Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 25. sjednici održanoj 9. prosinca 2025. godine razmotrio Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 234 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona preuzimaju u nacionalno zakonodavstvo odredbe Direktive (EU) 2023/1791.
Svrha donošenja novog Zakona je smanjivanje negativnih utjecaja iz energetskog sektora na okoliš, poboljšanje sigurnosti opskrbe energentima, smanjenje upotrebe fosilnih goriva, pomoć energetski siromašnim građanima u energetskoj tranziciji, smanjenje troškova tvrtkama pri provođenju mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske.
Po prvi puta propisuje se obvezna primjena načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ u osmišljavanju politika, prilikom planiranja u području energetike i upravljanju razvojem, pri osmišljavanju planova energetske učinkovitosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te pri donošenju odluka o ulaganjima u strateške investicijske projekte i velike investicijske projekte čija vrijednost prelazi 100 milijuna eura.
Direktivom (EU) 2023/1791 je određena maksimalna potrošnja energije državama članicama u 2030. godini i visina ušteda energije koje države članice moraju postići da bi se cilj potrošnje energije na razini EU ostvario. Za Republiku Hrvatsku cilj potrošnje energije u 2030. godini je 5,88 Mten, tako da je ciljana potrošnja energije u 2030. godini otprilike 11 % manja od potrošnje energije u 2020. godini.
Uštede energije koje će dovesti do ispunjenja cilja potrošnje energije za Republiku Hrvatsku ostvaruju se u sustavu obveza energetske učinkovitosti i alternativnim mjerama politike.
Opskrbljivači energijom u sustavu obveza energetske učinkovitosti su utvrđenu obvezu mogli ispuniti tako što su sami provodili mjere za povećanje ušteda energije, kupovinom ostvarenih ušteda energije ili plaćanjem naknade za neostvarene uštede energije. Ovim Konačnim prijedlogom zakona, strankama obveznicama, se uvodi mogućnost dobrovoljne uplate financijskih sredstva u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po povoljnijim financijskim uvjetima nego plaćanjem naknade za neostvarene uštede energije. Predložena visina jedinične naknade za dobrovoljne uplate u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 0,0413 €/kWh, a prikupljena sredstva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima obvezu reinvestirati u projekte energetske učinkovitosti u sektoru kućanstava. Dobrovoljnom uplatom financijskih sredstava strankama obveznicama se priznaje i kumulativni učinak koje uštede u kućanstvu ostvaruju i koje su u većini slučajeva veće od mjera koje su do sada stranke obveznice provodile.
Ovakvim prijedlozima se očekuje da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikupiti značajna sredstva za provedbu projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti kod kućanstava i da će se dio prikupljenih sredstava utrošiti kod kućanstva u opasnosti od energetskog siromaštva ili na područjima od posebne državne skrbi, i time će se pridonijeti socijalnom cilju borbe protiv siromaštva, a osobito energetskog siromaštva.
Drugi očekivani efekt novoga Zakona je smanjenje cijene po kojoj će se trgovati ostvarenim uštedama energije na tržištu. Cijena po kojoj se trguje ostvarenim uštedama energije izravno ovisi o visini jedinične naknade, a smanjenjem visine jedinične naknade smanjit će se i cijena po kojoj se trguje ostvarenim uštedama.
Također otvara se mogućnost zajedničkog investiranja u projekte za poboljšanje energetske učinkovitosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i ESCO kompanija što otvara mogućnost i za davatelje kredita da se uključe u projekte za poboljšanje energetske učinkovitosti.
Akcijskim planovima velikih gradova i županija, koji se donose za trogodišnje razdoblje, se utvrđuje provedba politika za poboljšanje energetske učinkovitosti na područjima velikih gradova i županija i obavezno moraju sadržavati planove za smanjivanje potrošnje energije za 1,9 % godišnje u javnom sektoru, energetsku obnovu 3,0 % ukupne korisne površine poda zgrada javnih tijela, planove korištenja obnovljivih izvora energije, te planove za razvoj centraliziranog nisko temperaturnog grijanja i planove hlađenja.
U sklopu praćenja provedbe smanjenja potrošnje energije u javnom sektoru uspostavlja se i registar javnih zgrada u sklopu informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE sustav) koji uspostavlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).
Isto tako, propisuje se obveza uvođenja sustava za gospodarenje energijom ili provedbe energetskih pregleda za „energetski intenzivna poduzeća“ umjesto za velika poduzeća kao do sada. Energetski intenzivna poduzeća su ona poduzeća koja prosječno godišnje troše više od 10 TJ energije, odnosno 2,78 GWh. Obveza „energetski intenzivnih poduzeća“ je uvesti sustav gospodarenja energijom ili provesti energetske preglede s četverogodišnjim ciklusom. Ona poduzeća koja provode energetske preglede dužna su izraditi Akcijski plan kojim će provesti preporuke proizašle iz prijašnjih energetskih pregleda, te su dužna javno objaviti Akcijski plan i rezultate provedbe akcijskog plana u godišnjim izvještajima.
Donošenje Zakona se predlaže po hitnom postupku zbog toga što je rok za prenošenje Direktive EU 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti u nacionalno zakonodavstvo 11. listopada 2025. godine.
U raspravi je imenovani član Odbora iz reda Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) istaknuo zadovoljstvo ovim Konačnim prijedlogom zakona, naglasivši da uvaženi ključni prijedlozi industrije, osobito u dijelu koji se odnosi na definiranje provedivog modela ostvarivanja obveznih kumulativnih energetskih ušteda. Dodatno, HUP pozdravlja najavljenu uspostavu Burze energetskih ušteda, što smatraju važnim iskorakom prema transparentnom, tržišno utemeljenom i funkcionalnom modelu ispunjavanja obveza, jer opskrbljivačima omogućuje razmjenu i kupnju ušteda na uređenom i nadziranom tržištu.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“, 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić