Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 16. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022.g., raspravio je Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. lipnja 2022. godine. Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, kojeg Vlada Republike Hrvatske, sukladno zakonskoj obvezi, podnosi Hrvatskom saboru.
Predstavnica podnositelja Izvješća uvodno je objasnila kako je s ciljem uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći, usvojen Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu, kao i Nacionalna strategija razvojne suradnje od 2017. – 2021. godine, koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu.
Također je istaknula decentraliziranost u provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu te je istovremeno naglasila kako nadležna resorna tijela provode razvojne i humanitarne projekte sukladno prioritetima utvrđenim Nacionalnom strategijom razvojne suradnje (predmetne podatke dostavilo je 20 sudionika: 11 ministarstava, 2 Središnja državna ureda, 3 županije, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državni hidrometeorološki zavod te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva).
Službena razvojna pomoć Republike Hrvatske u 2021. godini iznosila je 624,22 milijuna kuna, što predstavlja porast od 20,8% u odnosu na 2020. godinu. Kroz donaciju cjepiva Hrvatska je izdvojila ukupno 64,39 milijuna kuna, dok je najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo usmjereno na razvojnu suradnju, i to 529,96 milijuna kuna ili 84,90% (ostatak od 94,26 milijuna kuna ili 15,10% odnosio se na humanitarnu pomoć). Pritom je 487,16 milijuna kuna razvojne pomoći usmjereno multilateralno, dok je 137,06 milijuna kuna usmjereno za bilateralne programe i projekte, te je istaknuto da su, u odnosu na prethodnu godinu, izdvajanja porasla za 20,8%, čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Republike Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.
Podnositeljica Izvješća navela je da je najviše bilateralnih projekata provedeno u državama jugoistoka Europe, te da je Bosna i Hercegovina najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske s ukupnom vrijednosti od 103,04 milijuna kuna. Obzirom da je 2021. godina obilježena razvojno-humanitarnim djelovanjem donatora na području suzbijanja posljedica pandemije bolesti COVID-19, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u protekloj godini naglašeno je djelovalo na tom planu.
Ministarstvo je bilo nositelj 11 odluka o donacijama cjepiva, sa statusom koordinatora provedbe donacija te je odlukama Vlade Republike Hrvatske u 2021. godini, cjepivo donirano: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Republici Albaniji, Republici Kosovu, Republici Sjevernoj Makedoniji, Socijalističkoj Republici Vijetnam, Republici Ruandi i Kraljevini Butan, dok su putem mehanizma COVAX, doze alocirane Sirijskoj Arapskoj Republici, Arapskoj Republici Egipat, Republici Indoneziji, Republici Tadžikistan i Islamskoj Republici Pakistan.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u 2021. godini provelo je javni poziv za financiranje razvojnih i humanitarnih projekata organizacija civilnog društva, ukupne vrijednosti 3 milijuna kuna, tj. iz područja prijenosa iskustava demokratske tranzicije, ljudskih prava, jačanja pravne države i dobrog upravljanja te za projekte poticanja osnaživanja žena, obrazovanja i edukacije. Projekti se provode u Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji, Republici Albaniji, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Kosovo, Ukrajini, Republici Tanzaniji i Republici Keniji. Ovim programom Republika Hrvatska potvrđuje svoju opredijeljenost razvoju civilnog društva i uključivanju u projekte međunarodne razvojne pomoći i humanitarne suradnje, određenima kroz Nacionalnu strategiju.
Istaknut je značaj politike razvojne suradnje kao važnog instrumenta vanjske politike Republike Hrvatske, koju je uz daljnje jačanje međuresorne koordinacije, s ciljem što učinkovitijeg usmjeravanja sredstava, potrebno pomno planirati i u budućnosti. Naglašena je važnost kontinuiranog rada i daljnjeg pružanja pomoći susjednim zemljama, kao i drugim državama u potrebi, od strane Republike Hrvatske.
Ocjenjujući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, uz pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, važnom i iz aspekta osnaživanja hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske na svim područjima života i rada, kao i u svrhu očuvanja baštine i autohtonosti, članovi Odbora, nakon provedene rasprave, odlučili su većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje
Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2021. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.
Predsjednica Odbora
mr. sc. Zdravka Bušić