Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 7. sjednici održanoj 4. prosinca 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, P.Z.E. br. 95, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2024. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje Direktive (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka) (SL L 231, 20.9.2023.; u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/1791) dio Europskog zelenog plana za postizanje klimatski neutralne Europske Unije do 2050. godine. Važan dio napora u postizanju klimatske neutralnosti je i povećanje energetske učinkovitosti, jer proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ne može zadovoljiti potrebe za energijom i ne može zamijeniti energiju iz fosilnih goriva. Stoga je nužno povećanje energetske efikasnosti kako bi se smanjila potreba za energijom.
Izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14., 116/18., 25/20., 32/21. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 41/21., u daljnjem tekstu: Zakon) se i predlažu kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive (EU) 2023/1791.
Rok za prenošenje Direktive (EU) 2023/1791 u cijelosti je 11. listopad 2025. godine, međutim radi nužnog usklađivanja s pojedinim člancima koji stupaju na snagu prije krajnjeg roka za prenošenje, Republika Hrvatska treba donijeti izmjene i dopune Zakona i donijeti druge podzakonske akte koji su usklađeni s člankom 4. stavkom 5., podstavkom 3. i člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2023/1791, a ujedno i s istom uskladiti postojeće članke u Zakonu.
Stoga se ovim izmjenama i dopunama prenose u nacionalno zakonodavstvo samo oni dijelovi Direktive (EU) 2023/1791 koji su nužni radi obveze izvještavanja prema Europskoj komisiji u 2024. godini te usklađivanja postojećih zakonskih odredbi s izmjenama u Direktivi (EU) 2023/1791, dok će se ista u cijelosti prenijeti novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti i pripadajućim podzakonskim aktima nakon izrade analiza i usklađivanja s drugim nadležnim državnim tijelima.
Važeći Zakon je u članku 3. stavku 7. definirao nacionalni cilj za potrošnju primarne energije i za neposrednu potrošnju energije u 2030. godini u apsolutnim iznosima. Kako se Europska unija paketom „Fit-for-55“ opredijelila za povećanje ciljeva, tako su i države članice dužne povećati svoje ambicije u poboljšanju energetske učinkovitosti te utvrditi nove, ambicioznije ciljeve u skladu s metodologijom propisanom u Direktivi (EU) 2023/1791. Stoga, postojeće brojke za ciljeve treba ukloniti iz Zakona te ih utvrđivati u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, kako je i utvrđeno izmijenjenom Direktivom (EU) 2023/1791 kao i Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.
Osim toga, Zakonom je u Republici Hrvatskoj uveden i sustav obveza energetske učinkovitosti, koji predstavlja obvezu opskrbljivačima energijom da ostvaruju uštede energije i tako doprinesu ostvarenju kumulativnog cilja ušteda. Taj je cilj kumulativnih ušteda bio definiran u članku 7. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012.; u daljnjem tekstu: Direktiva o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU), a člankom 8. izmijenjene Direktive (EU) 2023/1791, cilj je povećan.
Republika Hrvatska je novi cilj kumulativnih ušteda izračunala u skladu s izmijenjenom Direktivom (EU) 2023/1791 te ga prijavila Europskoj komisiji u sklopu nacrta revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Ukupan cilj kumulativnih ušteda u razdoblju od 2021. do 2030. godine povećan je 44 %. Ovo povećanje je značajno, a prati ga i zahtjev da uštede koje se prijavljuju u ovom sustavu budu dodatne (iznad onoga što je propisano u regulativi) te da nisu rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva (npr. zamjena atmosferskih plinskih kotlova kondenzacijskim kotlovima više nije prihvatljiva mjera). Sve navedeno dovodi do situacije u kojoj bi nova opterećenja na stranke obveznice (opskrbljivače) bila prevelika i potencijalno bi se mogla „preliti“ na krajnje kupce. Zato su nužne izmjene Zakona, kojim će obveza strankama obveznicama ostati na istoj razini, tim više što je Republika Hrvatska osigurala dodatna sredstva za alternativne mjere politike iz sredstava Europske unije, prvenstveno kroz RePowerEU dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (obnova zgrada) te kroz Modernizacijski fond (industrija), kao i kroz ESI fondove. Stoga se ovim Prijedlogom zakona udio sustava obveza energetske učinkovitosti smanjuje s dosadašnjih 70 % na 50 %, čime su izmjene neutralne za stranke obveznice, a Republika Hrvatska se obvezuje pojačati provedbu alternativnih mjera politike te tako na sebe preuzima ostvarenje povećanog cilja. Pri tome je bitno istaknuti da se uloga kumulativnih ušteda ovim izmjenama Zakona osnažuje, jer je nacionalni cilj ušteda energije iskazan upravo kao kumulativna ušteda energije, ali uvažavajući preostalo vrijeme za njihovo ostvarivanje.
Nadalje, sukladno članku 12. stavku 1. Direktive (EU) 2023/1791 države članice moraju do 15. svibnja 2024. godine, i svake godine nakon toga, od vlasnika i operatera podatkovnih centara zatražiti objavljivanje podataka o energetskim svojstvima podatkovnih centara, pa se ova obveza uvodi kroz dopunu Zakona.
U raspravi je naglašeno da je nužno iskoristiti sav potencijal domaćih obnovljivih izvora energije (posebno sunca, vjetra), kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala energetska sigurnost Hrvatske.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Igora Peternela, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Igor Peternel