Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 4. sjednici, održanoj 13. studenoga 2024. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 28. ožujka 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula kako je zakonska obveza dostave izvješća za prethodnu godinu do 31. ožujka tekuće godine te kako je prošla godina bila jubilarna jer je prošlo 20 godina od zakonskog uređenja prava na pristup informacijama te 10 godina od uspostavljanja neovisnog tijela Povjerenika za informiranje. Nadalje, u izvještajnoj godini je završena provedba 21-mjesečnog projekta ”Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama”, kao jedne od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., koja je za cilj imala, kroz vrednovanje učinaka Zakona od strane nezavisnog tima stručnjaka, utvrditi mogućnosti za unaprjeđenje pojedinih zakonskih rješenja za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Analiza je utvrdila da Zakon u najvećoj mjeri udovoljava provedbenim standardima, predstavlja kvalitetnu normativnu osnovu za unificiranu primjenu njegovih odredbi i da je kvaliteta Zakona u visokoj mjeri usuglašena sa postojećim i uobičajenim međunarodnim standardima, no u svakom slučaju su dane preporuke za daljnje unaprjeđenje. Izvješće za 2023. godinu sadrži analizu i ocjenu stanja ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija u tijelima javne vlasti, podatke i analize o žalbenim predmetima i inspekcijskom nadzoru te počinjenim prekršajima, prijedloge i preporuke za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti zajedno sa osvrtom na preporuke iz prošlogodišnjeg izvješća te plan aktivnosti Ureda povjerenice za informiranje u 2024. godini. Sadrži i podatke koji se odnose na transparentnost rada tijela javne vlasti, podatke uređene drugim zakonima, a kojima je propisana nadležnost Povjerenika za informiranje te aktivnosti usmjerene na promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Povjerenik za informiranje vodi instruktivni Popis tijela javne vlasti te se na njemu nalazi 5823 tijela od kojih je preko 90% njih na vrijeme dostavilo godišnje izvješće pri čemu su to učinila sva državna tijela, tijela državne uprave, sudovi i pravosudna tijela te agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima. Od 576 JLP(R)S izvješće je dostavilo njih 574 što je blagi porast u odnosu na godinu ranije kao i kod drugih obveznika, osim kod kategorije ustanova. Kao i prethodnih godina uočeno je da tijela koja ne dostavljaju izvješća u pravilu niti nemaju imenovanog službenika za informiranje.
Tijela koja su obuhvaćena izvješćem u 2023. godini zaprimila su otprilike 23 500 zahtjeva za pristup informacijama te oko 200 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija pri čemu gotovo 60 % tijela nije zaprimilo niti jedan zahtjev što predstavlja zamjetan pad broja tijela koja su rješavala zahtjeve u odnosu na godinu ranije. Najveći broj tijela koja su zaprimila zahtjeve zaprimila su do pet zahtjeva, dok su dva tijela zaprimila skoro 4000 zahtjeva i to Općina Seget i Hrvatske vode. Nadalje 85% zahtjeva je riješeno u zakonskom roku što je pad u odnosu na godinu ranije kada je 93% riješeno u zakonskom roku. Od ukupnog broja riješenih zahtjeva, pristup traženoj informaciji omogućen je u 70% slučajeva (68% zahtjev usvojen u cijelosti, a 2% zahtjev djelomično usvojen). Vezano za žalbeni postupak kod Povjerenika za informiranje, zaprimljeno je 1179 žalbi što je 24% manje u odnosu na godinu ranije, a to je ponajviše rezultat spajanja većeg broja zahtjeva za pristup informacijama Općine Seget pa je i manji broj žalbi na njihova rješenja. Najveći broj žalbi odnosi se na šutnju uprave 55,30% što predstavlja povećanje od gotovo 15% u odnosu na 2022. godinu. Nadalje prema razlozima za odbijanje i odbacivanje zahtjeva, žalbe su se u najvećem broju slučajeva podnosile na rješenja u kojima su kao razlog odbijanja navedeni zlouporaba prava (21,35%), traženje informacije koja se ne smatra informacijom u smislu zakonske odredbe (17,21%), poslovna tajna (12,85%) i osobni podaci (9,8%) . Povjerenik je drugostupanjsko tijelo i u predmetima za pristup arhivskom gradivu koje nije javno dostupno te u 2023. godini nije zaprimljena niti jedna žalba vezana uz arhivsko gradivo.
Tijelima javne vlasti za 2024. godinu su dani prijedlozi i preporuke koji imaju za cilj osigurati pravilnu primjenu Zakona, omogućiti korisnicima što učinkovitiji pristup informacijama i olakšati rad tijelima javne vlasti vezano uz ostvarivanje prava i rješavanje zahtjeva. Provodi se niz edukacija u raznim formama i korisnicima i obveznicima te se iz Izvješća mogu zaključiti pozitivni trendovi i pomaci u primjeni Zakona te smjer za dodatna poboljšanja. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je kratko dodao kako Vlada RH kroz svoje Mišljenje predlaže prihvaćanje predmetnog Izvješća.
Nadalje, u raspravi je problematizirano povećanje broja žalbi zbog šutnje uprave te udio od 44,91% u 383 riješene žalbe gdje je Povjerenik utvrdio da prvostupanjska odbijajuća i odbacujuća rješenja u predmetima ostvarivanja prava na pristup informacijama nisu bila u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Vezano uz savjetovanje s javnošću, istaknuto je da od ukupno 822 savjetovanja provedenih na portalu e-Savjetovanje njih 106 je trajalo 30 i više dana, a ostatak je zapravo proveden u skraćenom roku. Problematiziran je i mali broj tijela koji objavljuju Plan savjetovanja te veliki broj neodgovorenih komentara. Broj neodgovorenih komentara u Izvješću nije ažuran obzirom da je taj podatak dostavljen Povjereniku za informiranje u siječnju 2024. godine, a u trenutku kada tijela još nisu objavila veliki broj Izvješća o provedenom savjetovanju za savjetovanja provedena 2023. godine te je taj broj značajno manji. Istaknuto je kako bi se trebali povećati kapaciteti, prvenstveno financijski, Povjerenika za informiranje.
U raspravi je postavljeno pitanje vezano za primjenu preporuka Povjerenika za informiranje tijelima javne vlasti za unaprjeđenje primjene Zakona o pravu na pristup informacijama iz prethodnog izvješća, odnosno praćenje primjene tih preporuka, a na što je odgovoreno kako Povjerenik za informiranje prati izvršavanje prethodnih preporuka te kontinuirano daje nove preporuke. Razgovaralo se i o preporukama Povjerenika za informiranje za unaprjeđenje zakonodavnog okvira prava na pristup informacijama i drugih zakona koji su u nadležnosti drugih tijela, kao npr. Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Nadalje, postavljeno je pitanje i o objavljivanju financijskih podataka JLP(R)S na svojim mrežnim stranicama, odnosno broju JLP(R)S-a koji su objavili takve informacije na što je odgovoreno da je to obveza od ove godine te Povjerenik za informiranje to prati u okviru svoje nadležnosti, a obzirom da ta obveza proizilazi iz Zakona o proračunu i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i to nadzire Ministarstvo financija.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić