Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 11. studenoga 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 339, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. studenoga 2026. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 341 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 342.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona predlaže: povećanje postotka umanjenja na mirovinu s dosadašnjih 50 % na 100 % porezne obveze koja se oporezuje nižom stopom (mjesečno 5.000,00€/godišnje 60.000,00€), zatim, smanjenje priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje samostalne djelatnosti oporezuje paušalno, i to za dva najviša porezna razreda (6. i 7.) s 85% na 70%, i s 85% na 55%, te im se produljuje rok za predaju izvješća. Predviđa se i povećanje minimalnih iznosa paušalnog poreza za turistički smještaj u jedinicama lokalne samouprave I. i II. kategorije prema indeksu turističke razvijenosti, i to: za I. kategoriju sa 100,00 eura na 150,00 eura te za II. kategoriju sa 70,00 eura na 100,00 eura, a u slučaju kada jedinica lokalne samouprave ne donese odluku za te kategorije sa 200,00 eura na 225,00 eura, odnosno sa 135,00 eura na 150,00 eura. Nadalje, uspostavlja se automatizirana razmjena podataka između nadležnih tijela i Porezne uprave te automatski upis i ispis poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od turističkog smještaja. Uvodi se nova vrsta dohotka od kapitala za primitke ostvarene ulaganjem imovine putem hrvatskog investicijskog računa. Predlaže se i uređenje postupka utvrđivanja i izvještavanja pri isplati dividendi i udjela u dobiti nerezidentima koji financijske instrumente drže na zbirnim računima, a također i propisivanje da se određene demografske potpore i potpore za otklanjanje šteta u poljoprivredi ne smatraju dohotkom, odnosno oporezivim primicima. Jasnije se uređuje odredba o oporezivanju manjkova dobara i utvrđivanja porezne obveze kod nerazmjera imovine i prijavljenih dohodaka. Također, predlaže se propisivanje mogućnosti jednokratnog plaćanja poreza na dohodak od najamnine i zakupnine u slučajevima koje utvrdi Porezna uprava. Financijski učinak ovih mjera koji se odnosi na oslobođenje od plaćanja od poreza na dohodak od mirovina imat će utjecaj na smanjenje prihoda proračuna u iznosu od 180 milijuna eura, dok će izmjene koje se odnose na paušalno oporezivanje od samostane djelatnosti povećati prihode jedinica lokalne samouprave za 23,5 milijuna eura.
U raspravi je podržano donošenje ovih zakona. Što se tiče izmjena Zakona o porezu na dobit, pozdravljeno je uvođenje poreza na prekomjernu profitnu maržu, uz iznesenu primjedbu da je taj porez trebalo uvesti i ranije, te opasku na razdoblje za koje se uvodi, u kojem te (preventivne) mjere nije bilo. Također, pojedini članovi Odbora iznijeli su komentar na navod da je primarni cilj uvođenja tog poreza suzbijanje inflacije, ali da nije provedena analiza utjecaja tog poreza na inflaciju, odnosno za koliko se očekuje njezino smanjenje, kao i koliko će poduzeća biti obuhvaćeno, koliki je očekivani prihod i sl. Podržano je i povećanje donje granice kod paušalnog oporezivanja kratkoročnog turističkog najma, kao i prijedlog o ublažavanju promjena kod paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnosti, koje se odnose na dva najviša porezna razreda. Posebno je pozitivno ocijenjeno ukidanje poreza na mirovine, odnosno povećanje olakšice na 100%, uz izneseno mišljenje da bi bilo primjerenije da je prag 100%-tnog umanjenja postavljen niže. Također je izraženo mišljenje da se izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost povećava porezno opterećenje malih obiteljskih iznajmljivača, za što je također iznesena primjedba da ne postoje procjene učinaka propisa. Odbor je raspolagao i primjedbama dostavljenima od strane udruge Glas poduzetnika te su pojedini članovi Odbora zatražili od predlagatelja očitovanje o njima.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja obavijestili su da je, u odnosu na dostavljene komentare poduzetnika, provedena procedura te da su obavljene analize i javna savjetovanja, na kojima se odgovoreno na pitanja koja su uključivala i navedene komentare. Podloge korištene za analizu temelje se na podacima koji su javno objavljeni na mrežnim stranicama Porezne uprave. U odnosu na zahtjeve za propitivanje situacije svakog pojedinog „paušalista“, istaknuto je da to nije moguće niti realno. Smisao paušalnog obrta nije podoporezivanje, nego jednostavnost poslovanja, kao i da na određenim razinama dohotka postoji slična ili jednaka razina oporezivanja. S tim u vezi, istaknuto je da svi oni poduzetnici koji smatraju da im ne odgovara taj način poslovanja, mogu prijeći na knjižno poslovanje. Što se tiče pitanja utjecaja poreza na dobit, odnosno prekomjernih marži, istaknuto je da je već samom najavom uvođenja tog poreza došlo do određenog učinka. Svrha ovog poreza nije ostvarivanje prihoda, već odvraćanje od podizanja cijena radi ostvarenja prekomjerne marže, a pravi utjecaj će se moći procijeniti sljedeće godine, kad budu poznate stope inflacije.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 5 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac