Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 2. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavilo Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, aktom od 18. lipnja 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pohvalio je pristup Odbora u realnom roku, odnosno da se na sjednici razmatra Izvješće za prošlu godinu. Samo Izvješće strukturirano je na uobičajen način sa određenim promjenama u svrhu pojednostavljenja te kako bi bilo u skladu sa zakonom. Prilikom usvajanja prošlog Izvješća Vlada Republike Hrvatske je predložila Programskom vijeću da se pri izvještavanju osvrne i na meritum, odnosno da izrazi i svoje mišljenje o programu HRT-a. Programsko vijeće je više puta raspravljalo o takvom načinu izvještavanja, ali se nije upustilo u ocjenjivanje samog programa jer takvo izvještavanje ne proizilazi iz zakonskih obveza koje više ograničavaju rad nego što pružaju platformu za takvu vrstu izvještavanja. Dodatno i iz razloga što je Programsko vijeće divergentno tijelo u kojem se donose različita mišljenja pa bi usvajanje takvog dokumenta glasovanjem bilo svođenje ocjene programa na vrstu necjelovitog pregleda. Sustav funkcionira na dvije razine te u suradnji sa Ravnateljstvom i Nadzornim odborom nema poteškoća.
Financijsko stanje je takvo da je, u trenutnom civilizacijskom i društvenom okruženju, teško očekivati cjelovitiju realizaciju programa nego je sada, a u svim aspektima programa koji su važni osim informativnog. Opada količina rasprava unutar Vijeća te su članovi Vijeća frustrirani jer gotovo sva pitanja koja dolaze do članova Vijeća se odnose na informativni program. Cijeli sustav funkcionira dobro, dio pretplate odlazi na druge aspekte kreativnog i javnog života nacije, uključujući i skupi sportski program, a dojam je da informativni program opterećuje. O tom problemu bi trebalo u budućnosti razgovarati na zakonskoj i programskoj razini.
Sustav HRT-a kada je riječ o programu, uključujući informativni program, funkcionira dobro u komparaciji s drugim televizijama s nacionalnom koncesijom.
Uz to ne treba zanemariti niti činjenicu da HRT ima 15 regionalnih centara sa stabilnim funkcioniranjem. Još jedan bitan aspekt je da postoji i dio pretplate koji odlazi na razvoj regionalnih, javnih medijskih funkcija u društvu, a što je često upućeno u privatni sektor.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo i problematiku zakonodavnog okvira koji je formatirao ulogu Vijeća u društvu koje se razvija te savjetodavna uloga Vijeća ne dolazi do izražaja, odnosno savjeti ne padaju na plodno tlo. U promatranom razdoblju, članovi Vijeća su izvršavali svoju zakonom danu ulogu, a Vijeće odradilo je dovoljan broj sjednica, što je i strukturirano u predmetnom Izvješću.
U raspravi je postavljeno pitanje da li je HRT koproducirao bilo koje radijsko, televizijsko ili filmsko djelo i zašto to nije navedeno u izvještaju o neovisnoj proizvodnji. Odgovoreno je kako obzirom da nije navedeno u izvještaju, HRT nije koproducirao niti jedno takvo djelo. Nadalje, postavljeno je pitanje da li HRT poštuje zakonsku obvezu o prikazivanju 51% europskih audiovizualnih djela te 40% od toga hrvatskih audiovizualnih djela. Predstavnik predlagatelja je odgovorio kako i Programsko vijeće postavlja često takvo pitanje te je odgovor koji dobijaju da se poštuje ta zakonska obveza. Na pitanje da li su baštinska djela, ona koja je HRT proizveo unatrag 30 godina, zabranjena odnosno da li postoji neki razlog zašto se ne prikazuju je odgovoreno kako je na HTV 3 programu pokrenuta reaktualizacija takvih djela.
Tijekom rasprave spomenuto je kako je 28.11.2022. na 12. sjednici Programsko vijeće odbilo prihvatiti Program rada HRT-a za 2023. godinu. Primjećeno je kako se iz godine u godinu povećavaju iznosi za otkup neovisne produkcije te kako HRT nema strategiju za nabavu takve vanjske produkcije. Predstavnik predlagatelja se osvrnuo na to te je rekao kako sva ograničenja proizlaze iz zakona, a vanjski proizvođači programa namjerno nude poluproizvode jer im nije stalo do kvalitete. Stvari bi trebalo drugačije zakonski postaviti da se potiče vlastita proizvodnja, a vanjski proizvodi da se nabavljaju prema drugim kriterijima.
Postavljeno je pitanje o tradicijskoj kulturi i baštini, točnije projektu ”Lijepom našom” koji je ukinut u srpnju 2020. godine, odnosno da li Programsko vijeće može utjecati na HRT da u Planu za 2025. godinu predvidi nekakav sličan serijal. Odgovoreno je kako se Programsko vijeće slaže sa potrebom takve emisije te kako HRT s regionalnim centrima i programima dobro sudjeluje u informativnom i kulturnom povezivanju Hrvatske na sličan način. Izrečena je primjedba kako u Izvješću nema podataka koliko je konkretno filmova i serija sufinancirano te kako hrvatska audiovizualna zajednica uporno pokazuje da se stavka zakona o 51% europskih te 40% hrvatskih djela ne poštuje. Istaknuta je i zapostavljenost kazališta i književnosti u programu te kako HRT ne ispunjava svoju zakonsku obvezu, a to je proizvodnja, suproizvodnja i prikazivanje hrvatskih audiovizualnih djela.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 5 ”SUZDRŽANIH” glasova) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.