Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 11. studenoga 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 342, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. studenoga 2026. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 339 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 341.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se izmjene i dopune Zakona o PDV-u predlažu radi usklađivanja s pravilima o PDV-u za digitalno doba (Direktiva Vijeća 2025/516), koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2027. Najvažnije promjene odnose se na sljedeće: unapređuju se postojeći sustavi One Stop Shop (OSS) i Import One-Stop Shop (IOSS), koji poduzetnicima omogućuju da na jednom mjestu prijave i plate PDV za određene prekogranične isporuke dobara i usluga građanima u Europskoj uniji; zatim, jasnije se određuje primjena praga od 10.000 eura za internetsku prodaju građanima u EU. Nadalje, proširuje se primjena sustava OSS na sve usluge koje poduzetnici izvan Europske unije pružaju krajnjim potrošačima u EU. Isto tako, predlaže se da mali porezni obveznici koji koriste posebni postupak oporezivanja za male poduzetnike (nisu u sustavu PDV-a) ne mogu istodobno koristiti sustav IOSS. Također, do 30. lipnja 2028. prodaja električne energije te energije za grijanje i hlađenje određenim kupcima tretirat će se kao prodaja dobara na daljinu unutar EU. Isto tako se predlaže povećanje vrijednosne granice za poklone male vrijednosti koji se ne smatraju oporezivom isporukom s dosadašnja 22 eura kvartalno, na 100 eura godišnje po primatelju. Navedena vrijednosna granica nije mijenjana od 2013. godine, a njeno povećanje predstavlja usklađivanje sa sadašnjim gospodarskim okolnostima. U odnosu na Prijedlog zakona, u Konačnom prijedlogu zakona napravljene su određene nomotehničke dorade.
U raspravi je podržano donošenje ovih zakona. Što se tiče izmjena Zakona o porezu na dobit, pozdravljeno je uvođenje poreza na prekomjernu profitnu maržu, uz iznesenu primjedbu da je taj porez trebalo uvesti i ranije, te opasku na razdoblje za koje se uvodi, u kojem te (preventivne) mjere nije bilo. Također, pojedini članovi Odbora iznijeli su komentar na navod da je primarni cilj uvođenja tog poreza suzbijanje inflacije, ali da nije provedena analiza utjecaja tog poreza na inflaciju, odnosno za koliko se očekuje njezino smanjenje, kao i koliko će poduzeća biti obuhvaćeno, koliki je očekivani prihod i sl. Podržano je i povećanje donje granice kod paušalnog oporezivanja kratkoročnog turističkog najma, kao i prijedlog o ublažavanju promjena kod paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnosti, koje se odnose na dva najviša porezna razreda. Posebno je pozitivno ocijenjeno ukidanje poreza na mirovine, odnosno povećanje olakšice na 100%, uz izneseno mišljenje da bi bilo primjerenije da je prag 100%-tnog umanjenja postavljen niže. Također je izraženo mišljenje da se izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost povećava porezno opterećenje malih obiteljskih iznajmljivača, za što je također iznesena primjedba da ne postoje procjene učinaka propisa. Odbor je raspolagao i primjedbama dostavljenima od strane udruge Glas poduzetnika te su pojedini članovi Odbora zatražili od predlagatelja očitovanje o njima.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja obavijestili su da je, u odnosu na dostavljene komentare poduzetnika, provedena procedura te da su obavljene analize i javna savjetovanja, na kojima se odgovoreno na pitanja koja su uključivala i navedene komentare. Podloge korištene za analizu temelje se na podacima koji su javno objavljeni na mrežnim stranicama Porezne uprave. U odnosu na zahtjeve za propitivanje situacije svakog pojedinog „paušalista“, istaknuto je da to nije moguće niti realno. Smisao paušalnog obrta nije podoporezivanje, nego jednostavnost poslovanja, kao i da na određenim razinama dohotka postoji slična ili jednaka razina oporezivanja. S tim u vezi, istaknuto je da svi oni poduzetnici koji smatraju da im ne odgovara taj način poslovanja, mogu prijeći na knjižno poslovanje. Što se tiče pitanja utjecaja poreza na dobit, odnosno prekomjernih marži, istaknuto je da je već samom najavom uvođenja tog poreza došlo do određenog učinka. Svrha ovog poreza nije ostvarivanje prihoda, već odvraćanje od podizanja cijena radi ostvarenja prekomjerne marže, a pravi utjecaj će se moći procijeniti sljedeće godine, kad budu poznate stope inflacije.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (10 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac