Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 14. sjednici, održanoj 1. listopada 2025. godine Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 9. srpnja 2025. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a istaknuo je da je 2024.godina bila iznimno izazovna za HRT obzirom na inflacijsko okruženje, ali je ujedno bila godina velikih iskoraka, obilježena brojnim iznimnim sportskim i kulturnim uspjesima te rastom na digitalnim platformama. Godinu su obilježili brojni događaji koji su potvrdili ključnu uloga HRT-a kao medija koji gaji osjećaj zajedništva u svijetu u kojem su podjele prisutne. Uspješno je predstavljena naša kreativna industrija kada je Baby Lasagna zamalo pobijedio pred 600 milijuna gledatelja Eurosonga. Cijena sportskih prava rastu iz godine u godinu te su prava Europskog prvenstva u nogometu iznosila 9,2 milijuna eura. Godina je započeta vaterpolom, najprije Europsko prvenstvo u Zagrebu i Dubrovniku, a zatim Svjetsko prvenstvo u Dohi kada su naši vaterpolisti osvojili zlato te je ta finalna utakmica sa Italijom imala share od gotovo 70%. Godinu su uz nabrojano obilježile i Olimpijske igre u Parizu te parlamentarni izbori.
Usprkos poteškoćama HRT-ov konačni rezultat prije oporezivanja je pozitivan i iznosi 134.225 eura. Prihod od mjesečne pristojbe je maksimalno optimiziran te je iznosio 155,2 milijuna eura uz efikasnost naplate od 98% registriranih korisnika. Prihodi od marketinga premašili su plan te su iznosili 15,3 milijuna eura, što je 37% više od prethodne godine i 21,2% više od plana čemu su uzrok nogometni događaji koji su uspješno monetizirani s gotovo 5,3 milijuna eura realiziranih prihoda. Prepoznavši financijske probleme Vlada RH je odobrila dotaciju 18,4 milijuna eura namijenjenu proizvodnji i emitiranju sadržaja u interesu javnosti poput programa umjetnosti, kulture, obrazovanja djece i mladih. Troškovi rada su porasli oko 10% zbog inflacije, no plaće su i tada bile manje od prosjeka Republike Hrvatske. Rashodi za radnike, materijalna prava i prijevoz iznosili su 73,4 milijuna eura što je za oko 11% više nego prethodne godine, a broj radnika je smanjen za 46 te je godina zaključena sa 2703 radnika. Javna djelatnost je ostvarila manjak od 6,1 milijuna, a komercijalna dobit od 6,3 milijuna eura što nam jasno govori da bez dotacija javni servis ne bi mogao ispunjavati svoju zakonsku obvezu.
Nadalje je istaknuo kako u 2024. godini HRT bilježi nevjerojatan rast na digitalnim platformama, npr. HRTi ima preko milijun aktivnih korisnika, a na njemu je osigurano više od 100 posebnih sportskih prijenosa koji nisu bili na drugim televizijama. Još je impozantniji broj od 1,1 milijardu pregleda video sadržaja na društvenim mrežama. Nastavljeno je sa uvođenjem “Digital first” strategije za što je važan primjer serija SRAM o problemima mladih koja uobičajene probleme mladih priča na inovativan način i u snažnoj isprepletenosti s online komunikacijom, koja je u samo 75 dana prikupila više od 170 tisuća pratitelja i gotovo 70 milijuna pregleda. Digitalni odjel je u rad uveo alate temeljene na AI inteligenciji kao što su sustavi za transkripciju, jednostavniju brzu montažu tijekom EURA.
Uslijed nedostatka novca za ulaganje i razvoj uočavaju se problemi sa kvalitetnim održavanjem zgrada i energetskom efikasnošću, opremom koja više nije nova, a tu su i kadrovski izazovi vezani uz kibernetičke napade. Problem digitalizacije arhivske građe je veliki problem te, iako je dinamika podignuta, za brži iskorak nedostaje 30 milijuna eura. HRT je ispunio obvezu vezanu za članak 11. Zakona o HRT-u te je ugovorena nabava djela europskih neovisnih proizvođača u ukupnom iznosu 9,9 milijuna eura neto (bez PDV-a), od čega se najveći dio od 57,2% odnosi na dramski program i 39,2% na dokumentarni. Od svih emitiranih djela neovisnih proizvođača najbolji doseg imale su serije What’s up sjever-jug, Najljepša europska sela i What’s up Japan. Predstavnik predlagatelja je spomenuo i dramsku uzdanicu Dnevnik velikog Perice koji je osvojio Zlatni studio i Večernjakovu ružu.
HRT je u 2024. godini realizirao znatne investicije u tehnološku obnovu, 5,5 milijuna eura u tehniku televizije, milijun eura u tehnologiju radija i milijun eura u informatičke tehnologije, a ukupna realizirana investicija u materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi 30,3 milijuna eura. 2024. godina je bila prijelomna godina koja je pokazala snažan potencijal HRT-a da prati natjecanja i događanja koja osvještavaju nacionalnu pripadnost, ostvaren je napredak u digitalnoj sferi te je ispunjena obveza javnog servisa, ali za dodatni iskorak neophodno je osigurati stabilan kadrovski, financijski i tehnički potencijal za proizvodnju i nabavu sadržaja namijenjenih specifičnim skupinama te za prilagodbu distribucijskim kanalima koji moraju obuhvaćati nelinearne usluge.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je kratko dodao kako Vlada RH kroz svoje Mišljenje predlaže prihvaćanje predmetnog Izvješća te kako je predmetna izvještajna godina bila prva godina u kojoj je potpisan Aneks Ugovora sa Vladom RH. U raspravi je razgovarano o planu digitalizacije arhive koji se zbog financijske situacije ne uspijeva realizirati u većoj mjeri pri čemu je istaknuto kako je boljka arhiviranja filmski sadržaj zbog specifičnosti kemijskih procesa te virusa koji napada celuloidnu traku. Razgovaralo se i o relativno niskom dosegu gledanosti za parlamentarne izbore. Vezano za software za praćenje učinkovitosti radnika rečeno je kako je okvirni sporazum u iznosu od 880 tisuća eura za nekoliko godina, kako ništa nije plaćeno već će biti plaćeno ovisno o korištenju. Jačanje regionalnog programa je jedna od strateških odrednica HRT-a te je u skladu sa tim došlo do redizajniranja određenih emisija, za primjer dani su bolji termini na HRT4, 8 regionalnih radio stanica, digitalne platforme i drugo. Kao primjer uspješnog primjera programa za djecu naveden je Juhuhu.
Vezano za statistiku informiranja nacionalnih manjina i način brojanja minuta rečeno je kako je to obveza prema Ugovoru sa Vladom Republike Hrvatske te da ovakav način statističkog prikazivanja po minutama i nije najsretniji već bi bilo potrebno definirati i kvalitativni način prikazivanja. Uz istu temu praćenja nacionalnih manjina spomenuta je i emisija Prizma te nedostatak kapaciteta kamera koje su dostupne za snimanja na terenu. Dotacija Vlade RH je narasla na preko 18 milijuna eura te se postavilo pitanje koliko bi izostanak dotacije ugrozio poslovanje HRT-a, na što je predstavnik predlagatelja pojasnio kako se visina pristojbe nije povećavala od 2010. godine, a kumulativna inflacija u istom periodu se povećala 50%. Ovakvo stanje nije održivo te bez dotacija Vlade bi HRT bio gubitaš. Svake godine se izrađuju planovi poslovanja, planovi godišnje proizvodnje programa, programske šeme te se nastoji ispuniti javna obveza vezana za proizvodnju programa u skladu sa mogućnostima, a ono što nedostaje je jedna rekonstrukcija onoga što HRT treba javnosti osigurati te sa kojim sredstvima. Razgovaralo se i o trenutnom broju radnika obzirom da je sa krajem prethodne bilo 2703 te je rečeno da je 330 sporazumno prihvatilo otpremnine te da ne postoje operativni kadrovski problemi niti u jednoj organizacijskoj jedinici.
U raspravi je skrenuta pozornost da je u Izvješću naglašeno da je promicanje kulturnog i nacionalnog identiteta jedan od najvažnijih ciljeva HRT-a, ali je rečeno da osim toga postoje i drugi, kao što su vladavina prava, promicanje demokracije, europskih vrijednosti i ravnopravnosti spolova. Odgovoreno je da je funkcija HRT-a naravno puno šira, ali da je u Izvješću stavljen naglasak na ono što hrvatska javnost voli i traži te da su ponosni što mogu pružati takve usluge i dalje, no da je to u financijskom kontekstu sve teži i veći izazov. Posebno je pohvalan iskorak u digitalnoj sferi gdje nije lako naći put do mlađe publike i napraviti sadržaj koji će oni konzumirati jer postoji velik broj streaming platformi s raznolikim sadržajem i to je nešto što također povećava relevantnost HRT-a. Digitalna transformacija je važna jer se sve više sadržaja plasira kroz multimedijske platforme. Posebno je stavljen naglasak na to da ulaganje u javni medijski servis nije trošak, nego je to ulaganje u demokraciju, kulturu, obrazovanje i zahvaljujući stabilnom finaciranju HRT je u 2024. godini poslovala odgovorno, bez gubitaka i uspjela je osigurati kvalitetnu produkciju koja je dostupna svim građanima.
Nasuprot tome, izrečeno je i suprotno mišljenje te je rečeno da 2024. godinu treba pamtiti po tome što HRT više ne može poslovati bez financijskih gubitaka i od Vlade Republike Hrvatske počinje dobivati dotacije što je čini ovisnom o Vladi. Također se navodi da se kontinuirano gasi vlastita proizvodnja trajnih umjetničkih, obrazovnih, znanstvenih i dokumetarnih sadržaja, a da zabava dominira nad informiranjem i obrazovanjem te da nedostaje istraživačkog novinarstva i da se HTV4 lažno prikazuje u pozitivnom svijetlu. Isto tako, navodi se da nema podataka o filmskoj proizvodnji osim iznosa uplate HAVC-u po zakonskoj obvezi te upozorava na kršenje članka 9. Zakona o HRT-u koji obvezuje HRT da proizvodi i suproizvodi audiovizualna djela pa tako i film. Ukazano je i na slabo pozivanje žena u informativne emisije kao gošće koje su pozvane govoriti o relevantnim temama. Također je upozoreno i na nepoštivanje zaključka ovog Odbora kojim se obvezalo Glavnog ravnatelja HRT-a da Odboru dostavi pisano izvješće o tome što je učinjeno u provedbi Plana konsolidacije rada i poslovanja HRT-a.
Nadalje, istaknuta je također i potreba za izmjenom Zakona o HRT-u, jer su izmjenom i dopunom Zakona iz 2012. godine smanjene ovlasti Programskom vijeću i Nadzornom odboru HRT-a. Naglašeno je i da HRT ne smije biti u gubitku i da treba razmisliti o drugačijem načinu financiranja HRT-a, ali to je problem s kojim se suočavaju i drugi javni medijski servisi od kojih se neki u potpunosti financiraju iz državnog proračuna, no Vlada Republike Hrvatske smatra da takav model ne bi bio prihvatljiv. Naglašeno je i da ne postoji nikakakav utjecaj na HRT putem dotacija jer je Aneksom Ugovora točno navedeno na što se ta sredstva mogu potrošiti, odnosno na ono što nema veze s tržištem, a to je program umjetnosti i kulture, obrazovni program, religijski program, Simfonijski orkestar i sl. Na kraju je rečeno da u samom Izvješću nedostaje evaluacija kvalitete i utjecaja programa na javni interes, a što bi trebalo biti u središtu interesa javnog medijskog servisa.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić