Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 59. sjednici održanoj 4. veljače 2015. godine, Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavama u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje je Hrvatskom saboru dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 5. prosinca 2014. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo.
Članovima Odbora dostavljeno je očitovanje Hrvatskog crvenog križa te preporuke pravobraniteljice za djecu, a u raspravi su sudjelovali i načelnici općina Gunje i Drenovaca, predstavnici Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog Caritasa, Društva za psihološku pomoć, Državnog ureda za zaštitu i spašavanje te nadležnih ministarstava.
U raspravi su se članovi Odbora složili s ocjenom pučke pravobraniteljice kako predloženo izvješće daje priliku za cjelovitim sagledavanjem trenutačne situacije nakon katastrofalnih poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Istaknuli su da je cilj ove rasprave pridonijeti unaprjeđenju sustava i ispravljanju uočenih propusta temeljem iskustava svih dionika u sustavu zašite i spašavanja te na taj način pridonijeti ostvarivanju bolje zaštite ljudskih prava u najtežim kriznim situacijama.
Svi sudionici u raspravi posebno su ukazali na nužnost uspostave stalne koordinacije svih nadležnih institucija u sustavu zaštite i spašavanje, uspostave protočnog sustava informiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini koji će omogućiti dostupnost informacija svim građanima, te osobito na važnost postojanja jedinstvene i cjelovite službene evidencije svih stradalih. Posebno je ukazano je i na izostanak traženja međunarodne pomoći, prije svega s razine Europske unije, unatoč još uvijek golemim potrebama u području obnove i revitalizacije života u poplavljenim područjima.
Naglašeno je da je sustav zaštite i spašavanja potrebno dodatno ojačati te uložiti posebne napore u njegovu održivost na dulje razdoblje. S tim u vezi, posebno je važno unaprijed definirati nadležnosti svake pojedine institucije kroz donošenje novih propisa ali i izmjene postojećih, uz stavljanje posebnog naglaska na njihovu primjenu i nadzor provedbe. Zajednička je ocjena kako Hrvatskog crvenog križa tako i Hrvatskog Caritasa kako je od osobite važnosti definiranje jedinstvenih kriterija za dodjelu pomoći. Istaknuli da su u tom smislu Vladi Republike Hrvatske predlagali osnivanje koordinacijskog tijela za procjenu sveukupnih šteta na poplavljenim područjima kako bi se omogućilo da se svi ljudski, materijalni i novčani resursi za pomoć različitih subjekata u Republici Hrvatskoj objedine. Takvo bi tijelo osiguralo i objedinjavanje svih podataka, odnosno osiguralo bi stvaranje jedinstvene baze podataka za pružanje pomoći što bi onda značajno pridonijelo najracionalnijem korištenju svih resursa, ne bi dolazilo do dupliciranja te bi se postigao najbolji učinak. Izraženo je žaljenje što na takav prijedlog Vlada uopće nije dala nikakav odgovor. Uz to su se pojedina nadležna ministarstva u potpunosti oglušile na ponudu Hrvatskog Caritasa za stavljanjem na raspolaganje svih ljudskih i materijalnih kapaciteta, iako su na lokalnim razinama pojedini Biskupijski Caritasi ostvarili iznimno dobru suradnju s pojedinim tijelima ministarstva nadležnog za socijalnu skrb u dijelu osiguranja smještaja i prehrane stradalih osoba. Nasuprot tome, posebno je naglašena izvrsna suradnja i koordiniranost Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog Caritasa i Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Pučka pravobraniteljica također je istaknula važnost propisivanja transparentnih i svima dostupnih kriterija i načina distribucije humanitarne pomoći u čijem bi određivanju na načelu suradnje trebala odlučivati najvažnija tijela državne uprave odnosno Vlada Republike Hrvatske. U raspravi je posebno naglašeno da humanitarna novčana pomoć mora biti distribuirana svima kojima su ugrožene osnovne životne potreba na jednak način i u jednakom vremenskom razdoblju, neovisno o stanju vlasničkih prava i statusu kojeg su stradale osobe imale prije katastrofe. Prigovor o dijeljenju pomoću na osnovu vjerske pripadnosti demantirali su predstavnici institucija uz napomenu da će se izvršiti i dodatne provjere na terenu.
Predstavnik Hrvatskog crvenog križa posebno je ukazao na iznimno veliku solidarnost koju su pokazali hrvatski građani, a koja se ogleda ne samo u visokim iznosima doniranih financijskih sredstava već i prikupljenoj humanitarnoj pomoći a osobito u velikom odazivu volontera i njihovom nesebičnom angažmanu. Međutim, zbog nesmotrenih izjava o problemima u distribuciji financijske pomoći došlo je do značajnog narušavanja povjerenja građana u rad institucija uključenih u pružanje pomoći te je, kako je istaknuto, potrebno uložiti velike napore kako bi se vratilo poljuljano povjerenje i uvjerilo građane da će sva prikupljena pomoć doći u prave ruke. Trenutačna situacija na terenu je takva da su pojedina društva Crvenog križa ostala gotovo u cijelosti bez pojedinih prehrambenih artikala zbog znatnog smanjenja donacija i humanitarne pomoći te je stoga značajno smanjena i opskrba javnih kuhinja. Unatoč tome, još uvijek se 4.400 korisnika opskrbljuje s osnovnim normativima hrane i higijenskih potrepština na dnevnoj bazi, no budući da je po važećim normativima za to potrebno osigurati na mjesečnoj razini milijun kuna, doveden je u pitanje nastavak takve pomoći. Kako je istaknuto, čak i uz neosporno veliku potporu Ministarstva gospodarstva koju svakodnevno daje iz robnih zaliha opskrbljujući ih s najvažnijim namirnicama, bit će nemoguće osigurati sve potrebno. Ono što posebno predstavlja problem na terenu je i neizostavno pitanje koji su to kriteriji za određivanje kojim se osobama tako veliki broj obroka dnevno treba pripremati i tko te kriterije treba odrediti.
Stoga je temeljno pitanje koje iz navedenoga slijedi, a na koje bi najviši predstavnici vlasti trebali što žurnije dati odgovor, do kada će se nastaviti s pružanjem humanitarne pomoći i s kojih pozicija će se ta pomoć financirati, uz prethodno spomenuto određivanje statusa korisnika i utvrđivanja kriterija za dodjelu pomoći.
Propisivanje vođenja pravovremene, sveobuhvatne i cjelovite službene evidencije stradalih osoba, uz vođenje osobnih kartona, iznimno je važno kako bi se evidentirale njihove osnovne životne potrebe i pružena pomoć te izbjegli nesporazumi koji dodatno traumatiziraju stradale. Predstavnici nadležnih tijela posebno su istaknuli da su u sustav pomoći, osim stradalih stanovnika poplavljenih područja, uključeni i stradali strani državljani s obzirom da je riječ o pograničnom području i imajući u vidu teška stradanja u susjednim državama. Također su uključeni i građani koji su pokazali veliku solidarnost pružajući smještaj evakuiranim osobama u svojom domovima, međutim činjenica je da njima financijska pomoć nije dostavljana budući da je ona prikupljana samo za stradale u poplavi. Stoga je preporučeno da se u njihovom slučaju iznađu modaliteti za financiranje primjerice režijskih troškova i drugih izdataka povezanih sa smještajem stradalnika.
Kada je riječ o smještaju stradalih osoba nakon poplava koji su osigurale nadležne institucije, prije svega ministarstvo nadležno za socijalnu skrb, ocijenjeno je da su učinjeni veliki napori kako bi standardi smještaja bili na odgovarajućoj razini, neovisno o tome radi li se o smještaju u ustanovama socijalne skrbi, samačkom hostelu u Vukovaru ili smještaju u kontejnerskim naseljima. Kako je naglašeno, učinjeni su iznimni napori i ulažu se i danas velika sredstva kako bi se osigurala prehrana i prijevoz do pogođenih naselja za one koji to žele. Istaknuto je da je, unatoč postojanju slobodnih mjesta u osiguranom smještaju, svakoj stradaloj osobi ostavljena mogućnost izbora smještaja kako bi se im se što više izišlo u susret u njihovim potrebama. Međutim, u raspravi je izražena i bojazan da se privremeni smještaj ne pretvori u trajni, osobito za one osobe koje su smještene u kontejnerskim naseljima, kako što je to slučaj sa stradalnicima iz Domovinskog rata, naime, njih nešto više od 400 još uvijek je smješteno u školama i drugim neodgovarajućim prostorima.
U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na tijek povratka i obnove na pogođenim područjima. Ocijenili su da je ministarstvo nadležno za graditeljstvo, unatoč brojnim problemima i objektivnim ograničenjima samog tijeka obnove, učinilo velike napore kako bi se osigurala obnova ne samo kuća već i javnih objekata, prije svega škola.
Istaknuto je da se kod obnove kuća posebno potrebno voditi računa o socijalnim prioritetima, osobito o obiteljima s više djece, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Pune i pravovremene informacije o tijeku i rokovima obnove moraju biti svima dostupne na razumljiv način i u primjerenom roku, po mogućnosti u izravnom kontaktu sa stradalim građanima kako bi se izbjegli bilo kakvi nesporazumi i spriječilo njihovo daljnje traumatiziranje.
Tvrtke koje vrše obnovu moraju biti kontinuirano nadzirane kako bi se osigurala stručna i kvalitetna obnova. Naime, u nekim stradalim općinama, kako je istaknuto, pojedini izvođači radova i nadzorna tijela umanjuju standarde obnove koji su zadani u elaboratima te vrše pritisak na vlasnike kuća da prihvate izmjene u elaboratu ili će im biti uskraćena daljnja humanitarna pomoć. Upozoreno je da je nadležna ministrica izrijekom naložila da se elaborat može mijenjati samo uz dobrovoljnu suglasnost vlasnika kuće te da su ovakvi pritisci protivni njenim odlukama.
Istaknuto je također da u pojedinim općinama obnova infrastrukture još nije ni započela, a posebno je ukazano na problem obnove cesta i javnih objekata koji su tek u postupku odabira.
U raspravi je posebno skrenuta pozornost na važnost nastavka programa javnih radova i na taj način zapošljavanja određenog broja stradalih osoba kako bi im se olakšala trenutačna situacija i život u iznimno teškim uvjetima. Javni radovi na području općine Drenovac obustavljeni su 31. studenoga prošle godine i još uvijek nisu dobili odgovor na zamolbu za produženjem radova za 150 osoba u narednih 6 mjeseci. Skrenuta je pozornost i na činjenicu da će prihodi općina biti znatno smanjeni i zbog oslobađanja od plaćanja komunalnih naknada što će dodatno otežati funkcioniranje općinskih službi.
Članovi Odbora posebno su istaknuli da se najbolji oblik pomoći stradalim osobama treba pronaći u razvojnim projektima i zapošljavanju, tim prije što su pogođena područja već bila izložena velikim ratnim stradanjima, pripadaju područjima posebne državne skrbi, i ranije su bilježila visok postotak nezaposlenih, te se stoga ne smiju ponovno zaboraviti nakon obnove.
Posebno je ukazano na važnost pružanja psihosocijalne pomoći stradalim osobama. Predstavnici Društva za psihosocijalnu pomoć obišli su stradala područja i dali preporuke nadležnom ministarstvu socijalne skrbi koje je onda preuzelo na sebe pružanje same pomoći. Hrvatski crveni križ je također davao psihosocijalnu podršku stradalima neposrednim obilaskom u domovima prema mjestu smještaja i stanovanja korisnika. Naglašeno je da se kroz predstojeće normativno uređivanje sustava zaštite i spašavanje treba osigurati i odgovarajući organizacijski položaj psihosocijalnoj komponenti. Skrenuta je pozornost i na potrebu kontinuirane dostupnosti takve pomoći kroz izravan i proaktivan pristup svim mjestima boravka u kojima se nalaze stradale osobe, ali i njenu dostupnost volonterima i drugim osobama koje su bile uključene u zbrinjavanje stradalih i obranu od katastrofe. Ukazano je i na važnost uključivanja i drugih udruženja psihoterapeuta te brojnih stručnjaka iz ovog područja koji su se stavili na raspolaganje kako bi takva pomoć bila dostupna svim potrebitima. Preporučeno je da se kod pružanja ovakve pomoći iskoriste analize i preporuke provedenih istraživanja Instituta za društvena istraživanja o ponašanju ljudi u izvanrednim i kriznim situacijama u prošlosti.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavama u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi o Izvješću, kao i primjedbe, prijedlozi i preporuke pučke pravobraniteljice dane u Izvješću, dostavljaju se Vladi Republike Hrvatske radi poduzimanja odgovarajućih mjera s ciljem unaprjeđenja sustava i obnove povjerenja u nadležne institucije te bolje zaštite ljudskih prava u kriznim situacijama.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin