Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj 23. rujna 2026. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 12. lipnja 2026. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 23. srpnja 2026. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju obrazložio Izvješće. Revizijom su, osim podataka iskazanih u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna, obuhvaćeni i ključni poslovni procesi Ministarstva financija povezani s pripremom i izvršavanjem državnog proračuna, računovodstvenim izvještavanjem, ostvarivanjem prihoda, izvršavanjem rashoda, zaduživanjem, izdavanjem državnih jamstava te korištenjem sredstava proračunske zalihe. O Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2025. godinu izraženo je uvjetno mišljenje.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2025. godini ostvareni su u iznosu od gotovo 32,6 milijardi eura, ukupni rashodi u iznosu od 36 milijardi eura, dok manjak državnog proračuna iznosi gotovo 3,4 milijarde eura. U odnosu na prethodnu godinu manjak je povećan za oko 1,2 milijarde eura. Navedeni podaci pokazuju da prihodi državnog proračuna i nadalje rastu, ali rashodi rastu brže od prihoda, što se odražava na povećanje proračunskog manjka. Dug državnog proračuna koncem 2025. godine iznosio je 45,1 milijardu eura te je u odnosu na prethodnu godinu veći za 3,1 milijardu eura, odnosno 7,3 %. Povećanje duga najvećim je dijelom posljedica financiranja proračunskog manjka, odnosno bržeg rasta rashoda u odnosu na prihode te zaduživanja. Uz dug državnog proračuna, posebna pozornost tijekom revizije posvećena je državnim jamstvima, koja predstavljaju potencijalne obveze države. U 2025. godini izdana su četiri nova državna jamstva u ukupnom iznosu od 444,8 milijuna eura, dok su koncem godine ukupne potencijalne obveze po aktivnim državnim jamstvima iznosile oko 5,5 milijardi eura. Kada se potencijalne obveze po osnovi državnih jamstava promatraju zajedno s dugom državnog proračuna, ukupna izloženost države doseže više od 50 milijardi eura. Državni ured za reviziju posebnu pozornost skrenuo je na činjenicu da se značajan dio potraživanja nastalih aktiviranjem državnih jamstava nije naplatio u novcu, nego kroz otpise potraživanja i različite oblike nenovčanog namirenja. Takve okolnosti upućuju na potrebu trajnog praćenja fiskalnih rizika povezanih s državnim jamstvima. Osim toga, koncem 2025. godine potencijalne obveze po sudskim sporovima pokrenutima protiv Republike Hrvatske iznosile su oko 2,1 milijardu eura te su u odnosu na prethodnu godinu povećane za 12 %. Također, nepodmirene dospjele obveze državnog proračuna i proračunskih korisnika iznosile su više od 550 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na zdravstveni sustav.
Naglašeno je da uvjetno mišljenje ne znači da Godišnji izvještaj nije vjerodostojan u cjelini te da ono znači da su utvrđene određene nepravilnosti i nedostaci koji su značajni za potpuno i točno financijsko izvještavanje te ih je potrebno otkloniti. Najznačajnije nepravilnosti, odnosno razlozi zbog kojih je izraženo uvjetno mišljenje odnose se na: iskazivanje prijenosa sredstava između proračunskih godina, evidentiranje međusobnih prijenosa između proračunskih korisnika, pojedina pitanja povezana s državnim jamstvima, evidentiranje pojedinih financijskih transakcija i državne imovine te planiranje i evidentiranje određenih prihoda i primitaka. Revizijom je, između ostaloga, utvrđeno da pojedine bilančne kategorije koje utječu na prijenos sredstava između proračunskih godina nisu uključene u planiranje i iskazivanje prijenosa sredstava na način koji bi osigurao njihovu potpunu usporedivost i transparentnost. Također je utvrđeno da međusobni prijenosi između proračunskih korisnika nisu iskazani potpuno usklađeno na prihodnoj i rashodnoj strani, što utječe na strukturu iskazanih prihoda i rashoda državnog proračuna. U području državnih jamstava utvrđeni su pojedini problemi povezani s evidentiranjem imovine stečene po osnovi otplaćenih jamstava, pri čemu je posebno naglašena potreba jasnijeg normativnog uređenja evidentiranja željezničke infrastrukture kao javnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske. Revizijom je utvrđeno i da dio dobiti trgovačkih društava u državnom vlasništvu nije bio uplaćen u državni proračun u godini na koju se odnosi, što je utjecalo na visinu iskazanih prihoda i na deficit državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji. Nadalje, kao i prethodnih godina, skrenuta je pozornost na rizike povezane s davanjem državnih jamstava društvima u financijskim poteškoćama te je preporučeno da se prije donošenja odluka i sklapanja pravnih poslova dodatno procjenjuju fiskalni učinci i mogućnosti naplate potraživanja. Isto tako je utvrđeno da su primici od zaduživanja ostvareni u iznosu većem od prvotno planiranog zbog ranijeg povlačenja sredstava iz zajma za Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Osim nalaza koji su utjecali na izražavanje uvjetnog mišljenja, dane su i dodatne preporuke za unaprjeđenje računovodstvenog okvira, proračunskog izvještavanja, upravljanja pojedinim prihodima te praćenja fiskalnih rizika.
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste dano je ukupno 17 naloga i preporuka.
Provjerena je također i provedba preporuka iz ranijih revizija. Od ukupno 23 dana naloga i preporuke, sedam je provedeno, sedam je u postupku provedbe, dok je devet djelomično provedeno.
Istaknuto je da provedena revizija još jednom potvrđuje važnost kontinuiranog unaprjeđenja sustava upravljanja javnim financijama i kvalitete proračunskog izvještavanja. Revizija izvršenja državnog proračuna pruža informacije ne samo o zakonitosti i pravilnosti izvršenja proračuna, nego i o stanju javnih financija Republike Hrvatske. Također je važno promatrati ne samo izvršenje proračuna u odnosu na konačni plan, nego i odnos između izvornog i izmijenjenog proračuna, jer upravo te razlike mogu pružiti dodatne informacije o kvaliteti planiranja, sposobnosti predviđanja rizika i prilagodljivosti sustava javnih financija.
Revizija za 2025. godinu posebno je skrenula pozornost na fiskalne rizike povezane sa zdravstvenim sustavom, državnim jamstvima, poslovanjem pojedinih trgovačkih društava u državnom vlasništvu te drugim potencijalnim obvezama države koje mogu utjecati na buduće proračunske godine. Ukupne obveze zdravstvenih ustanova i HZZO-a nastavile su rasti, i krajem 2025. dosegnule su gotovo 2,9 milijardi eura te pokazuju kontinuirani rast. Državni ured za reviziju smatra da je upravo zbog toga važno pratiti fiskalne rizike koji mogu utjecati na dugoročnu održivost javnih financija te da Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za 2025. godinu ne treba promatrati samo kao prikaz ostvarenih prihoda, rashoda, manjka i duga, nego i kao vrijedan izvor informacija o pouzdanosti proračunskog planiranja, sposobnosti prilagodbe promijenjenim okolnostima te dugoročnoj održivosti javnih financija Republike Hrvatske, za koje Ured ocjenjuje da su u 2025. pokazale dobru razinu otpornosti i prilagodbe promjenama tijekom godine.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je dugogodišnju suradnju s Državnim uredom za reviziju te se kratko osvrnula se na Izvješće, koje daje okvir kako bi se unaprijedila, prije svega, metodološka osnova za planiranje i izvršavanje proračuna. Zahvalila je Uredu na prepoznatom trudu koje Ministarstvo financija ulaže kako bi državni proračun prilagodio svim nepredviđenim okolnostima i naporima za držanje proračuna u zadanim okvirima te je istaknula da će Ministarstvo i nadalje raditi na unapređenju i poboljšanju metodologije. U odnosu na komentar o većoj razini zaduženosti nego što je to bilo propisano u Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna, ukazala je na okolnosti koje su dovele do toga, te je, s tim u vezi, istaknula da je potrebno razmotriti kako se tome bolje prilagoditi u budućnosti.
U raspravi na Odboru je pohvaljen rad i kvaliteta izvještaja Državnog ureda za reviziju. Izneseno je i mišljenje da se može uočiti pozitivan trend što se tiče korisnika i izvršavanja naloga i preporuka. Postavljeno je i pitanje uzroka deficita te rokova i dinamike izvršenja danih naloga i preporuka, a izraženo je i zadovoljstvo ocjenom Državnog ureda za reviziju da je u zahtjevnim okolnostima proračun ocijenjen stabilnim.
Odgovarajući na pitanja i komentare, obrazloženo je da je da su razlozi povećanja deficita povećani rashodi za zapošljavanje, mirovine, socijalna davanja, te uključivanje 20 zdravstvenih ustanova u državni proračun. Vezano za izvršavanje danih naloga i preporuka, istaknuto je da se subjekti odgovorno ponašaju prema njihovom provođenju te da neprovođenje za sobom povlači i sankcije.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac