Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 30. sjednici, održanoj 22. siječnja 2020. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ravnatelj Agencije za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije, aktom od 9. listopada 2019. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju predsjednik Vijeća za elektroničke medije i ravnatelj Agencije za elektroničke medije rekao je da je u 2018. godini Vijeće donijelo ukupno 29 odluka o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti radija te 5 odluka o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti televizije. Vezano za nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelim i obvezama (monitoring) Vijeće je u izvještajnom razdoblju izreklo ukupno 53 mjere nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija, od čega 35 upozorenja, 3 opomene, 9 prekršajnih naloga i 6 mjera privremenog oduzimanja koncesije. Istaknuo je i da je Agencija za elektroničke medije članica Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), te Europskog udruženja nacionalnih regulatora (EPRA), a sukladno provedbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama Vijeće i Agencija aktivno sudjeluju u radu Opće uprave Europske komisije za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT).U 2018. godini Agencija je pojačala svoje aktivnosti na poticanju i jačanju medijske pismenosti, pa je uz vođenje portala medijskapismenost.hr, u suradnji s Uredom UNICEF-a pokrenula projekt Dani medijske pismenosti u sklopu kojih je održano 130 događanja u više oo 60 gradova i mjesta te su pripremljeni obrazovni materijali i brošure za vrtiće i škole.
U raspravi na Odboru rečeno je da je govora mržnje u medijima bilo puno više od broja izrečenih sankcija od strane Vijeća. Kao glavni problem istaknuto je nepostojanje konsenzusa o tome kako pristupati govoru mržnje, te je rečeno da bi trebalo pokrenuti javnu raspravu o tom pitanju. Upozoreno je i na problem širenja lažnih vijesti i na prikriveni govor mržnje gdje su ljudi izvrgnuti takvom obliku prepušteni sudskom postupku. Zbog velikog broja tužbi pojedini nakladnici namjerno guraju svoje tvrtke u stečaj i prebacuju djelatnost na druge tvrtke, te imamo situaciju da je nakladnik u blokadi, medij i dalje izlazi, a osoba ne može dobiti zadovoljštinu na sudu.
Predsjednik Vijeća za elektroničke medije rekao je da je poziv na nasilje granica preko koje Vijeće ne može prijeći i da se tada izriču sankcije. Vijeće aktivno radi na suzbijanju dezinformacija i prevenciji govora mržnje, no to je velik problem a ne želi se ulaziti u cenzuru. Istaknuto je i mišljenje da poziv na nasilje ne može biti granica jer ima toliko govora mržnje gdje se ne poziva na nasilje. Zaključeno je da se govor mržnje sve više širi medijskim prostorom, no ključ problema nije u sankcijama već treba više poraditi na edukaciji.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( s 11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić