Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 19. (elektroničkoj) sjednici održanoj 14. travnja 2020. Konačni prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, drugo čitanje, P.Z. 805 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Repubike Hrvatske aktom od 9. travnja 2020. Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Važećim Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, broj 92/10) dana je definicija turističkog zemljišta koja je nejasna te se stoga Konačnim prijedlogom zakona daje nova definicija neprocijenjenog građevinskog zemljišta, nova definicija turističkog zemljišta kojom se otklanjaju dvojbe iz Zakona iz 2010. godine te se definiraju i pojmovi hotel, turističko naselje, kamp, dio kampa, obuhvat turističkog zemljišta, preostalo turističko zemljište i ostalo građevinsko zemljište.
Konačnim prijedlogom zakona točno se definira obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno i koje je važećim Zakonom određeno kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave na način da je to površina turističkog zemljišta određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja. Utvrđuju se granice turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i određuje da zemljište za redovitu uporabu obuhvaća širok pojas oko samog objekta (npr. tenis tereni, parkovi, igrališta, pomoćni objekti za komunalije u funkciji hotela i slično).
Trgovačko društvo imat će zakonski položaj zakupnika zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u obuhvatu građevne čestice kao zemljišta za redovitu uporabu turističkih građevina i s njim će jedinica lokalne samouprave sklopiti ugovor o zakupu, a utvrđivanje visine zakupnine za takvo zemljište odredit će Vlada uredbom. Predlaže se da se prihod od zakupa ili prodaje zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave raspodijeli na sljedeći način: da 40% prihoda pripada jedinici lokalne samouprave, 20% jedinici područne (regionalne) samouprave i 40% Fondu za turizam.
Određuje se da se i u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital u slučaju ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno. Navedenim se ostvaruje načelo jedinstva nekretnine (građevine i zemljišta na kojem je izgrađena), ali se formiraju i nove katastarske čestice na kojima su procijenjene građevine izgrađene koje će biti vlasništvo trgovačkog društva, a time će se razvrgnuti suvlasnička zajednica te će Republika Hrvatska biti isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.
Omogućuje se trgovačkom društvu da u bilo kojem trenutku zatraži od Republike Hrvatske prodaju dijela kampa koji je u njezinom vlasništvu. Dio kampa u vlasništvu Republike Hrvatske prodat će se neposredno trgovačkom društvu po procijenjenoj vrijednosti.
Prijedlogom zakona propisuje se i obveza trgovačkog društva da, u slučaju kad se hotel i/ili turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja, nalazi na pomorskom dobru, ishoditi rješenje o promjeni granice pomorskog dobra kojim rješenjem će se granica pomorskog dobra, iznimno, utvrditi po granici građevine prema moru ili po rubnoj granici turističkog naselja prema moru.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u tekstu Konačnog prijedloga zakona unijete su određene izmjene te su uvaženi neki prijedlozi i stajališta s rasprave u Hrvatskome saboru, Hrvatske udruge turizma, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva turizma i drugih ministarstava izneseni tijekom prvog čitanja Prijedloga zakona. Među ostalim, definirano je značenje pojma “građevna čestica hotela“, „građevna čestica turističkog naselja“, a u slučaju upravnog spora upravni sud ovlašten je primarno voditi spor pune jurisdikcije.
Nakon provedene rasprave Odbor za turizam sa (6 glasova „za“ i 3 „suzdržana“) predlaže Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednika Odbora Maria Habeka.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc.Branko Grčić, v.r.