Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 24. sjednici, održanoj 9. lipnja 2026. godine Konačni prijedlog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, drugo čitanje, P.Z.E br. 285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2026. godine.
Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula nekoliko bitnih promjena u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona koji je bio u prvom čitanju. Kao prvo prihvaćen je prijedlog Pučke pravobraniteljice da se izričaj ”borci za ljudska prava” zamijeni s izričajem ”branitelji ljudskih prava” s obzirom da je to standardni izričaj prema UN-ovoj Deklaraciji o braniteljima ljudskih prava. Druga bitna izmjena odnosi se na novčane kazne za tužitelje koji su pokrenuli zlonamjeran sudski postupak. U Prijedlogu zakona bila je propisana kazna u iznosu od 20% od vrijednosti spora, ali nije mogla biti viša od 20.000 eura za pravne osobe, a za privatne osobe 10% od vrijednosti spora, ali nije mogla biti viša od 5.000 eura. Primjedba je bila da takva novčana kazna nije bila dovoljno destimulirajuća za tužitelje koji vode zlonamjerne sudske postupke. U Konačnom prijedlogu zakona napravljena je izmjena pa novčana kazna može iznositi 20% vrijednosti spora ako je tužitelj pravna osoba, ali najmanje može iznositi 10.000 eura, a ako je tužitelj privatna osoba novčana kazna može iznositi 10% vrijednosti spora, ali najmanje može iznositi 3.000 eura. Treća bitna izmjena odnosi se na članak 7. koji govori o mogućnosti da se kao umješač u sudskom postupku na strani osobe protiv koje se vodi sudski postupak, a koja je uključena u javno djelovanje može pojaviti organizacija, institucija ili neka fizička osoba koja ima pravni interes. Ovaj pojam ”pravni interes” zamijenjen je pojmom ”legitiman interes” kako to ne bi bilo ograničavajuće.
U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovog zakona, no ponovo je iznesena primjedba jer ovim zakonom nisu obuhvaćeni i kazneni postupci, kleveta i uvreda te da bi se zaštita trebala proširiti i na kaznene postupke koji su vođeni zlonamjerno s ciljem ušutkavanja i odvraćanja osoba koje djeluju u javnom interesu. Rečeno je i da kod uvrede može biti isključena protupravnost ako je riječ o nekom javnom interesu koji se iznosi, a što otvara prostor za zlonamjerne postupke. Vezano za to izneseno je mišljenje da bi se to moglo riješiti kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku i kroz jaču sudsku kontrolu kada je riječ o novinarima i drugim javnim djelatnicima. Sama Direktiva izrijekom kaže da se ne odnosi na kaznene postupke, ali svaka država članica ima pravo urediti to i više nego što Direktiva propisuje. Nadalje, rečeno je da bi registar koji će se voditi o SLAPP tužbama trebao biti javan kako bi se moglo pratiti koliko takvih tužbi ima, no iz ovog Konačnog prijedloga zakona nije vidljivo da je tu napravljen pomak. Naglašeno je i da će sud uvijek obratiti posebnu pozornost za potrebu za hitnim djelovanjem prema proceduralnim jamstvima, no činjenica je da sudski postupci prema novinarima i medijima u prosjeku traju dugo, što može dovesti do cenzure i autocenzure. Također ne postoje parametri za određivanje što će se smatrati očito neutemeljenim postupkom. Kao jedinstvena kontakt točka navodi se Pravosudna akademija, no rečeno je da možda to nije najbolje rješenje i druge države su to riješile na neki drugačiji način, putem civilnih udruga ili nekih organizacija.
Odgovoreno je da je ovim zakonom napravljen iskorak u odnosu na Direktivu jer će se on odnositi i na postupke s nacionalnim implikacijama. Što se tiče registra uvest će se posebna šifra za SLAPP predmete. Oni će biti evidentirani kao takvi i moći će se vidjeti njihov broj, tko su tužitelji, tko su tuženici i biti će evidentirani prema vrsti tužbe. Također, odgovoreno je i da će sud moći na prijedlog tuženika, a na trošak tužitelja, odrediti objavu presude u medijima, ako utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjeran sudski postupak protiv javnog djelovanja. Na primjedbu na trajanje postupka rečeno je da su rokovi vrlo kratki i iznose osam dana.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (s 8 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽAN” glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Podržava se donošenje Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić