Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 29. sjednici održanoj 18. ožujka 2026. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, P.Z.E. br. 275, (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2026. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se u nacionalno zakonodavstvo prenosi pravna stečevina Europske unije, ali se istovremeno moderniziraju i poboljšavaju pojedine odredbe Zakona o zaštitu potrošača koje su nacionalnog karaktera, a sve kako bi se osigurao veći stupanj pravne sigurnosti, transparentnost u primjeni te jasnoća prava i obaveza trgovaca u odnosu na potrošače.
Prvenstveno se prenose tri iznimno važne potrošačke direktive, i to:
- Direktiva o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu,
- Direktiva o zelenom osnaživanju potrošača,
- Direktiva o pravu na popravak.
Vezano za Direktivu o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu, važno je istaknuti da će se prijenosom iste osigurati veća transparentnost u smislu davanja ključnih potrošačkih informacija koje će, obzirom na iznimnu kompleksnost financijskih ugovora, doprinijeti lakšem razumijevanju obveza koje potrošači imaju prilikom sklapanja takvih ugovora.
Nadalje, Prijedlogom zakona izrijekom se propisuje obveza komuniciranja s fizičkom osobom na zahtjev potrošača, kada trgovac koji prodaje financijske usluge na daljinu primjenjuje automatizirane mrežne alate za informiranje potrošača, kao što su chatbotovi i sl.
Važno je napomenuti da se prijenosom predmetne Direktive uvodi tzv. „funkcija za jednostrani raskid“, koja će omogućiti potrošačima da u roku od 14 dana raskinu ugovor jednako jednostavno kao što su ga sklopili, a ta funkcija će se morati uspostaviti za sve online trgovine.
Što se pak tiče usklađivanja s odredbama Direktive o zelenom osnaživanju potrošača, Prijedlogom zakona propisuje se obveza trgovaca da, uz ostale propisane informacije, potrošače informiraju i o okolišnim i društvenim učincima koje određeni proizvodi ili usluge imaju. Osim navedenog, proširit će se i popis okolnosti koje predstavljaju nepoštenu poslovnu praksu u slučaju da trgovac navede neistinite ili nepotpune obavijesti o okolišnim tvrdnjama ili iste izostavi. Riječ je zapravo o detaljnom uređenju zabrane tzv. greenwashing-a.
Naime, greenwashing je marketinška praksa kod nekih trvtki ili organizacija koje lažno ili pretjerano predstavljaju svoje prozvode, politike ili ciljeve kao ekološki prihvatljive, iako u stvarnosti to nisu ili su samo minimalno zeleni.
Uvodi se i standardizirana oznaka o zakonskom i komercijalnom jamstvu, kako bi potrošači lakše razumjeli svoja prava.
Zadnja direktiva koja se prenosi je Direktiva o pravu na popravak, a kojom se uvodi obveza popravka određenih proizvoda nakon isteka tzv. zakonskog jamstva. Osim navedenog, za njih moraju biti osigurani rezervni dijelovi.
Isto tako zabranjuje se odbijanje popravka ako je roba ranije bila popravljana od neovlaštenog servisera ili samog potrošača.
Uspostavit će se europska internetska platforma za popravak, koja će sadržavati nacionalne odjeljke, kako bi se pomoglo potrošačima u pronalasku servisera u njihovoj blizini, a istovremeno omogućilo serviserima i drugim subjektima koji se bave popravkom i obnovom proizvoda, da besplatno oglašavaju svoje usluge. Nastavno na navedeno, Prijedlogom zakona propisana je mogućnost (ali ne i obveza) servisera na korištenje obrasca za popravak, čiji će sadržaj biti propisan ovim Prijedlogom zakona. Na taj će se način omogućiti ujednačenost ponude popravka, ali i transparentnost uvjeta prodaje, kao što su trajanje popravka, cijena i drugi bitni elementi usluge popravka.
Osim prijenosa pravne stečevine Europske unije, kako je već uvodno spomenuto, određenim dopunama postojećeg Zakona želi se dodatno zaštititi potrošače unaprjeđenjem pojedinih odredbi koje su nacionalnog karaktera, a uzimajući u obzir specifičnosti izazova s kojim se suočavaju hrvatski potrošači.
S tim u vezi, propisuje se i obveza isticanja bazne cijene koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju kako bi se osigurala veća transparentnost i lakša usporedba promjena maloprodajnih cijena proizvoda kroz određeno razdoblje. Također, uvodi se obvezna objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca i radi praćenja učinaka promjena pojedinih maloprodajnih cijena, kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke, u svrhu zaštite njihovih ekonomskih interesa.
Izmjene Zakona o zaštiti potrošača donose i jasnije uređenje postojeće obveze koja se odnose na određivanje i isticanje cijena tijekom posebnih oblika prodaje proizvoda, kao što su sniženje, rasprodaja, akcija i slično.
Završno, Prijedlog zakona donosi i povećanje iznosa maksimalnih prekršajnih, novčanih kazni koje se mogu izreći trgovcima za povrede odredbi Zakona o zaštiti potrošača. Prekršajne kazne svojom visinom moraju ispuniti zahtjev proporcionalnosti, učinkovitosti i zadržati odvraćajući učinak.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 8 (osam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić