Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 23. sjednici održanoj 20. studenoga 2025. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je u odnosu na makroekonomske pokazatelje istaknuo da će u 2026. godini realni BDP rasti po stopi od 2,7%, nešto slabijom dinamikom nego ove godine, u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja, uz postupno opuštanje međunarodnih uvjeta financiranja.
U 2027. očekuje se da će rast BDP-a usporiti na 2,5%, a u 2028. na 2,4%.
Rast BDP-a bit će u čitavom promatranom razdoblju ostvaren isključivo temeljem domaće potražnje, i to dominantno osobne potrošnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan.
Inflacija potrošačkih cijena bi u 2026. trebala usporiti na 2,8% te potom na 2,3% u 2027. i 2,1% u 2028. godini, prvenstveno kao posljedica ublažavanja doprinosa kretanju indeksa potrošačkih cijena od strane temeljne inflacije.
Tržište rada obilježava smanjenje potražnje za radom, uslijed usporavanja dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima smanjenja neravnoteža između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima uz prevladavajuće pozitivne trendove migracijskog salda.
Tako će u 2026. godini anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje i to na razinu od 5,0%, u 2027. na razinu od 5,0%, a u 2028. na razinu 4,9%.
Što se pak prihoda tiče, uzevši u obzir projicirano kretanje gospodarske aktivnosti, cjelogodišnje učinke porezne reforme iz 2025. te prihode od strukturnih i investicijskih fondova EU što se ponajprije odnosi na sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. kao i iz Mehanizma za oporavak i otpornost, ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura i bilježe rast od 8,3%, dok su za 2027. projicirani u iznosu od 35,8 milijardi eura, a za 2028. godinu u iznosu od 36,6 milijardi eura.
Porezni prihodi u 2026. godini rastu za 5,5% i projicirani su u iznosu od 19,1 milijardu eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2027. projicirani u iznosu od 20 milijardi eura, odnosno uz međugodišnji rast od 4,8%, dok se u 2028. godini očekuju u iznosu od 20,8 milijardi eura i bilježe rast od 3,9%.
Prihod od poreza na dobit za 2026. planiran je u iznosu od 2,7 milijardi eura, dok je u 2027. i 2028. godinu projiciran u iznosu od 2,8 odnosno 2,9 milijardi eura.
Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2026. planira ostvariti 12,9 milijardi eura prihoda od PDV-a (rast od 6,3%), dok projekcije za 2027. iznose 13,7 milijardi eura, odnosno 14,3 milijarde eura za 2028. godinu.
Prihod od posebnih poreza i trošarina planira se u iznosu od 3,2 milijarde eura u 2026. i u 2027., a u 2028. godini u iznosu od 3,3 milijarde eura.
Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2026. - 2028. temelje se na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. U 2026. godini u državni proračun planira se prikupiti 6,3 milijarde eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 8,2%), dok projekcija za 2027. iznosi 6,6 milijardi eura, a za 2028. 6,9 milijardi eura.
Prihodi od pomoći EU u 2026. planirani su u iznosu od 4,7 milijardi eura, a u 2027. i 2028. godini projicirani su u iznosu od 3,4 milijarde eura odnosno 2,9 milijardi eura.
U odnosu na rashode, u 2026. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura, što je 8,3% ili 3,0 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2025. godinu. U 2027. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 39,7 milijardi eura, a u 2028. projiciraju se na razinu od 38,8 milijardi eura.
Povećanje ukupnih rashoda prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za:
• mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,0 milijardu eura uslijed redovnog usklađivanja mirovina (indeksacija) i pune godišnje primjene Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju,
• zaposlene (uključujući zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u zdravstvu) u iznosu od 354 milijuna eura zbog pune godišnje primjene povećane osnovice za obračun plaće u državnim i javnim službama ugovorene u prosincu 2024. godine
• ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u iznosu od 210 milijuna eura (nabava topničkog sustava HIMARS, bezposadnih letjelica Baryaktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, borbenih vozila pješaštva Bradley, Leoparda i informacijsko-komunikacijske opreme),
• energetska obnova u iznosu od 187 milijuna eura,
• kapitalne investicije u zdravstvenu infrastrukturu u iznosu od 183 milijuna eura,
• doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 147 milijuna eura,
• demografske mjere u iznosu od 124 milijuna eura od čega:
rodiljne naknade - 104,1 milijun eura
poboljšanje materijalnih uvjeta u vrtićima i ulaganje u uređenje igrališta za djecu - 8,0 milijuna eura
paket za novorođenčad - 2,0 milijuna eura
ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost u iznosu od 116 milijuna eura
upravljanje i zaštita državnih granica (opremanje i modernizacija infrastrukture za nadzor državnih granica, suzbijanje prekograničnog kriminala) u iznosu od 107 milijuna eura,
projekte energetske održivosti (izgradnja plinovoda, modernizacija i dogradnja elektroenergetskog sustava te ekološki prihvatljiviji oblici prometa bazirani na vodiku) u iznosu od 105 milijuna eura,
održivo gospodarenje otpadom u iznosu od 103 milijuna eura
financiranje infrastrukture za provođenje jednosmjenske nastave u iznosu od 101 milijun eura,
kapitalne investicije u pravosudni i kazneni sustav u iznosu od 97 milijuna eura,
kamate vezane uz upravljanje javnim dugom u iznosu od 87 milijuna eura,
digitalizacija sustava javne uprave u iznos od 75 milijuna eura od čega:
digitalizacija visokog obrazovanja - 42 milijuna eura
uvođenje digitalne lisnice - 13 milijuna eura
digitalizacija sustava prostornog uređenja - 8 milijuna eura
ulaganja u cestovnu infrastrukturu (izgradnja tunela Vučevica, izgradnja ceste Solin - Stobreč - Dugi Rat – Omiš, izgradnja treće trake zagrebačke obilaznice Jankomir-Lučko) u iznosu od 67 milijuna eura
nastavak sanacije šteta od potresa - 66 milijuna eura,
elektronički sustav naplate cestarine - 53 milijuna eura,
razvoj širokopojasnog pristupa internetu - 47 milijuna eura,
jačanje i razvoj sustava azila u iznosu od 44 milijuna eura,
razvoj sporta u iznosu od 43 milijuna eura od čega:
domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara - 20 milijuna eura
građevinski zahvati na sportskoj infrastrukturi - 5 milijuna eura
razvoj vodenih sportova - 5 milijuna eura
programi javnih potreba u sportu - 5 milijuna eura
izgradnja i opremanje braniteljskih i veteranskih centara u iznosu od 38,3 milijuna eura.
Smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,9% BDP-a u 2026. te 2,8% BDP-a u 2027. i 2028. godini.
Fiskalna kretanja u nadolazećem srednjoročnom razdoblju rezultirat će poštivanjem odredbi Pakta o stabilnosti i rastu.
U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 0,2 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju i to s 56% BDP-a u 2026. na 55,9% BDP-a u 2027. te 55,8% BDP-a u 2028. godini.
Nadalje, Prijedlog financijskog plana rashoda i izdataka za razdoblje 2026.–2028. na razini razdjela organizacijske klasifikacije Ministarstva gospodarstva (uključujući sve proračunske korisnike) iznosi za:
• 2026.: 1,1 milijardu eura
• 2027.: 683,3 milijuna eura
• 2028.: 440,6 milijuna eura
1. Rashodi koji utječu na visinu deficita (izvori 1, 2 i 8)
Planirani rashodi iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka iznose:
• 486,8 milijuna eura u 2026.
• 308,5 milijuna eura u 2027.
• 165 milijuna eura u 2028.
Najveći udio odnosi se na projekte financirane namjenskim primicima u okviru plana REPowerEU (226,5 milijuna eura za 2026. i 141,8 milijuna eura za 2027. godinu), usmjerene na jačanje i modernizaciju ključne energetske infrastrukture, uključujući plinsku i elektroenergetsku mrežu, na povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku te na razvoj infrastrukture za punjenje električnih autobusa.
U 2026. predviđa se progresivno otpuštanje mjera i postupno vraćanje na tržišne uvjete, te stabilizacija cijena energenata uz planirane rashode od 74,5 milijuna eura, financirane iz općih prihoda i primitka.
Osim rashoda za mjere, značajan udio planiran u okviru općih prihoda i primitaka odnosi se i na rashode za:
• nabavu i održavanje propisanih količina obveznih zaliha nafte i naftnih derivata: 51,4 milijuna eura (2026.), 54,4 milijuna eura (2027.), 60,6 milijuna eura (2028.)
• projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika kroz aktivnosti trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida: 10,7 milijuna eura (2026.), 20,7 milijuna eura (2027.), 11,8 milijuna eura (2028.)
• smještaj raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom i organiziranom smještaju : 35,5 milijuna eura (2026.) i 9,0 milijuna eura (2027.)
• nabavu strateških robnih zaliha po Bilanci strateških robnih zaliha uključujući i nove skupine roba (lijekovi, cjepiva, protuotrovi, medicinski proizvodi i medicinski materijal): 10 milijuna eura (2026.), 12 milijuna eura (2027.), 12 milijuna eura (2028.)
2. Rashodi s ostalih izvora financiranja (3, 4, 5, 6 i 7)
Rashodi financirani iz vlastitih prihoda, namjenskih prihoda, pomoći i fondova EU iznose:
• 440,1 milijuna eura u 2026.
• 272,1 milijuna eura u 2027.
• 206,6 milijuna eura u 2028.
Najveći udio planiranih rashoda u 2026. čine sredstva Instrumenta EU nove generacije (NPOO) u iznosu od 271,3 mil. €, s postupnim smanjenjem u 2027.( 35,5 mil € ) te u 2028, (650 tisuća € ) zbog završetka projekata. Sredstva su namijenjena programima i pozivima za:
• razvoj i komercijalizaciju inovacija
• potporu novoosnovanim poduzećima
• tranziciju na energetski i resursno učinkovito poslovanje
• digitalizaciju poduzeća (uključujući vaučere)
• razvoj elektroenergetskih kapaciteta, skladištenja energije i infrastrukture vodika
Značajna sredstva osigurana su i kroz EU Fondove 2021.-2027. u ukupnim iznosima od 111,3 milijuna eura (2026.), 176,9 milijuna eura (2027.), 146,7 milijuna eura (2028.) u najvećoj mjeri za projekte u okviru:
• Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. s prioritetnim ciljevima razvoja i jačanja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, iskorištavanja koristi digitalizacije, poticanja rasta i konkurentnosti poduzeća, ulaganja u razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, podupiranja digitalne i zelene tranzicije, digitalizacije za građane i poduzeća, poboljšanja povezanosti i mobilnost u cijeloj Republici Hrvatskoj
• Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027. s ciljem povećanja kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sukladno potrebama tržišta rada i gospodarstva.
• Programi prekogranične suradnje 2021.–2027. s ciljem poboljšanja održivog rasta i konkurentnosti MSP-a te otvaranje novih radnih mjesta u MSP-a, fokusirajući se na razvoj inovativnih proizvoda/usluga uzimajući u obzir održivost i zelenu tranziciju u prekograničnom području.
3. Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova
Ukupni izdaci za financijsku imovinu po svim izvorima financiranja iznose:
• 184 milijuna eura u 2026.
• 102 milijuna eura u 2027.
• 69 milijuna eura u 2028.
te se odnose na provedbu kreditnih programa i financijskih instrumenata od čega su najznačajniji: Nacionalni zajmovi za investicije i obrtna sredstva, Zajmovi za žene poduzetnice i poduzetnike početnike, Zajmovi za industrijsku tranziciju, Zajmovi za socijalne usluge u zajednici, Krediti za energetsku učinkovitost i modernizaciju proizvodnje i Fond rizičnog kapitala.
Bez rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA” i 2 (dva) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te Odluka o davanju suglasnosti na financijske planove:
- Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Hrvatskih cesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- Hrvatskih autocesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu
- HŽ Infrastrukture za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić