Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 14. sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine, Prijedlog zakona o registru birača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012. godine.
Odbor je prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo
U raspravi je podržano donošenje predloženog zakona, imajući u vidu činjenicu da iskustvo dosadašnjih izbora provedenih u Republici Hrvatskoj, nedvojbeno pokazuje da evidencije birača ne prikazuju realnu sliku biračkog tijela. Stoga se mora iznaći zakonsko rješenje kojim će se sadašnje evidencije birača iz kojih proizlazi da u Republici Hrvatskoj ima više birača nego stanovnika, dovesti u sklad sa stvarnim stanjem biračkog tijela. Istaknuto je da uvođenje predloženog registra birača kao jedinstvene elektroničke baze podataka osoba koje imaju biračko pravo, zajedno s rješenjima koja će sadržavati novi Zakon o boravištu čije je donošenje u tijeku, predstavlja značajan korak u tom pravcu. Naglašeno je, međutim, da bi neka od predloženih zakonskih rješenja trebalo doraditi.
U vezi s pitanjem aktivne registracije birača koji nemaju trajno boravište u Republici Hrvatskoj, a što je novina koja se uvodi predloženim zakonom, izraženo je mišljenje da bi to zakonsko rješenje moglo imati za posljedicu daljnje smanjivanje izlaznosti na izbore birača koji žive izvan Republike Hrvatske. Naime, promjenama Ustava iz 2010. godine utvrđeno je da birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj mogu glasovati samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Obzirom da su u velikom broju zemalja birači od malobrojnih diplomatsko-konzularnih predstavništava udaljeni stotinama pa i tisućama kilometara, već sama ta činjenica otežava im ostvarivanje biračkog prava i dovodi ih u neravnopravan položaj u odnosu na druge birače koji takve probleme nemaju. Izraženo je mišljenje da bi uvođenje aktivne registracije tim biračima moglo dodatno otežati ostvarivanje Ustavom zajamčenog biračkog prava. Imajući u vidu činjenicu da je broj zastupnika u Hrvatskom saboru koji mogu izabrati birači s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, Ustavom limitiran na 3, iznesen je prijedlog da bi u novonastalim okolnostima trebalo razmotriti ideju da se za te birače uvede mogućnost i dopisnog glasovanja kako bi im se barem na taj način pomoglo u ostvarivanju biračkog prava.
U raspravi je iznesen i prijedlog (pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i organizacije civilnog društva) da predlagatelj u pripremi konačnog prijedloga zakona preispita odredbe kojima se uređuje brisanje iz registra birača osoba koje su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti (čl. 14. st. 4., čl. 17. st. 1. i čl. 64. Prijedloga zakona). Izneseno je mišljenje, da predložene zakonske odredbe nisu u skladu s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, odnosno da sudsko oduzimanje poslovne sposobnosti ne može biti razlog za uskraćivanje Ustavom zajamčenog biračkog prava. Ukoliko je razlog za predloženo zakonsko rješenje sumnja da kod ovih osoba postoji mogućnost manipulacije s njihovim glasovima, istaknuto je da se taj problem onda treba spriječiti kontrolom koja bi se zakonom propisala. Predstavnik predlagatelja je s tim u vezi naglasio da je predloženo rješenje usklađeno s najboljom europskom praksom, da su ograničenja individualizirana, odnosno da je zamišljeno da se temelje na sudskim odlukama, što isključuje mogućnost arbitrarnog uskraćivanja Ustavom zajamčenog biračkog prava. Prihvatio je da se tijekom pripreme Konačnog prijedloga zakona to pitanje još jednom razmotri i prema potrebi korigira odredba članka 64. Prijedloga zakona.
Kada su u pitanju zakonska rješenja predložena u članku 51. Prijedloga zakona, a koja se odnose na izradu izvadaka iz popisa birača za izbore kojima se ostvaruje Ustavom i Ustavnim zakonom zajamčena prava nacionalnih manjina, ocijenjeno je da ih zbog njihove nedorečenosti treba doraditi. Za osnovno rješenje predloženo u stavku 3. članka 51. Prijedloga zakona, konstatirano je da u suštini predstavlja ozakonjenje dosadašnje prakse. Njime se predviđa za svako biračko mjesto izrada posebnog izvatka iz popisa birača po osnovi nacionalne pripadnosti. Dosadašnji izbori pokazali su da se time krši Ustavom zajamčena tajnost glasovanja, zbog čega su predstavnici nacionalnih manjina tražili da se to pitanje na odgovarajući način zakonski uredi. Što se tiče ponuđene dvije alternative za predloženu odredbu stavka 3. članka 51., naglašeno je da su ti prijedlozi nedorečeni i da otvaraju niz pitanja o tome kako bi se temeljem njih u praksi ostvarivalo biračko pravo pripadnika nacionalnih manjina. Predstavnik predlagatelja složio se da svaka od predloženih varijanti ima svoje i dobre i loše strane, te da postoji potreba da se ovo pitanje tijekom pripreme Konačnog prijedloga zakona detaljno razmotri i da se dođe do rješenja koje bi u danim okolnostima bilo optimalno.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o registru birača.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin