Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 2. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine Prijedlog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, prvo čitanje, P.Z. br. 52, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2024. godine te Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), prvo čitanje, P.Z.E. br. 53, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2024. godine.
Odbor je navedene Prijedloge zakona raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Na prijedlog predsjednika Odbora provedena je objedinjena rasprava za predmetne Prijedloge zakona.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je obzirom na opseg planiranih poboljšanja potrebno donošenje novog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Trenutno važeći zakon donesen je 2014. godine, a kroz promjene drugih zakona koji u svom djelokrugu sve više ukazuju na obvezatnost primjene sustava državne informacijske infrastrukture bilo je potrebno pristupiti izmjeni zakona. Državna informacijska infrastruktura mora biti modernizirana, preciznije definirana s jasnim i nedvosmislenim zakonskim odredbama u okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture biti u mogućnosti podnijeti zahtjeve moderne javne uprave. Državna informacijska infrastruktura predstavlja zajedničku informacijsko-komunikacijsko tehnološku osnovicu za rad i razvoj sustava obveznika primjene ovog zakona.
Svrha državne informacijske infrastrukture je osigurati korisnicima digitalizaciju procesa, konsolidaciju i optimizaciju troškova, međusobnu komunikaciju i razmjenu podataka, ujednačiti način pružanja e-usluga i elektroničku komunikaciju te dostavu akata fizičkim i pravnim osobama, omogućiti jedinstveni pristup e-uslugama i njihovo sigurno korištenje te objediniti elektroničku komunikaciju s korisnicima državne informacijske infrastrukture.
Korisnici državne informacijske infrastrukture su tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, gospodarski subjekti i neprofitne pravne osobe. Uvjete i način korištenja te metodologiju izračuna troškova korištenja državne informacijske infrastrukture propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom. Korištenje državne informacijske infrastrukture omogućit će se gospodarskim subjektima i neprofitnim pravnim osobama na njihov zahtjev. Novi zakon na kraju sadrži i prekršajne odredbe.
Nadalje, a vezano za Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) predstavnik predlagatelja je rekao da se predmetnom Uredbom propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što potrošač kupuje putem platformi - roba, usluga i sadržaja. Cilj joj je bolja zaštita korisnika digitalnih usluga i njihovih temeljnih prava na internetu, uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetske platforme te osigurati jedinstven i ujednačen pravni okvir na razini Europske unije (EU). Navedena Uredba se primjenjuje od 17. veljače 2024. godine i u cijelosti je obvezujuća te se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU te je potrebno stvoriti zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima Uredbe. Zbog toga se ukazala potreba da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom.
Za potrebe pune primjene Uredbe Republika Hrvatska imenuje nacionalna nadležna tijela i Koordinatora za digitalne usluge. Dana 15. veljače 2024. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o imenovanju kojom je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) imenovana Koordinatorom za digitalne usluge. Koordinator je odgovoran i za vezu i suradnju s Europskom komisijom i koordinatorima digitalnih usluga drugih država članica.
Ovim se zakonom imenuju i ostala nacionalna nadležna tijela kao i njihova prava, obveze i zadaće za provedbu Uredbe te sankcije za prekršaje u postupanju. Novim zakonodavnim okvirom omogućiti će se veća kontrola na internetu te bolja zaštita korisnika od nezakonitog sadržaja. Tijela nadležna za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja su: Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Carinska uprava Ministarstva financija, Državni inspektorat i Ministarstvo zdravstva.
U raspravi je skrenuta pozornost na pojavu hakerskih napada na javne institucije te je postavljeno pitanje da li postoje rješenja za preveniranje takve vrste napada. Postavljeno je i pitanje o dostatnosti državnih inspektora za ovo područje. Na pitanje o hakerskim napadima je odgovoreno da je to regulirano novim Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti koji treba stupiti na snagu te su u njemu predviđene drastične kazne. Vezano uz dostatnost stručnih kapaciteta nadležan je HAKOM. Nadalje je postavljeno pitanje o državnoj informacijskoj infrastrukturi, odnosno da li se ide u smjeru izgradnje sustava koji će biti funkcionalan. Odgovoreno je da sustav e-građani postoji 10 godina te je osmišljen da rješava životne situacije građana te se primjećuje iz godine u godinu sve veći broj transakcija unutar sustava.
Naglašen je utjecaj Uredbe na ljudska prava i temeljna prava građana te zaštitu građana od cyber nasilja i zlostavljanja te širenja dezinformacija što se reflektira na prava svih građana na informiranje i na slobodu izražavanja. Nadalje, u raspravi je skrenuta pozornost na čl. 4. st. 2. Zakona u kojem se između ostalog govori o dodjeljivanju statusa pouzdanih prijavitelja iz članka 22. Uredbe i potrebi da takve osobe budu visoko educirane i kvalificirane kako bi mogle brzo prepoznati nezakonit sadržaj, a u svrhu njegovog žurnog uklanjanja.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 5 ”SUZDRŽANIH” glasova) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
2. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama).
3. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnih prijedloga zakona.
4. Predlaže se, temeljem čl. 247. st. 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provesti objedinjenu raspravu na Plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora o:
-Prijedlogu zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, prvo čitanje, P.Z. br. 52;
-Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), prvo čitanje, P.Z.E. br. 53.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić