Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 25. studenoga 2009., razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu s pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009.
Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora o osnovnim makroekonomskim okvirima i procjenama, prihodima i rashodima te procjenom ukupnog manjka Državnog proračuna za 2010. godinu.
Makroekonomski pokazatelji koji su služili kao osnova izradi Proračuna za razdoblje 2010.-2012. govore o dubini gospodarske i financijske krize. Također, vrlo je teško na osnovi naznaka oporavka realnog sektora svjetskog gospodarstva procijeniti oblik i dinamiku izlaska iz krize te su procjene za trogodišnji rast gospodarstva vrlo oprezne. Kao ključne probleme predlagatelj ističe pogoršanje uvjeta na financijskim tržištima, više kamatne stope i smanjenje kreditnih plasmana, pad osobne potrošnje za 9,6%, pad investicijske potrošnje (odnosno ulaganja u kapitalna dobra) za 12,6%, pad industrijske proizvodnje za oko 10% i pad izvoza za 17,6%.
Proračunom za 2010. godinu predviđa se blagi oporavak hrvatskoga gospodarstva te realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5% koji bi se prema planu, do 2012. godine povećao na 3,5%.
Kao značajan pozitivni utjecaj na gospodarski oporavak i rast istaknuta je deblokada pregovora za pristupanje EU.
Ukupni prihodi Državnog proračuna za 2010. godinu planirani su u iznosu od 112,8 milijardi kuna, što predstavlja rast od 1,5% u odnosu na 2009. godinu. U strukturi prihoda najveći dio čine porezni prihodi (58,1%), a slijede ih doprinosi (35,8%), prihodi od prodaje roba i usluga (3%), prihodi od imovine (1,4%), pomoći (1,2%) te ostali prihodi (0,5%).
Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2010. godinu iznose 121,4 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 904,7 milijuna kuna odnosno 0,8% rashoda iz 2009. godine, a bit će utrošeno na
1. prilagodbe Republike Hrvatske u procesu pridruživanja Europskoj uniji - čiji su troškovi u 2010. godini - oko 2 milijarde kuna
2. sufinanciranja projekata u sklopu predpristupnih programa Europske unije - 432,2 milijuna kuna te
3. povećanih troškova kamata oko 1 milijarda kuna.
Deficit Proračuna središnje države iznosi 2,5% BDP-a, a dodaju li se deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalnih jedinica od po 0,1%, deficit općekonsolidirane države planiran je sa 2,7% BDP-a.
Proračunom su smanjene subvencije oko 1 milijarde kuna, od čega se 695 milijuna kuna odnosi na poljoprivredne subvencije, 205 milijuna na subvencije brodogradilištima, a 125 milijuna na subvencije željeznicama. Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo smanjenjem sektorskih subvencija, koje su, ako se stave u omjer sa BDP-om veće nego u zemljama EU. No, istaknuto je da smanjenje subvencija za brodogradnju zahtjeva efikasnu, dakle brzu i uspješnu provedbu njezine privatizacije.
Ukupno planirani iznos predviđen za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva za 2010. godinu povećan je u odnosu na 2009. godinu za 1,5% (od 37.422.224.392,00 na 37.969.009.151,00 kuna). Važno je istaknuti da iako je to povećanje proporcionalno povećanju rashoda za mirovine u iznosu od 582 milijuna, unutarnjom raspodjelom sredstava osiguran je kontinuitet svih programa usmjerenih na poticanje poduzetništva i povećanje konkurentnosti.
Uvedene su i nove stavke, kao što je konkurentnost i održivost energetskog sustava, poticanje male brodogradnje, prijenos okolišno prihvatljivih tehnologija te promidžba ulaganja u gospodarstvo Republike Hrvatske. Nova je stavka i jačanje kapaciteta za otklanjanje nepravilnosti u postupcima javne nabave za koju je predviđen iznos od 1.361.660,00 kuna.
Pojedini članovi Odbora izrazili su sumnju u projekcije rasta BDP-a i realizacije prihodovne strane Proračuna s obzirom na ukupne gospodarske trendove te iznijeli konstataciju da se u Proračunu ne prepoznaje zaokret u gospodarskoj politici.
Također, pojedini članovi Odbora upozorili su na važnost urednog podmirivanja obveza od strane države, posebice javnih poduzeća, kako ne bi u pitanje bila dovedena likvidnost i solventnost gospodarstva te kako bi se stvaranjem kvalitetnijeg poslovnog ozračja izbili argumenti svima onima koji krizu zlorabe i ne podmiruju svoje obveze.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU S PRIJEDLOGOM PROJEKCIJA ZA 2011. I 2012. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin prof. dr. sc. Dragan Kovačević, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Dragan Kovačević