Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 13. sjednici, održanoj 24. rujna 2025. godine Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima), koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2025. godine.
Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da ova Uredba pruža okvir kojim se dodatno jača povjerenje u dobrovoljnu razmjenu podataka i time podupire razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora u strateškim područjima kao što su zdravstvo, okoliš, energetika, poljoprivreda, financije, proizvodnja, ali i javna uprava. Cilj je staviti na raspolaganje što više podataka i olakšati razmjenu tih istih podataka među sektorima i zemljama Europske unije kako bi se iskoristio potencijal tih podataka u korist europskih građana, gospodarstva općenito i poduzeća. Akt o upravljanju podacima regulira ponovnu uporabu već postojećih zaštićenih podataka koje posjeduju tijela javnog sektora i potiču razmjenu tih podataka. Njime se reguliraju i posrednici u području podataka, tzv. pružatelji usluga podatkovnog posredovanja, ali i potiču razmjene tih podataka u altruističke svrhe te se ustanovljuju organizacije za podatkovni altruizam.
Ovim zakonom uređuju se ona pitanja koja nisu uređena samom Uredbom te će se njime precizirati i detaljizirati određena područja, a to su prvenstveno nadležnosti tijela u Republici Hrvatskoj koja su u obvezi provoditi ovu Uredbu, a propisuju se i prekršajne sankcije u slučaju kršenja Uredbe i ovog Zakona. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije određeno je kao tijelo koje će provoditi nadzor nad provedbom Uredbe i u segmentu ponovne uprorabe zaštićenih podataka i ovlašteni je tužitelj kod prekršajnih postupaka. Također Ministarstvo izdaje i određenu standardiziranu izjavu za pružatelje usluga podatkovnog posredovanja, a registar takvih pružatelja usluga vodi Europska komisija. Ministarstvo također vrši i registraciju organizacija za podatkovni altruizam. Zakonom se propisuju i pomoćna tijela koja će davati određenu tehničku i stručnu pomoć, a to su Državni zavod za statistiku i Agencija za zaštitu osobnih podataka. U praksi će to značiti da su tijela javnog sektora u obvezi na Portalu otvorenih podataka koji vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije objaviti najprije koje zaštićene podatke oni posjeduju, tzv. Katalog metapodataka, da bi se znalo koje podatke mogu eventualno davati po zahtjevima i kada netko stavi zahtjev kroz taj Portal i tu jedinstvenu informacijsku točku, onda će tijelo javnog sektora koje posjeduje te podatke odlučivati o ponovnoj uporabi tih podataka. Podaci na koje se odnosi ova Uredba su zaštićeni, anonimizirani, neosobni. To su statistički podaci za koje javni sektor omogućuje uporabu i mogu biti zanimljivi trećim osobama za različita istraživanja koja će unaprijediti određena područja. U Konačnom prijedlogu zakona detaljnije su uređene odredbe vezane za nadzor nad provedbom Uredbe u odnosu na Prijedlog zakona. Ovlašteni službenik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije po određenom provedenom postupku vršiti će inspekcijski nadzor i predlagati određene prekršajne kazne, a moći će predložiti i brisanje iz registra.
Tijekom rasprave postavljeno je pitanje da li su osigurana potrebna financijska sredstva te kadrovski kapaciteti vezani uz provedbu same Uredbe na što je odgovoreno kako su sredstva unaprijed osigurana na razdjelu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te da dodatna neće biti potrebna, a ujedno su i organizacijski kadrovi osigurani. Nadalje, problematizirano je i nepredviđanje žalbe kao pravnog lijeka koja nije predviđena Zakonom već je predviđen samo upravni spor. Razgovaralo se i o članku 7. predmetnog Zakona koji predviđa samo elektroničko podnošenje zahtjeva za ponovnu uporabu zaštićenih podataka i o prikladnosti podataka za istraživanje kao razlogu za odbijanje zahtjeva. Postavljena je i opaska o relativno visokim kaznama, na što je dodano kako je raspon strogo propisan Uredbom koja je u tom pogledu jasna, a kao i dosta drugih detalja koji su preciznije propisani u njoj te nije niti potrebno donositi Zakon o provedbi obzirom da je Uredba direktno primjenjiva.
Postavljena su i pitanja o povećanju rizika od neujednačene prakse i opterećenja manjih ustanova obzirom da se širi administrativni opseg, o metodologiji naknada koju propisuju različita tijela i rokovima odlučivanja o samom zahtjevu, a koji nisu predviđeni u samom Zakonu. Odgovoreno je kako postoji rizik za druge male ustanove, trenutno je teško procjeniti koliki je rizik od preopterećenja. Naknade za određene vrste podataka mogu biti veće kod raznih tijela jer je potrebno više vremena i složenog postupanja nego kod pripreme drugog podatka u drugom tijelu te je ostavljeno čelniku tijela da ih propiše unutar okvira. Uredba propisuje sadržajno puno više od Zakona, a tako i u vezi rokova.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 5 glasova ”SUZDRŽAN”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Podržava se donošenje Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima).
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić