Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 21. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), (u daljnjem tekstu: DPRH) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknula da se ovim izmjenama i dopunama DPRH planirani ukupni prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura i iznose 33,0 milijarde eura, dok se ukupni rashodi smanjuju za 223 milijuna eura i iznose 36,8 milijarde eura, pri čemu se rashodi iz izvora koji utječu na deficit smanjuju za 454 milijuna eura, a rashodi iz EU fondova i ostalih izvora povećavaju se za 231 milijun eura. Ove izmjene upućuju na jačanje fiskalne odgovornosti i povećano korištenje bespovratnih sredstava EU, uz istodobno smanjenje domaće potrošnje.
Značajan pomak bilježe izvanproračunski korisnici, čiji je planirani rezultat bolji za 255 milijuna eura, umjesto planiranog manjka od 161 milijun eura, te se predviđa višak od 94 milijuna eura. Ovaj višak pokazatelj je racionalnijeg trošenja, mogućeg povećanja prihoda i ukupnog poboljšanja učinkovitosti unutar javnog sektora.
Također je istaknuto da je 286 milijuna eura realocirano na EU fondove i NPOO te usmjereno na revidirane prioritete, i to obrambenu otpornost, sigurnost, civilnu zaštitu i održivo upravljanje vodama.
S obzirom na očekivani deficit i prognoziranu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini.
Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva izložio je tekući financijski plan Ministarstva gospodarstva, koji na razini razdjela za 2025. godinu iznosi 1.806.033.828,00 eura te se ovim prijedlogom Izmjena i dopuna DPRH za 2025. godinu smanjuje za 462.098.531,00 eura odnosno iznosi 1.343.935.297,00 eura planiranih na izvorima financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici (izvori 1,2,8) te na izvorima financiranja vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije i prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja (izvori 3,4,5,6,i 7).
Najznačajnije smanjenje ostvareno je u okviru smanjenja plana rashoda na izvorima financiranja koji utječu na deficit (izvori 1,2,8) u iznosu od 338.526.980,00 eura (74%) čime se financijski plan smanjuje sa 1.199.468.965,00 eura na 860.941.985,00 eura.
U odnosu na izvore financiranja, vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije i prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja (izvori 3,4,5,6,7), Ministarstvo gospodarstva na razini razdjela smanjuje financijski plan rashoda sa 461.804.708,00 eura na 373.686.651,00 eura odnosno za 88.118.057,00 eura (20%).
Također, smanjenja su planirana sredstva za izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova po svim izvorima financiranja sa 144.760.155,00 eura na 109.306.661,00 eura odnosno za 35.453.494,00 eura (6%).
Najznačajniji udio u iskazanoj uštedi u iznosu od 338.526.980,00 eura iskazan na izvorima financiranja koji utječu na deficit (izvori 1,2,8) ostvaren je u okviru izvora financiranja opći prihodi i primici (izvor 1) u iznosu od 195.026.980,00 eura (58%), dok je preostali udio (42%) ostvaren na izvoru financiranja namjenski primici (izvor 8) u iznosu od 143.500.000 eura.
Najznačajnije uštede u okviru navedenih izvora financiranja ostvarene su na pozicijama Ministarstva gospodarstva u užem smislu i to na :
- aktivnosti A905048- Podmirenje naknade za energente (107.500.000,00 eura) čime se financijski plan smanjio za 21% odnosno sa 502.900.000 eura na 395.400.000,00 eura zbog trenutne procjene stanja na tržištu,
- aktivnosti T905050- Naknada štete INA-MOL na skupini računa financijski rashodi, iznos od 70.000.000,00 eura otpušta se sukladno traženju Ministarstva financija za dodatnim uštedama, a odnosi se na planirana sredstva za kamate po pravorijeku u arbitraži Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u predmetu ICSID Case No. ARB/13/32 kojim je odlučeno da je Republika Hrvatska dužna isplatiti odštetu MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc,
- na projektu K905051- Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo NPOO u okviru izvora financiranja 815-Mehanizam za oporavak i otpornost (NPOO – zajam) iskazana je ušteda od 140.000.000 eura zbog manjih iznosa potraživanih sredstava od strane korisnika, duljeg postupka provjere podnesenih Zahtjeva za nadoknadom sredstava od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zbog promjene u planiranom rasporedu objave poziva za dodjelu bespovratnih sredstava i ugovaranja novih projekata u okviru NPOO-a, čime se financijski plan rashoda smanjuje za 50% odnosno sa 280.000.000 eura na 140.000.000 eura.
Najznačajniji udio u iskazanom smanjenju u okviru ostalih izvora financiranja (88.118.057,00 eura) je u okviru izvora financiranja 5-pomoći u iznosu od 88.418.845,00 eura od čega najviše na izvoru 56-Fondovi EU (50.858.163,00 eura) i na izvoru financiranja 58-Instrumenti EU nove generacije (29.313.824,00 eura) dok se na izvorima financiranja 3-vlastiti prihodi, 4-prihodi za posebne namjene te 7- prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja, bilježe blaga povećanja planiranih sredstava (300.788,00 eura).
Što se tiče smanjenja planiranih sredstava na izvoru financiranja 5-pomoći, najveća smanjenja ostvarena su u okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i projekta Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo (NPOO) prvenstveno zbog promjene dinamike provedbe.
Smanjenja su izvršena na pozicijama Ministarstva gospodarstva u iznosu od 18.000.000,00 eura za Program konkurentnost i kohezija 2021.-2027., za provedbu financijskog instrumenta Fond rizičnog kapitala, obzirom je tijekom godine došlo do izmjene dinamike provedbe i na aktivnostima HAMAG-BICRO-a, u ukupnom iznosu od 17.453.494,00 eura, koji se najvećim dijelom odnosi na zajmove iz programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. zbog kasnijeg početka provedbe financijskog instrumenta Mikro zajmovi za rast i učinkovitost, namijenjenog mladim poslovnim subjektima i subjektima čiji su vlasnici pripadnici kategorije ranjivih skupina. Smanjenje je vidljivo i na programu Zajmovi u okviru Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike 2023. (SPZPP) gdje su uštede za financijski instrument »Mali zajmovi SPZPP« (zajmovi za investicije) i »Obrtna sredstva SP ZPP« (zajmovi za obrtna sredstva) obzirom se čekalo na realokaciju sredstava na podprograme koji su traženi od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA” i 3 (tri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA
ZA 2026. I 2027. GODINU
te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu
- Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2025. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić