Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je na 63. sjednici održanoj 15. travnja 2015. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2015. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Odboru su dostavljeni prijedlozi amandmana pravobraniteljice za djecu, udruge Centar za žene žrtve rata - Rosa te zajednički amandman Lezbijske grupe Kontra, Bolja budućnost – Udruga žena Romkinja Hrvatske i Srpskog demokratskog foruma.
U raspravi su članovi Odbora zatražili od predlagatelja obrazloženje razloga izostavljanja kaznenog djela psihičkog nasilja u obitelji koje je bilo navedeno u Prijedlogu zakona, neovisno o tome što je Konačnim prijedlogom zakona predloženo da se u Kazneni zakon vrate kaznena djela nasilja u obitelji i nasilničkog ponašanja. Osim toga, u prvom čitanju je obrazloženo da je propisivanje kaznenog djela psihičkog nasilja u obitelji obveza Republike Hrvatske iz članka 33. Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, prema kojoj je dužna kažnjavati psihičko nasilje u obitelji.
Također je predloženo da se uvede kao novo kazneno djelo „ratni avanturizam“ s obzirom na trenutačnu situaciju uključivanja pojedinaca i skupina iz naše zemlje u ratna zbivanja u Ukrajini. Naglašeno je da zbog posljedica njihovog sudjelovanja, osobito s obzirom na moguće narušeno zdravstveno stanje, može doći do opterećenja zdravstvenog sustava. Isto tako, istaknuto je da brojne zemlje ovakva djela uređuju kao kaznena djela.
Zatraženo je i obrazloženje amandmana Vlade s obzirom na to da je njihova intencija zaštita odvjetnika od prijetnji, odnosno da se propisuje strože kažnjavanje i progon po službenoj dužnosti kaznenih djela prisile ili ozbiljne prijetnje počinjenih na štetu odvjetnika. Međutim, predmet amandmana nije i zaštita odvjetnika od ubojstava, iako su u posljednje vrijeme takvi slučajevi izazvali uznemirenost u javnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
uz sljedeće amandmane:
AMANDMAN I.
U članku 72. kojim se mijenja članak 323.a dodaje se stavak 2. koji glasi:
„Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka počinjeno u grupi ili prema većem broju osoba ili je počinjeno iz mržnje, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“
Obrazloženje:
Dodan je kvalificirani oblik osnovnog djela. Nasilničko ponašanje, uz tjelesne ozljede, jedno je od najčešćih kaznenih djela koja se javljaju na štetu pripadnika manjina prema podacima organizacija za zaštitu ljudskih prava. Zakonodavac se, prilikom uvođenja u novi Kazneni zakon kvalificiranih oblika iz mržnje za pojedina kaznena djela kao što su teško ubojstvo, tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, osobito teška tjelesna ozljeda, teška kaznena djela protiv spolne slobode, izazivanje nereda, rukovodio time koja se kaznena djela učestalo javljaju s takvim motivom, a u cilju suzbijanja zločina iz mržnje kao izrazito društvenih opasnih djela. Uvođenje kvalificiranog oblika iz mržnje kod kaznenog djela nasilničkog ponašanja na jednak način kao što je to učinjeno kod gore navedenih kaznenih djela, osiguralo bi dosljedno sankcioniranje zločina iz mržnje kroz ovaj zakon te usklađivanje članka koji regulira nasilničko ponašanje s ostatkom Kaznenog zakona.
AMANDMAN II.
U članku 19. kojim se mijenja članak 76. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, kada je riječ o počinjenom kaznenom djelu na štetu djeteta, vrijeme provjeravanja traje tri godine i sud može vrijeme provjeravanja prije njegova isteka na prijedlog nadležnog tijela za probaciju produljiti za još jednu godinu.“
Obrazloženje:
Amandmanom se predlaže propisivanje mogućnosti da sud ovu mjeru izriče i u trajanju duljem od jedne, odnosno dvije godine. Ovako propisana odredba, kod određene vrste kaznenih djela počinjenih na štetu djece, osobito onih spolne naravi, važna je za provođenje zaštitnog nadzora, pa i u slučajevima kada je počinitelju izrečena blaža kazna, budući da iskustva drugih zemalja koja tu mjeru provode (Francuska, Velika Britanija) pokazuju kako je provođenje zaštitnog nadzora nad počiniteljima spolnih delikata važna mjera prevencije, čemu osobito pridonose i sankcije za nepridržavanje obveza koje proizlaze iz nadzora. Zaštitni nadzor, osobito počinitelja spolnih delikata na štetu djece, trebao bi trajati i dulje od sada propisane jedne, odnosno maksimalno dvije godine.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin