Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 10. sjednici, održanoj 19. ožujka 2025. godine Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), drugo čitanje, P.Z.E. br. 53, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine.
Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Na prijedlog predsjednika Odbora provedena je objedinjena rasprava ovog Konačnog prijedloga zakona i Prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima), prvo čitanje, P.Z.E. br. 130.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se Uredbom (EU) 2022/2065 propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što potrošač kupuje putem platformi - roba, usluga i sadržaja. Cilj joj je bolja zaštita korisnika digitalnih usluga i njihovih temeljnih prava na internetu, uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetske platforme te osigurati jedinstven i ujednačen pravni okvir na razini Europske unije (EU). Navedena Uredba se primjenjuje od 17. veljače 2024. godine i u cijelosti je obvezujuća te se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU te je potrebno stvoriti zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima Uredbe. Zbog toga se ukazala potreba da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom.
Konačnim prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) za potrebe pune primjene Uredbe Republika Hrvatska imenuje nacionalna nadležna tijela, njihove ovlasti i zadaće te prekršajne odredbe. Dana 15. veljače 2024. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o imenovanju kojom je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) imenovana Koordinatorom za digitalne usluge. Koordinator digitalnih usluga odgovoran je za osiguranje koordinacija na nacionalnoj razini za nadzor pružatelja usluga posredovanja i provedbu Uredbe, a također je odgovoran i za vezu i suradnju s Europskom komisijom i koordinatorima digitalnih usluga drugih država članica. Novim zakonodavnim okvirom omogućit će se veća kontrola na internetu te bolja zaštita korisnika od nezakonitog sadržaja. Tijela nadležna za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja su: Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Carinska uprava Ministarstva financija, Državni inspektorat, Ministarstvo zdravstva i Agencija za elektroničke medije. Nova pravila pomoći će u zaštiti korisnika od nezakonitog sadržaja, a značajno će poboljšati uklanjanje nezakonitog sadržaja što je brže moguće kako bi se smanjili efekti štetnosti.
U odnosu na prvo čitanje u članku 6. stavku 1. dodana je Agencija za elektroničke medije kao tijelo nadležno za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja iz članka 9. i naloga za davanje informacija iz članka 10. Uredbe za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima te nova točka 7. koja propisuje i nadležnost drugih tijela u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonima kojima se uređeuje njihov djelokrug.
U raspravi je rečeno da bi bilo dobro da je Državno izborno povjerenstvo izrekom navedeno u članku 6. s obzirom da se u predizbornim kampanjama pojačano plasiraju lažne vijesti, vrijeđanje i slično. Također, iznesen je i prijedlog da se prijave protiv nezakonitog sadržaja ne objavljuju samo jednom godišnje, već da se objavljuju onako kako pristižu i kako se donose odluke jer je i to način odvraćanja od takvog nelegalnog djelovanja.
Postavljeno je i pitanje zašto su u članku 6. navedeni Ministarstvo unutranjuih poslova i Ministarstvo zdravstva kao tijela nadležna za izdavanje naloga te zašto to nije prepušteno regulatornim agencijama. Odgovoreno je da Ministarstvo unutranjih poslova provodi prethodni postupak po kaznenim prijavama, a Ministarstvo zdravstva zaduženo je za izdavanje naloga iz područja lijekova, zdravstva i medicinskih proizvoda. Kao dobar razlog da osim Državnog odvjetništva RH za izdavanje naloga bude nadležno i Ministarstvo unutranjih poslova navedeno je i to da bi nezakonit sadržaj bio maknut što prije. Također je upozoreno i na potrebu provođenja edukacija za prijavitelje jer se govor mržnje tumači puno šire od rasizma i ksenofobije te se često puta tu ubraja i govor protiv vlasti i same policije, a što nije dobro s aspekta slobode izražavanja. Ono što nije dobro je da je Prekršajni sud nadležan za prijavu, a onda također on donosi i odluku o pojedinom kaznenom djelu.
Nadalje, postavljeno je i pitanje naknada za pouzdane prijavitelje, te je rečeno da samim zakonom nije predviđena naknada, a da će monitoring učinkovitosti tih prijava vršiti nevladine udruge. Vijeće HAKOMA će donijeti pravilnik o tome tko može biti pouzdani prijavitelj i tu se otvara mogućnost za uvođenje naknada. Ukazano je i na probleme koji bi mogli nastati u primjeni ovog zakona, posebno u odnosu na Agenciju za elektroničke medije, odnosno Vijeće za elektroničke medije. Rečeno je da je pojavnost govora mržnje, odnosno nezakonitog sadržaja česta u elektroničkim medijima, no u dosadašnjem nadzoru niti jedan elektronički medij nije odgovarao za sadržaj koji generiraju korisnici i nejasno je što obuhvaća djelovanje Agencije za elektroničke medije kroz ovaj prijedlog zakona s obzirom da je do sada Agencija za elektroničke medije smatrala da nema nadležnost nad prijavama iz članka 94. stavka 3. Zakona o elektroničkim medijima. Nejasno je za koje će točno područje biti nadležna Agencija. Također i za svako od pojedinih tijela iz članka 6. nejasno je za koje povrede je točno tijelo nadležno. Vezano za Agenciju za elektroničke medije jedino se navodi da je nadležna za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija u skladu s ovlastima određenim posebnim propisima pa je nejasno da li to znači zadržavanje postojećeg ili proširenje dosadašnjeg postupanja. U odnosu na druga tijela nejasno je u kojem području i za koje povrede će biti zadužena druga tijela kao i koja su to tijela. To je posebno problematično zato što bi ta druga tijela trebala znati za obveze iz ovog provedbenog propisa i morala bi biti upoznata s obvezama koje proistječu iz Uredbe.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Podržava se donošenje Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama).
2. Predlaže se, temeljem čl. 247. st. 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provesti objedinjenu raspravu na Plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora o:
Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), drugo čitanje, P.Z.E. br. 53
i
Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima), prvo čitanje, P.Z.E. br. 130.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić