Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 4. sjednici, održanoj 13. studenoga 2024. godine Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 28. svibnja 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a istaknuo je da su Nadzorni odbor HRT-a i Programsko vijeće HRT-a dali pozitivno mišljenje na Izvješće o radu (poslovanju) HRT-a za 2023. godinu. HRT je 2023. godine bio fokusiran na svoju ulogu javnog medija s naglaskom na dodatni iskorak u digitalne platforme. Sve veća konkurencija i hiperprodukcija raznovrsnih sadržaja kroz sve distribucijske kanale, kao i okruženje obilježeno inflatornim kretanjima, učinilo je poslovanje HRT-a izuzetno izazovnim u financijskom i operativnom smislu. 2023. godine visina pristojbe i dalje je ostala na istoj razini kao posljednjih 13 godina, što je u ekonomskom okruženju pod utjecajem inflacije zahtijevalo izuzetne napore u kontroli troškova te je unatoč tome rezultat poslovanja prije oporezivanja pozitivan i iznosi 613.508 eura.
Inflatorni udar nije utjecao samo na rast redovnih troškova već i na visinu zakonskih davanja, dok je nivo prihoda HRT-a ostao isti. Uvećan je trošak rada s obzirom na opravdane pritiske sindikata zbog plaća koje su na HRT-u bile niže od prosjeka Republike Hrvatske. Povećani troškovi proizvodnje programa uvećavaju bazu za izdvajanje temeljem članka 11. Zakona o HRT-u, što posljedično uvećava iznos amortizacije nematerijalne imovine, dok istvremeno HRT nastoji držati korak s napretkom tehnologije te je tijekom 2023. godine investirano 6,4 milijuna eura u tehnološku opremu što je činilo 79% svih investicija u materijalnu imovinu.
Tijekom 2023. godine HRT je nastavio poduzimati mjere usmjerene na stabilizaciju poslovanja te uspješno ostvarenje svojih zakonskih obveza definiranih Zakonom o HRT-u, Ugovorom s Vladom RH i Programom rada te Financijskim planom za 2023. godinu. Prihodi za 2023. godinu realizirani su u iznosu od 178 milijuna eura što je 173 tisuće eura manje od realizacije 2022. godine, a prihodi od mjesečne pristojbe iznosili su 152,2 milijuna eura te su 1,2 milijuna eura veći od realizacije 2022. godine. Prihodi od oglašavanja iznosili su 11,2 milijuna eura te su veći za 726,5 tisuće eura u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od dotacija iznosili su 5,5 milijuna eura, te su za 4,1 milijuna eura veći u odnosu na 2022. godinu. Komercijalni prihodi iznosili su 4,5 milijuna eura te su za 796,8 tisuća eura veći od realizacije 2022. godine. Ostali poslovni prihodi iznosili su 3,4 milijuna eura te su za 6,7 milijuna eura manji od realizacije 2022. godine kao posljedica povrata prihoda prema sporazumu sa Ministarstvom financija za povrat PDV-a.
Ukupni rashodi bili su 177 milijuna eura te su 34 tisuće eura veći od realizacije 2022. godine. Realizacija rashoda u 2023. ispod je planskih vrijednosti u većini pozicija, a najveća odstupanja su vidljiva na troškovima proizvodnje, troškovima vanjske suradnje, troškovima održavanja i troškovima energije. Troškovi amortizacije u odnosu na prethodnu godinu smanjenjeni su za 202 tisuće eura. Za potrebe novih investicijskih ulaganja kako u materijalnu tako i nematerijalnu imovinu bilo je osigurano 31,2 milijuna eura, a do kraja 2023. godine realizirano je 19,8 milijuna eura ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu, većinom programske sadržaje i kapitalna djela, a 9,1 milijuna eura ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
U programskom smislu 2023. godina je bila uspješna što potvrđuju brojne stručne nagrade i priznanja, kao i podaci o gledanosti i dosegu publike koji rastu. Zamjetan je i iskorak u kvaliteti djela neovisnih proizvođača. Poseban trud uložen je u prilagodbu radija za digitalne platforme, a neki podcasti bilježe milijunske preglede. HRTi platforma nastavila je s porastom broja korisnika, a neka audiovizualna djela bilježe veću gledanost ili slušanost na toj platformi nego na klasičnim linearnim kanalima. Uglavnom, 2023. godina ukazala je na već prije projicirane financijske izazove, koji će se nastaviti i u sljedećoj godini.
U raspravi je problematizirano pitanje javne nabave koja se obavljala bez javnog natječaja. Glavni ravnatelj HRT-a odgovorio je da se javna nabava obavljala na način kako je to bilo i prije njegova mandata te da je to kasnije ispravljeno i ona se obavlja putem javnog natječaja, osim ako se radi o autorskim djelima gdje je dozvoljeno izuzeće i nije potreban natječaj.
Nadalje, postavljeno je i pitanje o hrvatskoj kulturnoj baštini i glazbenoj produkciji te da li se danas, nakon što je ukinuta emisija ”Lijepom našom”, proizvode emisije koje se bave time, a posebno emisije od 30-ak minuta koje imaju za temu kulturnu baštinu i narodne običaje. Odgovoreno je da se proizvode takve emisije i da od 5 tematskih kanala na Hrvatskom radiju 2 su posvećena isključivo hrvatskoj glazbi. No, ukazano je i na potrebu da se kod sljedeće izmjene zakona više računa povede o kvaliteti takvih emisija, a ne da se samo propisuje brojanje minuta.
Što se tiče samog Izvješća o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2023. godinu, rečeno je da je poboljšana forma, ali je sadržaj ostao isti. Nedostaju podaci o filmu kao posebnoj kategoriji, kao i podkategorijama (igrani, kratki, animirani, dokumentarni). Upozoreno je da prema Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o HRT-u bi trebalo biti 51% europskih audiovizualnih djela te od toga 40% hrvatskih audiovizualnih djela, a Hrvatska radiotelevizija trebala bi prikazivati djela proizvedena od strane Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a) te da je kratka forma filma potpuno zanemarena. Rečeno je da je Arhiva HRT-a u vrlo lošem stanju i da propadaju hrvatski filmovi na celuloidnoj vrpci. Odgovoreno je da Vijeće za elekronočke medije vrši nadzor i da nije uočeno kršenje te zakonske odredbe te da HRT izdvaja 2% svojih prihoda za HAVC te još dodatno financira neke filmove. Veliki dio Arhive je digitaliziran, ali za digitalizaciju filmova nedostaje oko 30 milijuna eura, što je u ovoj trenutnoj financijskoj situaciji velik problem. Projektni plan zaštite postoji, ali nažalost nisu se uspjela za to osigurati europska sredstva jer smo u to vrijeme bili u predpristupnim pregovorima. Naglašeno je o da se prema članku 11. Zakona o HRT-u 2016. godine za HAVC izdvajalo 4,5 milijuna eura, a danas to iznosi oko 12 milijuna eura i da zakonska obveza HRT-a da financira filmova koje proizvodi HAVC ne postoji.
Zatim je postavljeno pitanje vezano za seriju za mlade ”Sram”, koju je proizveo CGM Films po norveškoj licenci te njezinu slabu gledanost. Odgovoreno je da je ta serija novi inovativni digitalni format kojim se nastojalo privući mlađu publiku i da se u tome uspjelo jer je u protekla dva tjedna ”Sram” dosegao 11 milijuna pregleda na digitalnim platformama. Posebno je naglašeno da zadaća HRT-a nije samo gledanost, nego i proizvodnja sadržaja visoke vrijednosti.
Na kraju na upit da li je 257 zaposlenika HRT-a primalo plaću manju od minimalne plaće propisane zakonom, rečeno je da su plaće gorući problem, no da nitko nije primio plaću manju od minimalne, ali nakon 1. siječnja sljedeće godine, kada minimalna plaća poraste, može nastati problem u sistematizaciji radnih mjesta.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić