita prava radniku koji zbog osnovane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji nadležnim tijelima i to samo „ako nadležno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije“. Budući da nije precizirano na koji način i po kojim kriterijima će nadležno tijelo ocjenjivati radi li se o težem ili lakšem obliku korupcije, izraženo je mišljenje da će takva odredba obeshrabriti potencijalne prijavitelje korupcije, jer kako ne mogu ocijeniti „težinu“ korupcije, nisu ni sigurni hoće li biti zaštićeni od otkaza i ugrožavanja egzistencije.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 «za» i 1 «suzdržan») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o trgovini.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin