Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 12. sjednici održanoj 19. ožujka 2025. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 129, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Zakonom o tržištu toplinske energije (Narodne novine, broj 80/13 i 14/14; u daljnjem tekstu: Zakon) koji je na snazi od 2013. godine uređuje tržište toplinske energije te da je isti zamijenio tadašnji Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne novine, broj 42/05 i 20/10).
Ove izmjene i dopune Zakona predlažu se kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, a također bi usklađenje Zakona bilo i sa odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (Narodne novine, broj 152/24).
Direktiva 2018/2002 posebno ističe važnost pitanja individualnog mjerenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije.
Kako bi se ostvarila transparentnost obračunavanja za pojedinačnu potrošnju toplinske energije i time olakšala provedba zasebnog mjerenja, države članice moraju osigurati transparentna i javno dostupna nacionalna pravila o raspodjeli troškova grijanja, hlađenja i potrošnje tople vode u kućanstvu, u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama. Uz transparentnost mjerenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije, države članice u kontekstu implementacije odredbi o troškovima pristupa informacijama o mjerenju, obračunu i potrošnji za grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu, mogu razmotriti poduzimanje mjera za jačanje tržišnog natjecanja u pružanju usluga zasebnog mjerenja i time pomoći osiguravanju da svi troškovi koje snose krajnji korisnici budu razumni.
Ovim izmjenama i dopunama Zakona postavljaju se temelji za daljnje uređenje ovih pitanja kroz podzakonske propise kojima će se ista detaljno razraditi.
Osim toga, ovim izmjenama i dopunama Zakona uvažava se i Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) te se osigurava tranzicija postojećih toplinskih sustava u visokoučinkovite toplinske sustave s visokim udjelom toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Stoga je intencija predloženih izmjena i dopuna Zakona otklanjanje navedenih nedostataka odnosno uređenje sljedećih pitanja, kako bi se omogućilo uredno funkcioniranje i transparentnost te daljnji razvoj tržišta toplinske energije i to:
– pojašnjenje određenih stručnih pojmova koji se koriste u Zakonu kako bi se izbjegle nejasnoće u njegovoj primjeni
– razdvajanje individualnih troškova toplinske energije od zajedničkih troškova toplinske energije koji se smatraju redovnim održavanjem zgrade/građevine i plaćaju se iz zajedničke pričuve suvlasnika. Naime, unutarnje instalacije - zajedničke instalacije grijanja unutar pojedine zgrade/građevine se smatraju bitnim građevinskim dijelom iste te svi suvlasnici (krajnji kupci) imaju zajedničko vlasništvo na unutarnjim instalacijama, kao i vezana prava i obveze koje proizlaze iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim prava (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01,79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) i Uredbe o održavanju zgrada (Narodne novine, broj 64/97). U tom smislu se smatra da se pojedini suvlasnici ne mogu izuzeti iz obveza koje proizlaze iz troškova nastalih pogonom zajedničkog dijela zgrade – unutarnjih instalacija. Iz tog razloga predviđa se podjela ukupnih troškova toplinske energije na individualne troškove toplinske energije i zajedničke troškove toplinske energije
– primjena mjera energetske učinkovitosti kod grijanja krajnjih kupaca i namjensko trošenje sredstava kroz naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja kao svojevrstan poticaj za ugradnjom lokalnih uređaja za razdiobu topline ili zasebnih mjerila toplinske energije, samo za one krajnje kupce koji to još nisu učinili ili imaju ugrađene navedene uređaje, ali ih ne koriste
– reorganizacija djelatnosti kupca s obzirom na naplatu ukupnih troškova toplinske energije, a s time i povezivanje nadzora nad ugradnjom, očitanjem i održavanjem uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije i zasebnih mjerila toplinske energije
– zaštita prava krajnjeg kupca u odnosu na postupanje kupca, odnosno pravo na prigovor, uvođenje prekršajne sankcije u slučaju ne odgovaranja na isti te povezivanje inspekcijskog nadzora s time, u vidu otklanjanja nepravilnosti u obavljanju djelatnosti
– uređenje sustava ugradnje, očitanja i održavanja uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije odnosno zasebnih mjerila toplinske energije
– uređenje postupka isključenja zgrade/građevine, odnosno izdvajanja svih suvlasnika iz toplinskog sustava. Daljnjim provođenjem odredbi Zakona u smislu uvođenja individualnog mjerenja i termostatskih ventila, svaki krajnji kupac bit će i dalje u mogućnosti da se u svakom trenutku „izdvoji“ iz toplinskog sustava zatvaranjem termostatskog ventila, odnosno samoinicijativnim prekidom korištenja sustava grijanja unutar zgrade/građevine. Kada krajnji kupac prekine koristiti sustav grijanja u bilo kojem trenutku, na uređaju za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije se neće bilježiti individualna potrošnja toplinske energije za njegovu samostalnu uporabnu cjelinu i ista neće biti naplaćena. Na ovaj način krajnji kupci mogu utjecati na individualnu potrošnju toplinske energije u svom stanu/poslovnom prostoru, te slobodno odlučiti o opskrbi toplinskom energijom. Također, dopušteno je isključenje cijele zgade/građevine uz ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta. Kako je Zakon jasno deklarirao da su izgradnja i razvoj centralnih toplinskih sustava kao i njihovo održavanje i korištenje od interesa za Republiku Hrvatsku te da se toplinski sustavi smatraju bitnim elementom energetske učinkovitosti i od interesa su za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, ovime će se otkloniti mogućnost narušavanja funkcionalnosti i učinkovitosti toplinskih sustava uslijed isključenja pojedinih korisnika
– uvođenje mjerila s daljinskim očitanjem u skladu sa zakonodavstvom Europske unije
– ukidanje prekršajnih novčanih kazni za krajnje kupce koji nisu ugradili uređaje za lokalnu razdiobu toplinske energije
– donošenje pravilnika kojima će se urediti: tehnički zahtjevi za ugradnju, rad, očitavanje i održavanje uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnika) ili mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije i za radove koje je potrebno prethodno obaviti na zgradi/građevini te organizacija provedbe predmetnih aktivnosti uključujući preporučenu cijenu za naknadu za kupca toplinske energije i podloge na temelju kojih se izračunava naknada za kupca toplinske energije te raspodjela troškova, obračun, izdavanje računa i naplata troškova za toplinsku energiju
– omogućavanje pristupa toplinskim sustavima proizvođačima toplinske energije iz obnovljivih izvora energije ili otpadne topline i hladnoće.
U raspravi je u bitnome istaknuto da je potrebno u okviru poticanja energetske učinkovitosti razmotriti uvođenje kalorimetara te mogućnosti financiranja instalacija za iste (npr. kroz programe Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost), budući se kalorimetri smatraju puno preciznijim mjeračima potrošnje toplinske energije od razdjelnika (manja je stopa pogreške).
Isto tako spomenuto je da razdjelnici ispunjavaju svoju svrhu sa manjom stopom pogreške kod dobro izoliranih zgrada, no generalno kad se govori o pravednoj raspodjeli utroška toplinske energije kod višestambenih zgrada, nemaju svi stanovi isti status, posebice kad je riječ o rubnim stanovima. Imajući u vidu da se energetska učinkovitost višestambene zgrade može izmjeriti, predlaže se, a upravo u cilju pravednije raspodjele utroška da se npr. odredi ponder/koeficijent za obračun, koji bi za vanjske, rubne građevinske jedinice bio manji od 1.
Također, istaknuto je da je dosad za energetsku obnovu, Vlada Republike Hrvatske kroz NPOO osigurala oko 2 mlrd. eura, čime su već sada postignute značajne energetske uštede.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić