Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 39. sjednici održanoj 15. rujna 2026. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, P.Z. br. 302, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2026. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je u odnosu na prvo čitanje ponovio da su važećim Zakonom o obrtu („Narodne novine“, br. 143/13, 127/19 i 41/20), regulirana temeljna pitanja obrtništva, kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti za obavljanje, poslovanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranost, nadzor i upravne mjere.
Protekle godine primjene otvorile su prostor za promjene, odnosno unaprjeđenje obrtništva na način da taj organizacijski oblik obavljanja gospodarskih djelatnosti dobije odgovarajuću podršku zakonodavca kako bi uhvatio korak sa zahtjevima novog vremena i tržišno usmjerenog gospodarstva.
Stoga su ove izmjene i dopune usmjerene na financijsko i administrativno rasterećenje obrtnika, a sve kako slijedi:
• Smanjenje komorskog doprinosa – uvodi se nova, jedinstvena stopa doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (u daljnjem tekstu: HOK) u visini od 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, umjesto dosadašnjih 2 %, čime se smanjuju troškovi obrtnika i potiče učinkovitiji rad HOK-a.
• Dodatno reguliranje Majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva HOK, uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
• Uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, dodatno će stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog kao tradicije u obitelji.
• Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita pa će time biti olakšano postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem, jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta.
• Propisana je i iznimka za nasljednika obrtnika koji može obavljati vezani obrt za koji je kao poseban uvjet propisan položeni majstorski ispit, ukoliko ispunjava uvjet odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja uz obvezu polaganja majstorskog ispita u odgovarajućem zvanju u roku od tri godine od dana upisa prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.
• Utvrđivanje prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje, kako bismo omogućili dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluge i proizvoda
Ostale izmjene i dopune zakona odnose se na poboljšanje jezičnog izričaja u svrhu boljeg razumijevanja sadržaja zakona od strane adresata i na uvođenje novih termina propisanih posebnim zakonima.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 5 (pet) glasova „ZA“, 2 (dva) glasa „PROTIV“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić