Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 10. sjednici održanoj 12. veljače 2025. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, P.Z.E. br. 95 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2025. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14., 116/18., 25/20., 32/21. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 41/21., u daljnjem tekstu: Zakon) predlažu kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive (EU) 2023/1791.
Glavne odrednice Konačnog prijedloga zakona se odnose na ciljeve ušteda energije do 2030. godine, uvođenje obveze o izvještavanju podatkovnih centara o potrošnji energije te izmijene odredbi vezanih uz energetsku obnovu višestambenih zgrada.
Direktivom o energetskoj učinkovitosti postavljen je novi obvezujući prag u potrošnji energije na nivou EU u 2030. godini, a države članice su dužne doprinositi zajedničkom cilju smanjenja potrošnje energije. Prag potrošnje energije u Republici Hrvatskoj je postavljen ovim Konačnim prijedlogom zakona i on je izražen u apsolutnim iznosima.
Direktivom o energetskoj učinkovitosti je predviđeno postupno povećanje godišnjih stopa obveza ušteda energije do 2030. godine sa sadašnjih 0.8 % na 1.9 %. Postavljeni prag iznad kojega ne bi trebala biti potrošnja energije u Republici Hrvatskoj u 2030. godini je značajno niži u odnosu na dosadašnji prag potrošnje energije u 2030. godini.
Smanjenje potrošnje energije se provodi mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, a nove uštede energije više ne mogu biti rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva.
Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti se provode kod opskrbljivača energijom u sustavu obveza energetske učinkovitosti, i alternativnim mjerama politike. U sustavu obveza energetske učinkovitosti predlaže se uvođenje naknada za neostvarene kumulativne uštede energije u 2030. godini za one opskrbljivače energijom koji ne ostvare zadane ciljeve ušteda energije. Ujedno, predlaže se da se ne povećavaju godišnje stope obveza uštede energije u sustavu obveza kako dodatne obveze ušteda energije ne bi uzrokovale probleme u poslovanju opskrbljivača energijom.
Da bi se postigli zadani ciljevi ušteda energije predlaže se da se dodatne uštede energije postignu alternativnim mjerama politike, te se predlaže podizanje udjela ostvarenja ušteda energije alternativnim mjerama s 50 % na 70 %.
Nadalje, Direktivom o energetskoj učinkovitosti predviđa se osnivanje europske baze podataka o potrošnji energije podatkovnih centara, te se zbog toga uvodi obveza operatorima podatkovnih centara koji djeluju na području Republike Hrvatske o objavljivanju podataka o potrošnji energije.
Predlagatelj je u pripremi Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona izvršio nekoliko izmjena:
- U članku 3. Konačnog prijedloga zakona kojim se u članku 4. stavku 2. važećeg Zakona dodaje točka 14. kojom se definira energetsko siromaštvo, u definiciju energetskog siromaštva uvodi se „loša energetska svojstva zgrada“ kao jedan od najvažnijih čimbenika energetskog siromaštva.
- U članku 5. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 13. stavak 6. važećeg Zakona načinjena je izmjena u odnosu na Prijedlog zakona na način da se dosadašnji podstavak 2. u stavku 6. briše te dosadašnji podstavci 3. i 4. postaju podstavci 2. i 3. Također, iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji sadrži odredbe iz brisanog podstavka 2. stavka 6. Ove izmjene su učinjene radi jasnoće i lakšeg razumijevanja zakona.
- U člancima 10. i 11. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 30.a važećeg Zakona i dodaje članak 30.b izmijenjen je tekst na način da se sada u tekstu poziva na odredbe Zakona o upravljanju i održavanju zgrada („Narodne novine“, broj 152/24.).
- Nadalje, načinjene su nomotehničke i redakcijske izmjene u članku 14. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 38. važećeg Zakona na način da je izbrisana odredba: „Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:“. Također je u članku 14. izmijenjen redoslijed stavaka radi poštivanja metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata po kojim se odgovornosti pravnih osoba sistematiziraju prije odredaba o odgovornosti fizičkih osoba.
- U članku 16. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 40. važećeg Zakona energetskoj učinkovitosti prihvaćena je primjedba Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora prema kojoj je potrebno odrediti kako se članak 40. mijenja i glasi.
Nisu prihvaćene primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora na članak 5. i članak 8. prijedloga zakona. Dodavanjem novog stavka članku 13. i brisanjem roka dostave prvih podataka, prijedlog zakona je postao čitljiviji.
Nije prihvaćen dio prijedloga Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine o zamjeni riječi „višestambene zgrade“ i „višestambena zgrada“ s riječju „zgrada“ zbog ujednačenosti izričaja članka zakona, a prihvaćena je predložena izmjena definicije energetskog siromaštva.
Bez rasprave Odbor je sa 5 (pet) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić