Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 26. sjednici održanoj 20. siječnja 2026. godine razmotrio Prijedlog zakona o slobodnim zonama, P.Z. br. 235 (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2025.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je trenutno važeći Zakon na snazi je od 1996. godine i u međuvremenu je dorađivan brojnim izmjenama i dopunama, posebno tijekom pregovora za članstvo u Europskoj uniji, no da i dalje sadrži zastarjele odredbe i neprimjenjiva rješenja u odnosu na današnje gospodarsko okruženje.
Ovaj Prijedlog zakona osigurat će pravni okvir primjeren potrebama i izazovima današnjeg gospodarskog okruženja i jasnoću pravnih propisa kojima se regulira osnivanje i upravljanje slobodnim zonama, kao i obavljanje gospodarske djelatnosti u tim zonama.
Prijedlog zakona je usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata Hrvatskog sabora, a novčani iznosi u prekršajnim odredbama iskazani su u eurima.
Nastavno na ukidanje obveze plaćanja naknade za koncesiju za osnivanje slobodnih zona na kopnenom području još 2020. godine, ujednačuje se pravni okvir za osnivanje i poslovanje kopnenih i lučkih slobodnih zona tako da se na kopnene zone više ne primjenjuje Zakon o koncesijama odnosno i njihovi osnivači će imati status nositelja suglasnosti, a ne više korisnika koncesija. Dodatno, pojednostavljuje se procedura za osnivanje slobodnih zona na temelju akata Vlade Republike Hrvatske, a također se smanjuje postotak koji korisnici slobodne zone moraju uprihoditi od izvoza s 50 % na 33 % u slučaju kada se traži produženje suglasnosti za osnivanje slobodne zone.
Slobodne zone su dio teritorija Republike Hrvatske, posebno su ograđene i označene te se u njima gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Poslovanje tvrtki u slobodnim zonama je pod izravnim carinskim nadzorom, a na njihovo poslovanje također se primjenjuju i svi drugi propisi kao i na sve ostale gospodarske subjekte izvan slobodnih zona.
Prema podatcima prikupljenim u svrhu izrade „Izvješća o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2024. godini“ bilo je evidentirano šest slobodnih zona, u Zagrebu, Škrljevu, Puli, Rijeci, Splitu i Pločama. Četiri slobodne zone (Pula, Rijeka, Split i Ploče) osnovane su na lučkim područjima temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za osnivanje tih slobodnih zona, dok su dvije slobodne zone (Zagreb, Škrljevo) osnovane na kopnenom području temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju koncesija za osnivanje tih slobodnih zona.
Najveći broj slobodnih zona bio je 2013. godine (njih 14), a te je godine osnovana posljednja slobodna zona. Do danas je s radom prestalo osam slobodnih zona (u Slavonskom Brodu, Vukovaru, Osijeku, Varaždinu, Bjelovaru, Krapini, Splitu i Kukuljanovu). Osnovni razlog prestanka rada ovih slobodnih zona je promjena gospodarskog okruženja, odnosno članstvo u Europskoj uniji što je utjecalo na carinski i porezni tretman poslovanja korisnika slobodnih zona.
Prema zbirnim podacima iz Izvješća, u slobodnim zonama je u 2024. godini poslovalo 48 korisnika s ukupno 1.464 zaposlenih. U 2024. godini korisnici su ukupno ostvarili oko 257,2 milijuna eura prihoda; na razini svih slobodnih zona ostvarena je dobit od 42,6 milijuna eura; udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika svih slobodnih zona iznosio je 73,2 % (kod lučkih zona udio izvoza iznosio je 76,9 %, a kod kopnenih 48 %); dok je izvoz iz slobodnih zona (uključujući i isporuku dobara na tržište EU) iznosio 188,4 milijuna eura.
Iz navedenih podataka proizlazi da slobodne zone ne predstavljaju značajan udio u ukupnom gospodarstvu, ali interes za poslovanjem u režimu slobodnih zona i dalje postoji i to posebice na lučkim područjima.
Imajući u vidu sve iznesene činjenice, a posebno smanjenje broja slobodnih zona u Republici Hrvatskoj (od 14 u 2013. godini do šest u 2024. godini) kao izravnu posljedicu članstva u Europskoj uniji te uslijed značajnih promjena u gospodarskom okruženju, utvrđena je potreba unapređenja zakonodavnog okvira kroz izradu novoga zakona koji će sustav slobodnih zona regulirati u skladu s potrebama i izazovima današnjice.
Bez rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Prijedlog zakona o slobodnim zonama
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić