Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 11. studenoga 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 341, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. studenoga 2026. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 339 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 342.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona predlaže uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu kao jednokratna antiinflacijska mjera za porezno razdoblje 2026. godine kojom se obuhvaćaju samo obveznici poreza na dobit za koje se smatra da mogu kreirati inflaciju te ispunjavaju sljedeće uvjete: da se prema kriterijima neto prihoda, aktive ili broja zaposlenih smatraju velikim ili srednjim poduzetnicima prema Zakonu o računovodstvu i ako više od 50 % vrijednosti isporuka tijekom 2026. godine ostvare u Republici Hrvatskoj.
Profitna marža izračunava se kao postotak stavljanjem u omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi. Smatra se da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 % veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine). Predložena je porezna stopa od 50%.
Primarni cilj ovoga Konačnog prijedloga zakona nije povećanje proračunskih prihoda, već prevencija stvaranja prekomjerno povećanih profitnih marži, odnosno sprječavanje inflacije.
Isto tako, zakonom se predlaže oslobođenje od poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti za mirovinske fondove, društva za mirovinsko osiguranje i društva za životno osiguranje iz EU/EGP-a. Uvodi se obveza elektroničkog podnošenja zasebnog izvješća o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku. Također, SKDD preuzima obveze vezane uz porez po odbitku u ime i za račun isplatitelja, a posebno u slučaju kada imatelji financijskih instrumenata drže svoje financijske instrumente na računima koji omogućuju zbirnu pohranu. Porezni tretman manjkova uređuje se zasebno od Zakona o PDV-u radi veće pravne sigurnosti i jasnijeg razgraničenja poreznih osnovica.
U raspravi je podržano donošenje ovih zakona. Što se tiče izmjena Zakona o porezu na dobit, pozdravljeno je uvođenje poreza na prekomjernu profitnu maržu, uz iznesenu primjedbu da je taj porez trebalo uvesti i ranije, te opasku na razdoblje za koje se uvodi, u kojem te (preventivne) mjere nije bilo. Također, pojedini članovi Odbora iznijeli su komentar na navod da je primarni cilj uvođenja tog poreza suzbijanje inflacije, ali da nije provedena analiza utjecaja tog poreza na inflaciju, odnosno za koliko se očekuje njezino smanjenje, kao i koliko će poduzeća biti obuhvaćeno, koliki je očekivani prihod i sl. Podržano je i povećanje donje granice kod paušalnog oporezivanja kratkoročnog turističkog najma, kao i prijedlog o ublažavanju promjena kod paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnosti, koje se odnose na dva najviša porezna razreda. Posebno je pozitivno ocijenjeno ukidanje poreza na mirovine, odnosno povećanje olakšice na 100%, uz izneseno mišljenje da bi bilo primjerenije da je prag 100%-tnog umanjenja postavljen niže. Također je izraženo mišljenje da se izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost povećava porezno opterećenje malih obiteljskih iznajmljivača, za što je također iznesena primjedba da ne postoje procjene učinaka propisa. Odbor je raspolagao i primjedbama dostavljenima od strane udruge Glas poduzetnika te su pojedini članovi Odbora zatražili od predlagatelja očitovanje o njima.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja obavijestili su da je, u odnosu na dostavljene komentare poduzetnika, provedena procedura te da su obavljene analize i javna savjetovanja, na kojima se odgovoreno na pitanja koja su uključivala i navedene komentare. Podloge korištene za analizu temelje se na podacima koji su javno objavljeni na mrežnim stranicama Porezne uprave. U odnosu na zahtjeve za propitivanje situacije svakog pojedinog „paušalista“, istaknuto je da to nije moguće niti realno. Smisao paušalnog obrta nije podoporezivanje, nego jednostavnost poslovanja, kao i da na određenim razinama dohotka postoji slična ili jednaka razina oporezivanja. S tim u vezi, istaknuto je da svi oni poduzetnici koji smatraju da im ne odgovara taj način poslovanja, mogu prijeći na knjižno poslovanje. Što se tiče pitanja utjecaja poreza na dobit, odnosno prekomjernih marži, istaknuto je da je već samom najavom uvođenja tog poreza došlo do određenog učinka. Svrha ovog poreza nije ostvarivanje prihoda, već odvraćanje od podizanja cijena radi ostvarenja prekomjerne marže, a pravi utjecaj će se moći procijeniti sljedeće godine, kad budu poznate stope inflacije.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 5 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac