Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 49. sjednici održanoj 18. svibnja 2011. godine, Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučki pravobranitelj, aktom od 11. travnja 2011. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo.
U raspravi su članovi Odbora posebno naglasili da je Odbor svih proteklih godina prihvaćao izvješća pučkog pravobranitelja. Istaknuli su da je u više navrata Odbor inzistirao ne samo na financijskom jačanju Ureda pučkog pravobranitelja, nego i na jačanju kapaciteta Ureda. To se ne odnosi samo na zapošljavanje potrebnih službenika, nego prije svega na jačanje utjecaja pučkog pravobranitelja kroz promjenu djelovanja i ponašanja institucija temeljem uvažavanja i postupanja po preporukama i inicijativama pučkog pravobranitelja. Ovdje se prije svega misli na potrebu nužnih promjena u postupanjima pojedinih ministarstava, odnosno Vlade, budući da se izvješće pučkog pravobranitelja može jednim dijelom shvatiti i kao izvješće o radu Vlade u protekloj godini.
S tim u vezi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na neprihvatljivu praksu koja je uvedena kod glasovanja na plenarnim sjednicama Hrvatskoga sabora, a prema kojoj se, temeljem mišljenja Vlade, izvješće pučkog pravobranitelja prima na znanje, umjesto da se prihvati ili odbije. Ovo tim prije što je sukladno odredbi članka 92. Ustava Republike Hrvatske pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora, pa slijedi da Vlada daje mišljenje o radu jednog dijela Hrvatskoga sabora pri čemu Sabor uvažava mišljenje Vlade, umjesto da se uvažava mišljenje matičnog i drugih radnih tijela Hrvatskoga sabora. Istaknuto je da bi mišljenje Vlade trebalo sadržavati prijedlog mjera koje Vlada namjerava poduzeti kako bi se otklonile zapreke u sustavu kod provođenja pojedinih zakonskih rješenja, a na koje je pučki pravobranitelj ukazao u svojemu izvješću. Ovakvo postupanje Vlade pridonijelo bi boljoj percepciji parlamentarizma, većoj transparentnosti rada tijela državne uprave, jačanju neovisnosti dijelova državne vlasti, a sve u svjetlu aktualnog zatvaranja mjerila 9. poglavlja 23. pristupnih pregovora.
Članovi Odbora su se suglasili s mišljenjem pravobranitelja da postoji raskorak između sadržaja zakona i provođenja tih zakona u praksi, što ocjenjuju nedopustivim jer upravo zbog toga dolazi do kršenja ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima pred državnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti.
Posebno je skrenuta pozornost na zadiranje u sustav socijalnih primanja kod provođenja Ovršnog zakona budući da se često događa da se ovrha vrši nad osobnim invalidninama, socijalnoj pomoći, čak i dječjim doplatcima. Budući da je zabilježen značajan porast građanskih predmeta i ovršnih postupaka ukazano je na potrebu daljnjeg jačanja državne uprave i dosljednog provođenja pojedinih zakona u cilju zaštite najranjivijih društvenih grupa.
Zastupnik romske nacionale manjine pohvalno se izrazio o radu Ureda pučkog pravobranitelja kada je u pitanju suradnja s romskim udrugama, osobito u slučajevima deložacija romskih obitelji kada je redovito postojala dobra suradnja s Uredom. Zatražio je, međutim, objašnjenje uloge Ureda u pojedinim projektima UNHCR-a, posebice onima koja se odnose na rješavanje statusnih pitanja romske manjine, za što su izdvojena značajna sredstva, a rezultati su minimalni, naglasivši da pojedine romske udruge ostvaruju vidne rezultate u tom području, a da za to ne dobivaju nikakvu financijsku podršku.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na najavljeno donošenje novog Zakona o pučkom pravobranitelju. Ocijenili su neprihvatljivim nepoštivanje ustavnog roka u kojem je taj zakon trebao biti donesen (22.04. ove godine), a osobito nerazumljivom činjenicu da nacrt prijedloga tog zakona nije dostupan javnosti, unatoč tomu što se razvila velika rasprava o najavi pripajanja posebnih pravobranitelja Uredu pučkog pravobranitelja. Članovi Odbora su mišljenja da su posebna pravobraniteljstva stekla određeni ugled i autonomiju u svojemu djelovanju, te da bi njihovo eventualno pripajanje smanjilo zaštitu onih društvenih skupina kojima su namijenjena. Nasuprot tomu, podržano je najavljeno pripajanje Centra za ljudska prava Uredu pučkog pravobranitelja što će pridonijeti njegovu daljnjem institucionalnom jačanju te racionalizaciju sustava zaštite ljudskih prava.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2010. godinu.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi o Izvješću, kao i primjedbe, prijedlozi i preporuke pučkog pravobranitelja dani u Izvješću, dostavljaju se Vladi Republike Hrvatske radi poduzimanja mjera za učinkovitiji rad nadležnih državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin