Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 25. ožujka 2025. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine (u daljnjem tekstu: Polugodišnja informacija), koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 11. studenoga 2024. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/87, URBROJ: 50301-05/16-24-4, od 12. prosinca 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.
U uvodnom izlaganju se je predstavnica Hrvatske narodne banke osvrnula na gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj i širem okruženju (europodručju) u prvom polugodištu 2024. godine, te na cjenovna kretanja u hrvatskom gospodarstvu, kao i na bankovni sustav i upravljanje imovinom u okviru Hrvatske narodne banke.
Nakon najsnažnijeg pooštravanja monetarne politike od uvođenja eura, sredinom 2024., Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) počelo je ublažavati restriktivnost financijskih uvjeta, snizivši ključne kamatne stope kao odgovor na zamjetno slabljenje inflacijskih pritisaka.
Kao i u europodručju, u Hrvatskoj se najviše usporila inflacija cijena industrijskih proizvoda, a inflacija cijena usluga ostala je povišena zbog snažne potražnje i veće osjetljivosti cijena usluga na rast plaća u tom sektoru, što je posebno bilo izraženo u ugostiteljstvu i drugim djelatnostima povezanima s turizmom.
Smanjena je razlika između stope inflacije u Republici Hrvatskoj i stope inflacije u europodručju. Inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) na razini europodručja, u lipnju se smanjila na 2,5% (s 2,9% u prosincu 2023.), što je ponajviše bilo rezultat snažnog usporavanja inflacije cijena hrane u uvjetima znatno nižih cijena energije i prehrambenih sirovina. U Hrvatskoj se inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju, usporila s 4,5% u prosincu 2023., na 2,4% u lipnju 2024. godine, a HIPC za Hrvatsku u lipnju je iznosio 3,5%.
Tijekom prve polovine 2024. gospodarstvo Hrvatske nastavilo se isticati jednom od najviših stopa gospodarskog rasta među članicama europodručja. Osobna potrošnja stanovništva, potpomognuta snažnim tržištem rada i rastom realnih dohodaka, pružala je ključan doprinos gospodarskom rastu. Također, nastavio se i rast domaćih investicija, poduprtih fondovima Europske unije, a izvoz robe i usluga, osobito turističkih, također je pridonosio gospodarskom rastu. U navedenom razdoblju oporavku gospodarske aktivnosti i gospodarskom rastu najviše je pridonio uslužni sektor. Stopa nezaposlenosti iznosila je 6,4%, a znatan je bio i rast plaća. Tako su hrvatskom gospodarstvu nastavljena povoljna gospodarska kretanja. Stopa gospodarskog kretanja, kako je već spomenuto, bila je znatno iznad prosjeka europodručja, realni BDP povećan je za 3,6%, došlo je do rasta svih komponenti domaće potrošnje, a investicijska aktivnost je jačala. U gotovo svim djelatnostima došlo je do povećanja broja zaposlenih, čiji je broj iznosio 3,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Administrativna stopa nezaposlenosti smanjena je na 5,2%.
U iščekivanju smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB-a troškovi zaduživanja za poduzeća i stanovništvo u europodručju počeli su padati već potkraj 2023. godine. Tako se za nove kredite odobrene od strane hrvatskih poslovnih banaka počeo bilježiti pad kamatnih stopa, posebno za financiranje poduzeća, dok su se troškovi financiranja stanovništva također počeli smanjivati, ali blažim intenzitetom. S druge strane, kamatne stope na oročene depozite ostale su razmjerno stabilne, no priljev novih depozita znatno se usporio.
Govoreći o bankovnom sustavu u Hrvatskoj, u prvom polugodištu 2024., istaknuto je da je bio stabilan. Kreditne su institucije pojačanu kreditnu aktivnost osigurale restrukturiranjem imovine, uz zadržavanje visoke razine likvidnosti. Kvaliteta kredita nije se bitno promijenila u portfelju neprihodonosnih kredita, iako je došlo do poboljšanja u segmentu prihodonosnih kredita. Na strani izvora financiranja nastavila se ročna transformacija depozita povećavanjem udjela depozita s ugovorenim dospijećem.
Dobit kreditnih institucija u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine povećala se ponajviše zahvaljujući rastu kamatnih prihoda ostvarenom kod svih sektora. Razine kamatnih stopa dosegnule su najviše razine i na kredite i na depozite te je započeo pad kamatnih stopa na kredite, kako poduzećima, tako i stanovništvu. Ubrzao se rast kredita poduzeća, a kod stanovništva su rasli gotovinski nenamjenski krediti. Poslovanje kreditnih institucija je bilo dobro, imovina je ostala nepromijenjena, a likvidnost visoka. Dobit je iznosila 15% više nego u 2023. godini, a hrvatski bankovni sustav je i nadalje visoko kapitaliziran.
Financijska imovina HNB-a na dan 30. lipnja 2024. iznosila je 24.283,3 mil. EUR, od čega je imovina u eurima iznosila 21.483,4 mil. EUR (88,5%), a devizna imovina 2.799,9 mil. EUR (11,5%). Ukupna zarada od upravljanja financijskom imovinom u prvom polugodištu 2024. iznosila je 332 mil. EUR. Pritom je cjelokupnim europskim portfeljem financijske imovine ostvarena stopa povrata od 2,59% na godišnjoj razini, a dolarskim portfeljem 4,43% na godišnjoj razini. Također, unutar ove Polugodišnje informacije prvi put je spomenut i novi okvir za provedbu monetarne politike - načela, postupci i instrumenti kojima se monetarna politika vodi u europodručju.
U raspravi koja je uslijedila za članove Odbora izraženo je mišljenje da je fiskalna politika preuzela posao Hrvatske narodne banke te je u tom smislu pohvaljena Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo financija zbog uspješnog izdavanja trezorskih zapisa i državnih obveznica.
Predstavnica Hrvatske narodne banke je vezano za poteze Ministarstva financija istaknula da su doveli do raznih efekata, kao npr. kultura prisutnosti građana na tržištu kapitala, ujedno država je dužna vlastitom stanovništvu i plaća kamatu, a što se tiče monetarnih efekata taj novac je izašao iz bankovnog sektora, smanjilo prekonoćne depozite i na taj način je Ministarstvo financija preusmjerilo prihode dijelom u džepove građana.
Također, istaknuto je da su za bankarski sustav 2023. i 2024. godina bile dvije iznimno uspješne i profitabilne godine te je upitano kako Hrvatska narodna banka gleda na oporezivanje ekstra profita banaka.
Predstavnica Hrvatske narodne banke je odgovorila da je i to domena fiskalne politike te da je desetljeće prije 2023. profitabilnost banaka bila niska, što znači da su te dvije godine iznimna faza u ciklusu, tj. tako nije bilo prije, a niti se očekuje u budućnosti. DFR je smanjen na 2,5 %, pa ne bi bilo ispravno koncentrirati se na samo te dvije godine. Pojašnjeno je da je Republika Hrvatska prilikom ulaska u europodručje imala kao glavni instrument devizni tečaj, a ne kamatne stope što je zapravo glavni instrument u europodručju, a koje se ovisno o ciklusu dižu ili spuštaju. Kako je likvidnost bankovnog sustava zbog prethodnih politika bila visoka, visokom inflacijom i dizanjem kamatnih stopa se i ta likvidnost počela ukamaćivati, što je dovelo do rasta profita. Hrvatska narodne banka je kao odgovor na takvu situaciju htjela povećati stopu obvezne rezerve, no nije za to postojao konsenzus u eurosustavu.
Upućena je i kritika da u periodu visoke inflacije nisu rasle kamate u bankama, što je obezvrijedilo štednju građana.
Upitano je i zašto Hrvatska narodna banka odgađa najavljene mjere za restriktivniju kreditnu politiku s 1. travnja 2025. na 1. srpnja 2025. godine, kojom prilikom je odgovoreno da je to iz razloga kako bi se već zatraženi krediti, koji su u obradi realizirali te radi zahvata u izvještajni sustav.
Nakon provedene rasprave, Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova, 7 (sedam) glasova „ZA“, 1 (jedan) glas „PROTIV“ i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2024. godine.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić