Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 2. sjednici održanoj 19. studenoga 2020. godine raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekciju za 2022. i 2023. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekciji za 2022. i 2023. godinu i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršenju Državnog proračuna za 2021. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog Državnog proračuna za 2021. godinu i projekciju za 2022. i 2023. godinu. Istaknuo je da su ukupni prihodi Državnog proračuna za 2021. planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok ukupni planirani rashodi iznose 157,9 milijardi kuna i veći su za 2 milijarde kuna u odnosu na rebalans 2020. godine, odnosno iznose 1,3%.
Nakon pada BDP-a u 2020. od 8%, u 2021. godini očekuje se realni rast BDP-a od 5%, odnosno 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. Istovremeno, nakon snažnog rasta javnog duga od 87,3% BDP-a u 2020. očekuje se smanjenje javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 85,3% BDP-a u 2021. do 81,2% BDP-a u 2023. godini.
Projekcija Državnog proračuna za razdoblje 2021.-2023. temelji se na očekivanom rastu gospodarstva, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja te povlačenja sredstava iz EU fondova. Dodatno produbljivanje COVID krize predstavlja veliki rizik koji je u ovom trenutku teško predvidjeti, a može se negativno odraziti na prihode proračuna kao i na potrebe gospodarstva za dodatnim mjerama, stoga je potrebno težiti održivosti javnih financija s ciljem bržeg oporavka od krize.
Predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uvodno su pojasnili kako je proračun Središnjeg državnog ureda za 2021. izrađen sukladno uputama i limitima iz Smjernica za izradu proračuna. Proračun cijelog razdjela Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Hrvatske matice iseljenika iznosi 83.490.598,15 kuna, od kojeg proračun za Hrvatsku maticu iseljenika iznosi 7.995.871,00 kn.
Predstavnici Središnjeg državnog ureda naglasili su glavne stavke proračuna Središnjeg državnog ureda za 2021. godinu kako slijedi:
- javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu – 26.000.000,00 kn;
- javni natječaj za prijavu programima/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu – 5.000.000,00 kn;
- Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama radi ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu
- 3.500.000,00 kn;
- Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu – 3.500.000,00 kn;
- javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan RH za akademsku godinu 2020./2021. u iznosu od 3.500.000 kn;
- javni poziv za dodjelu stipendija za učenje hrvatskog jezika u RH za akademsku godinu 2020./2021. – 1.600.000,00 kn;
- strateški programi hrvatske nacionalne manjine – 2.500.000,00 kn;
- Hrvatsko narodno kazalište i Sveučilište u Mostaru – 6.000.000 kn;
- Hrvatska Radiotelevizija – 10.800.000,00 kn;
- Hrvatske svjetske igre 2021. – 500.000 kn.
Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio mr. sc. Zdravku Bušić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti dr. sc. Ninu Raspudića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić