Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 41. sjednici održanoj 29. siječnja 2014. godine, Prijedlog zakona o životnom partnerstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.
Odbor je prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Članovima Odbora dostavljena su mišljenja pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, udruga Iskorak i Kontra, koji su na početku rasprave dodatno obrazložili svoje prijedloge. Također je dostavljen Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava o pravima istospolnih zajednica koji je pripremio Ured zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava. Ministar uprave posebno je istaknuo da će još jedanput pažljivo razmotriti sve iznesene prijedloge te, ukoliko za to bude osnove, uvrstiti ih u konačni prijedlog zakona.
U raspravi je većina članova Odbora podržala prihvaćanje ovog Prijedloga zakona te ocijenila kako predložene zakonske odredbe predstavljaju značajan iskorak u području zaštite ljudskih prava, ali i da postoji još dosta prostora za njegovo daljnje poboljšanje.
Iznesene su brojne primjedbe kako formalne tako i sadržajne naravi. Predloženo je tako da se razmotri moguća promjena naziva samog zakonskog prijedloga na način da se za zajednice osoba istog spola zadrži postojeći naziv 'istospolne zajednice'. Prijedlog je obrazložen time da predloženi naziv 'životno partnerstvo' predstavlja znatno širi pojam i obuhvaća cijeli niz različitih oblika životnih zajednica koje se ne odnose samo na osobe istog spola. U tom je smislu predloženo da se razmotri, ukoliko se ostane kod sadašnjeg naziva zakonskog prijedloga, da sklapanje životnog partnerstva bude omogućeno i heteroseksualnim osobama s obzirom da mnogi parovi ne žele sklopiti brak, ali žele biti na neki način registrirani i koristiti pripadajuća im prava. Naglašeno je da je čak i predloženi Obiteljski zakon dosta fleksibilan u tumačenju ljudskih prava kad su u pitanju bračne i izvanbračne zajednice koje bi formalno trebale imati ista prava. Međutim, izvanbračne zajednice se ne registriraju te primjerice nemaju pravo na posvajanje djece. Nelogično je, kako je istaknuto, da jedan partner u bračnoj zajednici može posvojiti dijete uz suglasnost drugog partnera u bračnoj zajednici, dok u izvanbračnoj zajednici to nije moguće. Stoga je izneseno mišljenje da se taj dodatni prostor za poboljšanje ovog zakona prije svega vidi u otvaranju mogućnosti posvajanja djece barem u onom dijelu koji se odnosi na partnera biološkog roditelja djeteta.
Osim toga, pojedini članovi Odbora su mišljenja da, unatoč tome što se slažu s većinom prijedloga spomenutih nevladinih udruga, treba imati u vidu postojeće društvene i socijalne okolnosti i to prije svega s gledišta položaja djeteta u trenutačnom društvenom okruženju koje, kako se čini, nije spremno prihvatiti homoseksualne zajednice.
Članovi Odbora koji nisu podržali predloženi zakon mišljenja su da, iako predlagatelj u obrazloženju navodi da predložene odredbe uvažavaju realni društveni kontekst i predstavljaju pokušaj demokratskog kompromisa između vrijednosnih stajališta i svjetonazora u hrvatskom društvu, ovako predloženi zakon ima za cilj potpuno izjednačavanje životnog partnerstva s bračnim zajednicama. Pri tom predlagatelj ne uvažava volju građana izraženu na nedavnom referendumu čiji smisao nije definiranje naziva braka već zaštita onoga što brak sadržajno predstavlja. Isto tako, mišljenja su da se, kroz uređivanje partnerske skrbi ovim zakonskim prijedlogom, ali i predloženim Obiteljskim zakonom koji je već prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, želi istospolnim parovima dopustiti posvajanje djece. Naglašeno je da se kroz reguliranje odnosa odraslih osoba i njihovih želja uređuju prava djeteta, odnosno pravo na dijete, umjesto da prava djece budu prioritetna. Zatraženo je također da se razmotri uvrštenje instituta priziva savjesti u predloženi zakon, imajući u vidu vjerske i svjetonazorske stavove osoba koje bi bile uključene u provođenje predloženih zakonskih odredbi.
Nakon provedene rasprave Odbor većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o životnom partnerstvu.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin