6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 54. sjednici održanoj 12. srpnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je o Prijedlogu izlagala predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH. Navela je kako se radi o četvrtoj nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova koja je potpuno usklađena s pravnom stečevinom EU. Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH je temeljem obveza Zakona o ravnopravnosti spolova zadužen za izradu i provedbu Nacionalne politike. Prijedlog nacionalne politike sadrži pravnu osnovu donošenja, ocjenu trenutnog stanja u kojem je analizirana provedba dosadašnje Nacionalne politike s istaknutim postignućima i navedenim izazovima u promicanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena. Strateški okvir za provedbu politike i akcijski plan djelovanja sastoji se od ukupno 93 mjere u sedam ključnih tematskih područja: (1) promicanje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti, (2) jednake mogućnosti na tržištu rada, (3) rodno osjetljivo obrazovanje, (4) ravnopravnost u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu, (5) uklanjanje nasilja nad ženama, (6) međunarodna politika i suradnja i (7) institucionalni mehanizmi i načini provedbe. Akcijski plan djelovanja uglavnom slijedi strukturu iz prethodne Nacionalne politike. Međutim, nastojalo se izostaviti mjere koje su sadržane u drugim nacionalnim strategijama kako ne bi došlo do njihovog preklapanja. Tako su npr. u tematskom području Uklanjanje nasilja nad ženama izostavljene mjere radi suzbijanje obiteljskog nasilja, budući da postoji Nacionalna strategija borbe protiv nasilja nad ženama za razdoblje od 2011 do 2016. godine. Dio mjera koje su trajnijeg karaktera preuzeto je iz prethodne politike.

Među novinama posebno se ističe proširivanje tematskog područja Promicanje ljudskih prava žena rodnom ravnopravnosti. Tako se predviđa mjera uključivanja predstavnika/ca LGBT organizacija u radna tijela za donošenje propisa vezanih za prava seksualnih manjina. U istom području predviđeno je provođenje kampanja s ciljem upoznavanja javnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i drugim antidiskriminacijskim zakonima, budući da su istraživanja pokazala kako većina hrvatskih građana s njima nije dovoljno upoznata.

U raspravi koja je uslijedila izrečena je primjedba na sam naziv te se predložilo izostavljanje riječi promicanje. Nadalje, istaknuto je da nedostaje stvarna analiza učinaka svih dosadašnjih mjera iz Nacionalne politike, te koje mjere i zbog čega nisu provedene. Također je upućena zamjerka zbog pretjerane općenitosti pojedinih mjera. Pohvaljene su predviđene mjere za poboljšanje položaja žena u športu, no upozoreno je da su mogli biti učinjeni veći iskoraci. Zatraženo je pojašnjenje zbog čega se prihvaćanje Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Vijeća Europe (jedna od predviđenih mjera u području Uklanjanje nasilja nad ženama) predviđa razmotriti a ne prihvatiti. Nadalje, u istom programskom području mjera da se odredbama zakona šport učini sigurnim za žene i djevojke od svih oblika nasilja, ublažena je u odnosu na mjeru predviđenu Nacrtom NP jer je izostavljen ključan dio: na način da se za konkretne slučajeve propisuju sankcije. Izrečen je stav da unatoč tome što su pojedine mjere zacrtane u drugim strategijama ne bi trebalo izostaviti ih iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova. Upozoreno je da usklađivanje broja skloništa za žene žrtve nasilja sukladno Preporuci Vijeća Europe ne jamči da će ta skloništa i opstati, budući da i postojeća imaju velikih problema u financiranju. Izraženo je zadovoljstvo Prijedlogom koji pokazuje da u području ravnopravnosti spolova ne zaostajemo za drugim državama. Upućena je primjedba da Prijedlog ne sadrži mjere osnaživanja obitelji kao temeljne zajednice u cilju prevencije neprihvatljivog ponašanja.

Izrečena je sugestija da bi mjera očuvanja reproduktivnog zdravlja trebala prethoditi mjeri usmjerenoj ka prevenciji spolno prenosivih bolesti. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova posebno je istaknula važnost nove mjere da će se osigurati sredstva za provedbu mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova iz državnog proračuna i proračuna JLPS, a sva tijela zadužena za provedbu mjera dužna su ih uvrstiti u svoje godišnje planove te za svaku godinu osigurati potrebna financijska sredstva. Također je pohvalila mjeru koja predviđa edukaciju za državne službenike/ce za provedbu politike ravnopravnosti spolova te izradu Vodiča za državne službenike u državnoj upravi i lokalnoj i područnoj samoupravi o pitanjima ravnopravnosti spolova.

U završnom osvrtu je predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH istaknula da prijedlog o promjeni naziva nije zaprimljen u Radnu skupinu ali da nije nesklona toj promjeni. Istaknula je da analiza učinaka dosadašnjih mjera nije izostavljena budući da je ono sadržano u poglavlju Prijedloga Ocjena stanja, koje govori o pomacima, izazovima i problemima u provedbi mjera Nacionalne politike. Također je istaknula da je o provedbi Nacionalne politike Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH izvijestio na ukupno 400 stranica u svoja dva Izvješća. Ta su izvješća pokazala kako je gotovo 80% od ukupno 144 mjere provedeno. Mjera vezana uz razmatranje prihvaćanja Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Vijeća Europe, formulirana je na navedeni način iz proceduralnih razloga a na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. O mjerama usmjerenim poboljšanju položaja žena u športu dugo se raspravljalo te su usuglašene na predloženi način. Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova je specifična politika te ovaj Prijedlog ne sadrži posebne mjere usmjerene obitelji. Mjere usmjerene obitelji sadržane su u posebnoj Nacionalnoj populacijskoj politici.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova
za razdoblje od 2011. do 2015. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 54. sjednici održanoj 12. srpnja 2011. godine, raspravljao je u prvom čitanju o Prijedlogu kaznenog zakona, P.Z.E. br. 866, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja obrazložila je Prijedlog posebno se osvrnuvši na odredbe o Kaznenim djelima protiv spolne slobode. Naime, uvedena je moderna koncepcija kaznenog djela silovanja, za koje više nije potrebna sila već je dovoljno nepostojanje pristanka. Kod kaznenog djela prostitucije uvedena je kaznena odgovornost osobe koja koristi spolne usluge uz naplatu, ukoliko zna da je osoba prisiljena na prostituciju. Kad osobe koje koriste spolne usluge za to ne znaju, odgovarat će prekršajno. U Prijedlogu novog kaznenog zakona ne postoji članak Nasilničko ponašanje u obitelji, međutim kada je kazneno djelo počinjeno protiv članova obitelji određeno je kao kvalifikatorni oblik kaznenog djela. Predlaže se uvođenje novih kaznenih djela – spolno uznemiravanje (ranije je to bio prekršaj) te nametljivo ponašanje.

U raspravi koja je uslijedila izrečena je primjedba budući da osobe koje koriste spolne usluge za sada ne odgovaraju prekršajno. Upozoreno je da nije kod svih kaznenih djela uveden kvalifikatorni oblik ukoliko je žrtva član obitelji (npr. kazneno djelo uvrede, kazneno djelo prijetnje).

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je da odredba o spolnom uznemiravanju predstavlja značajnu novinu, međutim nepotrebno je što se njome uvjetuje da se uznemiravanje ponovi „najmanje jednom“.

Nakon rasprave predstavnica predlagatelja dala je objašnjenje da se do dana stupanja na snagu kaznenog zakona planira donijeti izmjena zakona o prekršajima. Nadalje, u radnoj skupini za izradu zakona predložena je distinkcija: kazneno djelo i prekršaj za korisnike usluga prostitucije. Ovim Prijedlogom nastojalo se odredbe o nasilničkom ponašanju u obitelji podići na višu razinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće:

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog kaznenog zakona.
2. Stajališta, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 53. sjednici održanoj 6. srpnja 2011. godine, raspravljao je o Programskom i financijskom izvješću Hrvatskog olimpijskog odbora za 2010. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 19. travnja 2011. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća.

Hrvatski olimpijski odbor najviša je nevladina nacionalna športska udruga u koju se udružuju nacionalni športski savezi, športske zajednice u županijama i Gradu Zagrebu i druge udruge čija je djelatnost od značaja za razvoj športa i olimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj. Najvažnije aktivnosti HOO u 2010. godini bile su usmjerene na projekt ZOI Vancouver 2010., provedbu priprema za Projekt Olimpijskih igara u Londonu, nastavljena je suradnja s lokalnim športskim zajednicama, intenzivirane su međunarodne aktivnosti HOO, a dobivena je koncesija za prvi specijalizirani sportski televizijski kanal.

U raspravi koja je uslijedila predsjednica Odbora podsjetila je da imamo obvezu održati zajedničku tematsku sjednicu Odbora i Komisije za skrb o ženama u športu HOO. Nadalje, ovo izvješće nije potpuno dosljedno u primjeni odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova da svi statistički podaci moraju biti iskazani po spolu, iako je vidljiv značajan napredak u odnosu na ranija izvješća. Također je istaknula kako bi na osnovi i statističkih podataka, ali i saznanja iz aktivnosti Komisije za skrb o ženama u športu trebali proizaći zaključci, a i prijedlog programa koji bi pred HOO stavili zadaće u smislu rada na sustavnom povećanju broja žena u športu i njihovog boljeg vrednovanja i podupiranja, ponajprije u financijskom smislu.

Pozdravljeno je što se u prijedlogu nove Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova predviđaju po prvi puta mjere za unaprjeđenje položaja žena u športu koje će obvezivati Hrvatski olimpijski odbor ali i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Član Odbora pohvalio je potpisani sporazum Hrvatskog olimpijskog odbora i Ministarstva obrane RH o suradnji, razvoju i unapređenju športa u RH. Podsjetio je na požarom uništeni Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica te izrazio nadu da će se centar obnoviti i ponovno biti u funkciji pripreme naših športaša za natjecanja.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2010. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 6. srpnja 2011. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2011. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio najvažnije razloge prijedloga izmjena i dopuna postojećeg Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Naime, Odlukom Ustavnog suda pojedine odredbe navedenog zakona proglašene su neustavnima. Nadalje, Zaključkom Vlade RH propisana je obveza usklađivanja postupovnih odredaba s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Izmjene i dopune prilika su i da se otklone uočeni nedostaci i unaprijedi sustav besplatne pravne pomoći.

U raspravi koja je uslijedila naglašeno je kako je Odbor za ravnopravnost spolova raspravljao i o Izvješću o izvršenju zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te se očekivalo kako će primjedbe i preporuke tada iznesene biti uključene u Prijedlog zakona. Izneseno je mišljenje da će za dio populacije besplatna pravna pomoć i dalje ostati nedostupna. Postavlja se pitanje hoće li državni službenici biti dovoljno educirani za diskrecijsko odlučivanje o opravdanosti zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć ili će rezultat biti još neujednačenije provođenje zakona.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podsjetila je na detaljnu analizu provođenja zakona o besplatnoj pravnoj pomoći objavljenu u Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2010. godinu te primjedbe i prijedloge za poboljšanje sustava. Unatoč navodima predstavnice Vlade RH da će se primjedbe pravobraniteljice za ravnopravnost spolova smatrati dragocjenom pomoći pri izradi prijedloga zakona niti jedna primjedba niti prijedlog u ovom prijedlogu zakona nisu prihvaćeni. Također je izrazila sumnju u opravdanost diskrecijskog odlučivanja te iznijela stav da imovinski i materijalni status trebaju biti odlučujući pri odobravanju besplatne pravne pomoći a ne procjena. Predstavnik ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upozorio je da je sadašnji obrazac odvraćajući i frustrirajući a trebao bi biti što jednostavniji i pristupačniji za sve.

U završnom osvrtu predstavnik predlagatelja dao je dodatna obrazloženja. Upozorio je da je Ustavni sud odredio kratak rok za donošenje izmjena što nije ostavilo dovoljno vremena za sveobuhvatnu javnu raspravu o nacrtu zakona. Nadalje, odbio je primjedbe na kompliciranost obrazaca za ostvarenje prava na besplatnu pravnu pomoć. Smatra da je u iznimnim situacijama nužno diskrecijsko odlučivanje kako bi se spriječile zloupotrebe sustava besplatne pravne pomoći. Nedosljednost i neujednačenost u primjeni zakona nastoji se ukloniti sustavnom edukacijom državnih službenika.

Nakon provedene rasprave prijedlog zaključka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći članovi/ce Odbora nisu podržali (3 glasa „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“).
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 52. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, raspravljao je u prvom čitanju o Prijedlogu zakona o pučkom pravobranitelju, P.Z. br. 833, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog zakona kojem je temeljni cilj unaprjeđenje uloge pučkog pravobranitelja. Predlaže se spajanje Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja, također se predviđa osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja. Prijedlogom zakona predviđeno je spajanje postojećih stručnih i administrativnih kapaciteta ureda specijaliziranih pravobranitelja s uredom pučkog pravobranitelja. Time se želi osnažiti uloga pučkog pravobranitelja ali i ovlasti ostalih pravobranitelja.

U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora iznijeli su različita razmišljanja o predloženom zakonu. Dio članica zabrinut je zbog činjenice da se nakon velikih ulaganja u institucionalno osnaživanje zaštite posebnih kategorija građana, ide u njihovo pripajanje uredu pučkog pravobranitelja. Smatraju nedopustivim da se u izradu prijedloga zakona i rekonstrukciju institucija krenulo bez uključivanja posebnih pravobraniteljstava u radnu skupinu. U raspravi se također postavilo pitanje zašto se dokida rad posebnih pravobraniteljstava kada je on uvijek ocjenjivan veoma dobrim. Ako se tvrdi da se ovim prijedlogom ništa ne ukida već da svi i dalje rade na istim poslovima – opet se postavlja pitanje zašto, ako se priznaje da su sva pravobraniteljstva dobra radila i razvijala se sve ove godine? Nadalje se ukazalo na apsolutno nedostatno obrazloženje prijedloga zakona, kojem nije prethodila ozbiljna i sveobuhvatna analiza predviđenog spajanja ureda u administrativnom, kadrovskom i financijskom smislu.

Upozoreno je i na činjenicu da se radna skupina koja je u početnoj fazi radila na prijedlogu zakona ogradila od ovakvog prijedloga zakona.

Dio članova i članica smatra ipak da se djelokrug i ovlasti posebnih pravobranitelja neće smanjivati. Predloženi zakon ne predviđa ukidanje već se radi o osnaživanju institucije pučkog pravobranitelja. Izrečeno je uvjerenje da će uvođenjem ovog prijedloga zakona ured pučkog pravobranitelja dobiti veći medijski utjecaj i utjecaj u javnosti.

Predstavnica Ženske mreže Hrvatske iznijela je pozitivna iskustva ženskih nevladinih udruga o suradnji sa svim posebnim pravobraniteljstvima te bojazan da bi se njihovim spajanjem s uredom pučkog pravobranitelja smanjila njihova efikasnost. Iskazala je mišljenje da se uloga pučkog pravobranitelja može osnažiti na drugi način, primjerice izdvajanjem financijskih sredstava potrebnih za kvalitetan, stručan i senzibiliziran kadar, što sada uredu svakako nedostaje.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je primjedbu što u sastavu radne skupine za izradu ovog prijedloga zakona nisu bili predstavnici posebnih pravobraniteljstava. Smatra apsolutno nedostatnim obrazloženje prijedloga zakona, a koje govori o sinergiji i boljoj koordinaciji svih pravobraniteljstava.

Zamjenik pučkog pravobranitelja iznio je stav da se predloženim zakonom slabi a ne ojačava funkcija pučkog pravobranitelja. Tome u prilog govori i zakonski prijedlog da se broj zamjenika pučkog pravobranitelja koji se bavi temeljnim ljudskim pravima smanjuje s 3 na 1 zamjenika (budući da ostali u svom djelokrugu imaju posebna područja ljudskih prava). Predlaže se da se u ovoj fazi ostvari samo spajanje Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja, a da se ostali dio prijedloga povuče i formira nova radna skupina u kojoj će biti uključena sva pravobraniteljstva.

Pravobraniteljica za djecu upozorila je da su djeca jedina skupina koja ne može sama sebe štititi, budući da nemaju poslovnu sposobnost. Nadležnosti pravobraniteljice za djecu se ovim prijedlogom zakona sužavaju te ona smatra da je ovo korak unazad, umjesto da se jača participacija djece u društvu. Ukazala je na činjenicu da je pravobraniteljstvo za djecu slijedio svjetske trendove te u mnogome bilo model – uzor drugima.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upoznala je članove i članice Odbora da je na nedavnom sastanku Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi, RH bila pohvaljena upravo zbog osnivanja samostalnog ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Ukazala je na problem većeg broja lokacija na kojima bi jedinstveni ured pučkog pravobranitelja bio smješten a koje nisu prilagođene osobama s invaliditetom. U prilagođavanje prostora morat će se utrošiti znatna financijska sredstva.

Predstavnik predlagatelja dao je objašnjenje da su u radnoj skupini za pripremu zakona sudjelovali članovi ministarstava i vladinih ureda, predstavnici nevladinih organizacija i stručnjaci. Prihvatio je primjedbu da bi se broj zamjenika pučkog pravobranitelja koji se bavi temeljnim ljudskim pravima trebao povećati. Također se složio se da je obrazloženje prijedloga zakona moglo biti opširnije. Zbog toga će se prilikom pripreme Konačnog prijedloga zakona proučiti sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave na Odboru kao i iz javne rasprave.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (6 za i 3 protiv) su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:

1) Prihvaća se Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju, P.Z. br. 833

2) Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora je na svojoj 50. sjednici održanoj 8. lipnja 2011. godine, raspravljao o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spovlova za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor je o navedenom Izvješću, sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio kao matično radno tijelo.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno članku 22 stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova i članku 18. Poslovnika o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, podnosi redovito godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru, a ovo izvješće je osmo godišnje izvješće.

U uvodnom obrazloženju pravobraniteljica je iznijela pregled rada Ureda, te je tako navela da se tijekom 2010. godine radilo ukupno na 742 predmeta, od čega je 655 predmeta otvoreno u 2010. godini. Naglasila je također kako je u protekloj godini bilo 7,3% više pritužbi nego u 2009. godini, te da je dosta predmeta bilo otvoreno i na inicijativu same pravobraniteljice. Pravobraniteljica je naglasila kako se njen Ured u postupanju striktno držao Zakona o ravnopravnosti spolova, a u djelovanju se kretao u sferi svoje nadležnosti. Ona je potom iznijela kratke informacije o područjima na kojima je Ured radio kao i o istraživanjima koja su provedena, te je tako, između ostalog, navela kako je rađeno istraživanje o sudskoj praksi u području antidiskriminacijske zaštite, o razlici u plaćama između muškaraca i žena na hrvatskom tržištu rada i njihovim uzrocima – gdje je zaključeno da postoji značajna razlika u plaćama koja prije svega leži u strukturalnim preprekama jednakosti žena. Bilo je riječi i o tome da su rađene rodne analize medijskih sadržaja – čime se, prema njenim riječima, jedino sustavno bavi baš Ured pravobraniteljice, kao i analiza osnovnoškolskih udžbenika povijesti radi identificiranja rodnih stereotipa. Ujedno, pravobraniteljica je dala kratku informaciju o stanju na tržištu rada i zapošljavanja, te naglasila kako je primila brojne pritužbe za spolno uznemiravanje na radnom mjestu od strane žena (koje potom vrlo često odustaju od istih radi prijetnji otkazom), kako često dolazi do diskriminacije trudnica na području rada, te kako je vezano uz pitanje zapošljavanja, nezaposlenost žena nešto pala ali samo stoga što je porasla nezaposlenost muškaraca. Vezano uz pitanje nasilja nad ženama i u obitelji, pravobraniteljica je naglasila kako se ne slaže sa primjedbama Vlade koje je vezano za to područje primila na Izvješće.

U raspravi koja je uslijedila, članice i članovi Odbora podržali su Izvješće pravobraniteljice, naglašavajući posebno važnost pojedinih dubinskih analiza koje je Ured radio tijekom prošle godine, pogotovo kada se radilo o analizi udžbenika iz povijesti. U raspravi je nadalje naglašeno kako je ovo Izvješće očigledno rezultat i kadrovskog i financijskog jačanja Ureda, što je bio jedan od uvjeta za zatvaranje poglavlja 19. (Socijalna politika i zapošljavanje) pregovora sa EU., kao i da se iz Mišljenja Vlade na Izvješće ne mogu iščitati neke suštinske primjedbe. Predstavnik Vlade RH dodatno je pojasnio Mišljenje Vlade, s čime su se složili i pojedini članovi Odbora.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2010. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 49. sjednici održanoj 25. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2010. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 17. ožujka 2011. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća. Tijekom 2010. godine došlo je do smanjenja KD koje se gone po službenoj dužnosti ali i po privatnoj prijavi, a također se smanjio i broj prijavljenih prekršaja. Prema stopi kriminaliteta RH se ne razlikuje od ostalih europskih država. Međutim, došlo je do povećanja broja prijavljenih koruptivnih KD kao i organiziranog kriminala. To se veže uz učinkovitiji rad policije. Nadalje, u odnosu na 2009. godinu 4% je više djece počinitelja KD, a za 18,4% je povećan broj ubojstava. Tijekom 2010. godine došlo je do smanjenja broja zahtjeva za pružanjem policijske intervencije radi zaštite od nasilja u obitelji i smanjenja broja KD nasilničkog ponašanja u obitelji, ali i do povećanja broja prekršajno prijavljenih te provođenja zaštitnih mjera prema počiniteljima iz djelokruga rada policije. Članovi/ce Odbora obaviješteni su da, prema rezultatima 3 neovisna istraživanja, policija uživa solidno povjerenje građana. Istaknuti su i dobri rezultati u povećanju prometne sigurnosti.

U raspravi koja je uslijedila iznesena je zamjerka Izvješću budući da gotovo niti jedan podatak, niti iz pisanog, niti iz tabličnog prikaza nije razvrstan po spolu, čime se krše odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova. Također se tražilo objašnjenje zbog čega se problematika nasilja u obitelji veže uz problematiku maloljetničke delinkvencije i u Izvješću je prikazana kao dio maloljetničke delinkvencije. Iznesen je i problem tamne brojke seksualnih delikata na štetu maloljetnika kao i problem evidentiranja zločina iz mržnje. Upozoreno je na potrebu dodatnog educiranja policajaca i policajki za rad u slučajevima obiteljskog nasilja. U tom kontekstu ponovno je naglašena važnost razvrstavanja podataka po spolu, budući da bi iz takvih podataka bila uz ostalo vidljiva i npr. zastupljenost policajki prema policijskim upravama, te detektiran njihov eventualan manjak.

Uočen je pad u broju prijedloga za izricanje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali to se veže uz praksu suda da ne izriču u dovoljnoj mjeri zaštitnu mjeru psiho-socijalnog tretmana počiniteljima nasilja u obitelji zbog problema u realizaciji te mjere, odnosno u nedostatku financijskih sredstava. Upozoreno je na veliko povećanje broja zatečenih maloljetnih osoba mlađih od 16 godina u noćnim izlascima u vremenu od 23 i 5 sati. Pohvaljen je projekt Policija u zajednici odnosno kontakt-policajac kao i uspjesi hrvatske policije u međunarodnoj suradnji.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorila je na potrebu upotrebe rodno osjetljivog jezika u Izvješću. Također je ukazala na zabrinjavajući podatak o povećanju broja KD silovanja, ali i na zakonsku obvezu da žrtve nasilja u obitelji u postupku ispituje osoba istog spola. Stoga je iznijela preporuku da se prilikom izrade nove sistematizacije predvidi i postojanje policijskog službenik/ce za nasilje u obitelji. Iz Izvješća se saznao važan podatak da udio KD nasilničkog ponašanja u obitelji u ukupnoj strukturi kriminaliteta iznosi 1,45%. Nadalje, hvale je vrijedan podatak da je policija 2010. godine prekršajno prijavila čak 140,6% više počinitelja za nepostupanje po izrečenim zaštitnim mjerama prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.

Predstavnik predlagatelja ukratko se osvrnuo na primjedbe iz rasprave. Nasilje u obitelji i maloljetnička delinkvencija su delikatna područja te u postupanju policija surađuje s brojnim institucijama. Izrazio je stav o prevelikim očekivanjima od policije. Postupanje policije u provođenju zaštitnih mjera teško je bez učinka na nečija ljudska prava. Budući da razvrstavanje podataka po spolu ne predstavljaju problem, predstavnik predlagatelja iskazao je spremnost da buduća izvješća budu sastavljena u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Nakon provedene rasprave prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2010. godinu članovi Odbora nisu podržali (3 glasa „ZA“ i 4 „SUZDRŽANA“ glasa).

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Zadužuje se Ministarstvo unutarnjih poslova da u svim budućim izvješćima poštuje odredbe čl. 17. Zakona o ravnopravnosti spolova koji propisuje da svi statistički podaci i informacije o osobama koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 48. sjednici održanoj 18. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2010. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2011. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja iznijela je podatke o 4197 zaprimljenih zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u 2010. godini, od čega je prihvaćeno 3267 zahtjeva, odbijeno je 617, odbačeno ih je 113, obustavljeno 158, dok su ostali zahtjevi u postupku odobravanja.

Iznesen je podatak da je broj podnesenih zahtjeva porastao u odnosu na prošlu godinu za 9%, dok je broj prihvaćenih zahtjeva povećan za 18%.

U raspravi koja je uslijedila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je zapažanja iz Analize provedbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u odnosu na žrtve nasilničkog ponašanja u obitelji koju je izradio njezin Ured. Glavni problem koji se ističe jest neujednačenost prakse pri odobravanju prava na besplatnu pravnu pomoć. Uočen je i nerazmjerno mali broj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u odnosu na broj žrtava nasilja u obitelji.

U raspravi je istaknut napredak u odnosu na prošlogodišnje izvješće, pri čemu je naglašeno da je predlagatelj prihvatio neke ranije sugestije i prijedloge. Naglašena je potreba stalne edukacije pružatelja pravne pomoći kao i važnost anketiranja dosadašnjih korisnika kako bi se čitav sustav unaprijedio.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava
u 2010. godini.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 48. sjednici održanoj 18. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2011. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja predstavio izvješće. Ukratko je predstavljen unutarnji ustroj Ministarstva obrane i Oružanih snaga te je izneseno što se unutar Ministarstva obrane poduzimalo na spremnosti obrambenog sustava, integraciji u NATO i EU. Također je izviješteno o povećanju sudjelovanja u međunarodnim operacijama te procesu izrade seta novih strateških dokumenata. Znatno smanjenje obrambenog proračuna bio je glavni izazov obrambenom sustavu. Izvješće sadrži posebno poglavlje posvećeno Ravnopravnosti spolova, što govori o usmjerenosti k ostvarivanju pune ravnopravnosti spolova u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Spomenute su i obveze RH koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 Žene, mir i sigurnost.

U raspravi koja je uslijedila izvješće je ocijenjeno kvalitetnim. Odbor za ravnopravnost spolova godinama redovito raspravlja o izvješćima te je primjetan veliki napredak u izradi izvješća, posebice u dosljednom korištenju rodno osjetljivog jezika. Naglašeno je da je u izradi i Nacionalni akcijski plan provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 Žene, mir i sigurnost. Članovi i članice Odbora izrazili su uvjerenost da će se u novim strateškim obrambenim dokumentima naći posebno poglavlje koje će naglasiti ulogu žena u obrambenom sustavu.

U raspravi je spomenut problem preranog umirovljenja kadrova nakon velikih ulaganja u njihovu izobrazbu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći:

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2010. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2010. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je 3. svibnja 2011. godine tematsku sjednicu (46. sjednicu Odbora) na kojoj se raspravljalo o problemu sustavnog financiranja autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta.

Na sjednici su, uz saborske zastupnice, sudjelovale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za djecu, predstavnici nadležnih ministarstava, predsjednice županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova te predstavnice nevladinih udruga koje se bave zaštitom žrtava obiteljskog nasilja.

Sedam autonomnih ženskih skloništa (Autonomna ženska kuća Zagreb; Udruga Brod – Grupa za ženska ljudska prava, Slavonski Brod; Korak Karlovac; Ženska pomoć sada; Sigurna kuća Istra, Pula; Centar za žene Adela, Sisak te Udruga za zaštitu obitelji U.Z.O.R. Rijeka) predstavilo je vlastiti nacrt prijedloga zakona o financiranju autonomnih ženskih skloništa.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol ukazala je na probleme u financiranju s kojima se susreću autonomna ženska skloništa a zbog kojih su neka i zatvorena.

Od 2008. godine autonomna ženska skloništa financiraju se na način da tijela državne vlasti sudjeluju u sufinanciranju troškova rada skloništa i savjetovališta u omjeru od ukupno 90%, time da Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti doprinosi iznosom koji predstavlja 30% potrebnih financijskih sredstva, županije iznosom od 30%, te gradovi iznosom od 30%. Preostalih 10% potrebnih financijskih sredstava trebaju osigurati same udruge (iz donacija).

Međutim, nema zakonske odredbe koja bi lokalne samouprave obvezala na financiranje skloništa, pa skloništa ovise o njihovoj dobroj volji.

Ugovor o financiranju s nadležnim ministarstvom za ovu godinu sklopljen je tek početkom travnja, a većina skloništa nije sklopila ugovore niti sa županijama niti s gradovima. Stoga je u pitanje došao opstanak skloništa kao i njihovo daljnje funkcioniranje.

O nacrtu zakona govorila je suradnica Autonomne ženske kuće Zagreb, odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić. Autonomna ženska skloništa žele redovito, sustavno i dostatno financiranje. Intencija zakona je da pravo na financiranje imaju udruge koje u roku dostave godišnji plan rada, a proračunska bi sredstava trebala biti odobrena prije godine na koju se odnose. Izvori financiranja trebali bi biti državni proračun te proračuni županija i gradova u kojima se skloništa nalaze. Država i lokalne jedinice trebale bi potpisati međusobne ugovore o sufinanciranju skloništa kojima bi se odredio omjer i iznos sredstava za financiranje skloništa. Ukoliko, primjerice, lokalna razina ne bi poštovala omjer koji je određen, sredstva bi se isplatila iz proračuna RH. Za ovaj zakon predlaže se hitna procedura.
U raspravi je ukazano na problem kašnjenja isplate sredstava skloništima, kao i umanjivanja sredstava za rad skloništa. Upozoreno da, ukoliko se financiranje autonomnih ženskih skloništa ne uredi zakonom, postoji bojazan od njihovog zatvaranja.

Predstavnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti iznio je podatke da su sredstva za financiranje skloništa u 2011. godini povećana. Nadalje, ukazao je na postojanje drugih skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, odnosno domova koji su, primjerice osnovani od strane grada ili županije, a koji nisu obuhvaćeni ovim nacrtom prijedloga zakona. Također je istaknuo kako će se zalagati za prijedlog zakona koji će, nakon provedene javne rasprave, na dobar i svrhovit način riješiti financiranje autonomnih ženskih skloništa.

Većina sudionica u raspravi složila se da je financiranje skloništa potrebno urediti zakonom, te da nisu dovoljne odredbe iz strategija i politika. Također je istaknuta potreba za otvaranjem više autonomnih ženskih skloništa u većim sredinama.

Zaključno je iskazana potpora inicijativi koju je pokrenulo 7 autonomnih ženskih skloništa za zakonsko reguliranje njihovog financiranja.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Povodom obilježavanja 8. ožujka: Međunarodnog dana žena Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je 4. ožujka 2011. godine tematsku sjednicu (44. sjednicu Odbora) na temu: Sto godina poslije: radna i socijalna prava žena u Republici Hrvatskoj.

Na skupu su, među ostalim, sudjelovale i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, predstojnica Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova, državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, predstavnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te predstavnice ženskih sindikalnih udruženja i ženskih nevladinih udruga.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol je u uvodnom obraćanju skupu istaknula kako se i nakon stoljeća borbe za ženska prava, posebno ona iz područja rada i zapošljavanja, još uvijek suočavamo s brojnim problemima na tom planu što je dijelom posljedica teškog stanja u gospodarstvu, ali i iz razloga što se donesena zakonska regulativa i strateški dokumenti koji bi trebali pridonijeti rodnoj ravnopravnosti sporo i nedosljedno primjenjuju. Govorila je o statistikama koje pokazuju koliko su još uvijek žene diskriminirane na području rada, manje plaćene, imaju manje mirovine, češće su zaposlene na određeno vrijeme te prisiljene raditi "na crno" i koliko im je teško u takvim okolnostima uravnotežiti privatni i profesionalni život.

Predsjednica Odbora također je izrazila žaljenje što se na ovaj skup, koji je raspravljao o gorućim problemima s kojima se danas susreću žene u Hrvatskoj, nije odazvala većina pozvanih predstavnika nadležnih ministarstava, kao ni predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. Jedino se razgovorom i suradnjom može doći do boljih rješenja ne samo za žene, već prije svega i za društvo u cjelini, naglasila je.

Predsjednica Koordinacije žena Hrvatske udruge sindikata Katarina Perković je u ime ženskih sindikalnih sekcija održala prezentaciju s temom "Sto godina ženske sindikalne borbe" kojom je dala pregled najvažnijih problema s kojima se žene susreću na području rada i zapošljavanja te posebno istaknula da se i nakon sto godina žene još uvijek suočavaju s nedostatkom i nesigurnošću radnih mjesta, radom na određeno vrijeme, nedovoljnom zaštitom materinstva, rodnim razlikama u plaćama, diskriminacijom na tržištu rada, slabom participacijom u tijelima odlučivanja i sličnim problemima.

Nakon rasprave sudionika skupa zaključeno je da nema previše prostora za optimizam jer su žene danas u Hrvatskoj suočene gotovo s istim problemima kao njihove prethodnice iz prošlosti te da je potrebno puno više napora uložiti u stvarno provođenje propisanih zakona, kao i u donošenje novih regulativa gdje je to potrebno.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 43. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o proglašenju „Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice“ u Republici Hrvatskoj koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb u Hrvatskom saboru, aktom od 27. siječnja 2011. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb o proglašenju Nacionalnog dana je potaknula Liga za borbu protiv raka i udruga Zdravka, čime će se nastaviti višegodišnja javno-zdravstvena kampanja u borbi protiv raka vrata maternice.

Rak vrata maternice je najčešća maligna bolest žena u dobi 20-30 godina, a druga najčešća u dobi 30-50 godina. U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj broj oboljelih ne pada, već je u čak u blagom porastu, a radi se o bolesti od koje ne bi trebala umrijeti niti jedna žena, s obzirom na sve mogućnosti prevencije, rane dijagnostike i liječenja u ranoj fazi bolesti. Međutim, prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svake godine od ove bolesti oboli gotovo 400 žena, a gotovo 150 ih umire. Stoga je nužno proširiti spoznaje o bolesti, a jedna od metoda je i proglašavanje Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, dana kada bi se širom Republike Hrvatske intenzivno provodile edukativno-preventivne akcije.

U raspravi koja je uslijedila članice Odbora ukazale su na nekoliko problema. Unatoč dobroj dostupnosti i mreži liječnika-specijalista, postoji velik broj žena koje ne obavljaju preventivne preglede. Naime, velik broj registriranih obavljenih pregleda ne znači da su njima obuhvaćene sve žene, jer uglavnom iste žene redovito periodično obavljaju preventivne preglede. Za žene koje to ne čine nedostaje edukacije i zdravstvenog prosvjećivanja, kao i šire društvene akcije koja bi ih potaknula na redovite preglede.

Odbor za ravnopravnost spolova još je 2002. godine održao tematsku sjednicu na temu Žene i zdravlje kada je dana podrška za izradu Preventivnog programa i mjera za sustavno suzbijanje svih malignih oboljenja kod žena.

U raspravi je ukazano na problem nepostojanja sustavnog zdravstvenog odgoja u okviru kojeg će se mladi pripremati i za odgovorno spolno ponašanje. Naglašena je važnost edukacije od osnovne škole, potreba osnivanja reproduktivnih savjetovališta za adolescente, kao i poticanja žena na redovite preglede. Nadalje, neke jedinice lokalne samouprave, ovisno o financijskim sredstvima, uvele su besplatno cijepljenje, ali uz mali odaziv zainteresiranih roditelja i djevojaka na cijepljenje, zbog velikih nejasnoća i nedovoljne obaviještenosti, na što je ukazala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova jer su informacije o korisnosti ili štetnosti cijepljenja djevojaka protiv HPV-a vrlo zbunjujući.

Vezano uz pitanja cijepljenja, predlagatelj je iznio mišljenje da postojeća cjepiva ne nude potpunu zaštitu a još nema dovoljno podataka o njihovoj sigurnosti.

Ukazano je i na nepostojanje čvrstog stava svjetskih meritornih tijela o cjepivu, budući da nije prošlo dovoljno vremena od početka njegova korištenja. Stoga bi bilo razumno čekati mišljenje Svjetske zdravstvene organizacije. Međutim, s uvođenjem zdravstvenog odgoja u škole nije potrebno niti poželjno više čekati.

Nakon provedene rasprave, Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Odluku o proglašenju „Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice“ u Republici Hrvatskoj

u tekstu kako ga je predložio Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 42. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 677 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2010. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je glavne razloge donošenja izmjena i dopuna Zakona o porezu na promet nekretnina koji je na snazi od 1997. godine. Izmjene se odnose na stvaranje informatičkih preduvjeta s ciljem rasterećenja Porezne uprave kao i otklanjanje mogućnosti dvojakog tumačenja koja su se pojavila u praktičnoj primjeni Zakona. Najznačajnija izmjena odnosi se na odredbe kojima se propisuje porezna osnovica, porezno oslobođenje za kupnju prve nekretnine te trenutak izvršnosti rješenja.

Također, članovi i članice Odbora upoznati su sa inicijativom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kojom je ukazala na potrebu da se Prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona uskladi sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, izjednačavajući u pravima bračnu i izvanbračnu zajednicu.

Predstavnik predlagatelja izvijestio je članove i članice Odbora da Vlada RH navedeno pitanje raspravlja i planira riješiti bilo svojim amandmanom na ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Zakona bilo novim Općim poreznim zakonom, koji je u pripremi i do kraja mjeseca lipnja ove godine trebao bi biti u saborskoj proceduri.

U raspravi koja je uslijedila iznesen je stav kako je svaka izmjena i dopuna bilo kojeg zakona prilika da se on uskladi i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, koji je donesen u Saboru kao organski zakon.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina.

Članovi/ce Odbora također su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese:

Zaključak

Podržavajući inicijativu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da pripremi prijedlog Općeg poreznog zakona usklađen između ostalog i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 41. sjednici održanoj 3. studenog 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o pojavama diskriminacije za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, dostavio Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2010. godine.

Odbor je navedeno izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je zamjenik pučkog pravobranitelja RH ukratko predstavio Izvješće koje se prvi puta podnosi Hrvatskom saboru, a čiji su dio i izvješća posebnih pravobraniteljica. Istaknuo je neobično velik postotak neosnovanih pritužbi sumnje u diskriminaciju. S obzirom na relativno mali broj pritužbi na diskriminaciju, upitno je koliko javnost uopće zna što je diskriminacija, te je ukazao na potrebu educiranja građana. Budući da je pučki pravobranitelj od početka 2009. godine središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u RH, tek se za godinu-dvije očekuju značajniji rezultati. Očekuju se donošenje sudskih odluka povodom tužbi za diskriminaciju. Temeljni navedeni problemi su problemi povratnika, obnove i stambenog zbrinjavanja, uz ugroženost srpske i romske nacionalne manjine.

U raspravi je primijećeno da građani ne prepoznaju diskriminaciju, odnosno da je različito percipiraju. Izrečen je zahtjev da se, unatoč financijskim teškoćama države, za 2011. godinu predvide dodatna sredstva u Državnom proračunu za nove zadaće Ureda pučkog pravobranitelja.

Istaknut je i problem recikliranja predmeta. Naime, građani se, nezadovoljni sudskim presudama, obraćaju Uredu pučkog pravobranitelja s pritužbom o diskriminaciji. Izrečena je primjedba da se iz Izvješća ne može točno zaključiti o kojim se osnovama diskriminacije najčešće radi.

Izražena je sugestija da se ubuduće izvješća o pojavama diskriminacije podnose u okviru redovitih izvješća o radu pučkog pravobranitelja, a upućena je primjedba na nedovoljnu sistematičnost ovog Izvješća.

Zatraženo je pojašnjenje postupa li Ured pučkog pravobranitelja samo po pritužbama građana ili reagira i na slučajeve sumnje na diskriminaciju o kojima izvještavaju mediji.

Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH upozorila je da građani i građanke ne znaju da postoje antidiskriminacijski zakoni koji štite njihova prava. Iako je svijest o ravnopravnosti spolova u posljednjih 10 godina porasla, ankete pokazuju da 2/3 građana ne zna za svoja zakonska prava. Navela je kako je Ured riješio slučaj diskriminacije iz svoje nadležnosti, no da o tome nije medijski izvijestio, budući da to ne smatra potrebnim. Upozorila je i da nedostaje prakse podnošenja sudskih tužbi povodom diskriminacije.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je mišljenje da građani znaju za postojanje antidiskriminacijskih zakona, ali većinom ne znaju njihov sadržaj.

Zamjenik pučkog pravobranitelja pojasnio je da Ured osim po pritužbama građana postupa i u slučajevima o kojima se izvještava u medijima, a angažiran je i u slučajevima kada nije jasno u čijoj je nadležnosti pritužba.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora su odlučili većinom glasova (6 za i 3 protiv) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće:

ZAKLJUČKE

1. Djelomično se prihvaća Izvješće o pojavama diskriminacije za 2009. godinu
2. Zadužuje se pučki pravobranitelj da u narednim izvješćima Hrvatskom saboru da cjelovitu sliku o pojavama diskriminacije

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 41. sjednici održanoj 3. studenog 2010. godine, raspravljao je o Dopuni Izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a u 2009. (Godišnje izvješće HRT-a za 2009.), koja je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 30. rujna 2010. godine.

Odbor je navedena izvješća raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju glavni ravnatelj HRT-a govorio je o poboljšanju teške financijske situacije iz prethodnog razdoblja, ali je upozorio na pad prihoda od marketinga. Član Programskog vijeća predstavljajući Dopunu Izvješća naglasio je kako je Programsko vijeće prihvatilo primjedbe i sugestije Hrvatskog sabora kao i saborskih odbora. S time u vezi donijelo je niz preporuka, među kojima izdvaja provođenje ciljane izobrazbe urednika i urednica o integriranju problematike rodne ravnopravnosti u urednički i novinarski rad.
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora iznijeli su niz primjedbi na Dopunu Izvješća, koju su ocijenili jedva kvalitetnijom od samog Izvješća.

Kao temeljni problem istaknuto je nerazumijevanje samog pojma ravnopravnosti spolova, te što sve područje ravnopravnosti spolova obuhvaća. Naime, Dopuna Izvješća sadrži popis emisija među kojima se velik broj ne može svrstati u područje ravnopravnosti spolova. Nadalje, samo u 4 emisije Nedjeljom u dva gostovale su žene (od 50-tak godišnje), a u Sportskom programu za čitavu su godinu izdvojene 2 emisije, od čega jedna humanitarna priredba. Zatraženo je pojašnjenje jesu li urednici i urednice obvezni pohađati edukaciju o promicanju ravnopravnosti spolova, te postoje li sankcije za neizvršavanje te obveze. Također se tražilo objašnjenje zbog čega nije provedena analiza reklamnog sadržaja vezano uz spolne stereotipe.

Naglašena je važnost edukacije, te su iznesene primjedbe vezane uz upotrebu standardnog hrvatskog jezika na HRT-u. Vezano uz financijsko izvješće, izraženo je nezadovoljstvo što su, unatoč gubicima, troškovi neplanirano povećani, posebno za plaće. Upozoreno je da uređivačka sloboda ne može značiti kako urednici na HRT-u ne podliježu zakonskim odredbama.

Nadalje, primjedba kako je Programsko vijeće posebnu pozornost posvetilo promicanju ravnopravnosti spolova nauštrb ostalih područja, smatra se neutemeljenom. Naime, Hrvatski sabor obvezao je Programsko vijeće HRT-a da uz redovita godišnja izvješća podnosi i posebno izvješće o promicanju ravnopravnosti spolova u programima HRT-a, pa ma što netko o tome mislio.

Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH iznijela je niz primjedbi na Dopunu Izvješća, upozorila na netočnosti, te nerazumijevanje pojma ravnopravnosti spolova. Istaknula je da se u Dopuni Izvješća trebalo navesti Plan djelovanja za promicanje ravnopravnosti spolova koji je u postupku donošenja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, koja je bila predavačica na radionici Rodna ravnopravnost u programima HRT-a u organizaciji Edukacijskog centra, upozorila je na negativan stav samih sudionika/ca radionice kao i nedovoljno izražen interes urednika/ca za radionicu. Smatra da bi programi Hrvatskog radija, u području ostvarivanja obveza u promicanju ravnopravnosti spolova, mogli poslužiti kao primjer urednicima TV programa.

Glavni ravnatelj dao je dodatna pojašnjenja: reklamni sadržaji se pregledavaju, ali su propusti mogući. Što se tiče financijskog izvješća, u izdatke za plaće uključene su i otpremnine koje je HRT bio dužan isplatiti, no plaće na HRT-u nisu rasle već 12 godina. Ravnateljstvo planira sankcionirati nepohađanje edukacije. Navedeno je i da u sklopu HR postoji 3 nacionalna i 8 regionalnih programa koji se emitiraju 24 sata, što u konačnici rezultira i većom kvalitetom radijskih programa. Član Programskog vijeća složio se s većinom primjedbi iskazanih u raspravi. Međutim, pojasnio je ograničene ovlasti Vijeća koje se ne može miješati u uređivačku politiku, već iznositi primjedbe, donositi preporuke te utjecati na glavnog ravnatelja.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Dopuna Izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a u 2009. (Godišnje izvješće HRT-a za 2009.).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 40. sjednici održanoj 20. listopada 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2009. godine, koje su predsjedniku Hrvatskog sabora, sukladno odredbama članka 66. stavka 9. i članka 67. stavka 3. Zakona o elektroničkim medijima (Narodne novine br. 153/2009) dostavili Vijeće za elektroničke medije i Agencija za elektroničke medije, aktom od 20. rujna 2010. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Vijeće za elektroničke medije u skladu sa svojim nadležnostima provodi postupak dodjele koncesije, nadzire provedbu Zakona o elektroničkim medijima kao i ostalih propisa.

Osobito nadzire poštivanje dostojanstva čovjeka, ustavnog poretka i nacionalne sigurnosti, te sprječava poticanje programskih sadržaja koji šire mržnju ili diskriminaciju na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti.

Uvodno je predsjednik Vijeća za elektroničke medije ukratko upoznao članove i članice Odbora s radom Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije.

U raspravi koja je uslijedila upozoreno je da ovogodišnje izvješće u odnosu na prethodna sadrži nedostatak. Naime, izostavljeni su podaci za koje programe su pojedinim nakladnicima dodijeljena sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Izraženo je nezadovoljstvo zbog minimalnih sredstava dodijeljenih za ostvarivanje programa kojima se potiče razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova (samo 1,96% kod TV, a 1,7% kod radijskih nakladnika od ukupnih sredstava Fonda).

Također je zatraženo pojašnjenje je li bilo slučajeva da nakladnici kojima su dodijeljena sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a za ostvarivanje programa kojima se potiče razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova, nisu emitirali navedene programe, te na koji način Vijeće za elektroničke medije obavlja nadzor nakladnika.

Ukazano je na potrebu iznalaženja mogućnosti stimuliranja nakladnika na proizvodnju programa kojima se potiče razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova. Navedeni su i negativni primjeri reklama koje na diskriminacijski i stereotipan način prikazuju žene i muškarce, što je u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Predstavnik predlagatelja pojasnio je postupak provedbe javnog natječaja za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te utvrdio da nije bilo slučajeva da odabrani nakladnici nisu emitirali programe za koje su im dodijeljena sredstva. Radi kvalitetnog nadzora Vijeće je nedavno investiralo u softver koji omogućuje 24-satno snimanje svakog TV programa.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije u razdoblju od 01. siječnja. do 31. prosinca 2009. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 39. sjednici održanoj 6. listopada 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2009. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. srpnja 2010. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Sustavom besplatne pravne pomoći građanima slabijeg imovnog stanja omogućava se angažiranje odvjetnika i dobivanje pravne pomoći za pojedine pravne radnje kako bi imali ravnopravan pristup sudskim i upravnim postupcima. Građani podnose zahtjev za besplatnu pravnu pomoć uredima državne uprave u županiji prema mjestu prebivališta.

U razdoblju od 1. 2. 2009. do 1. 3. 2010. na području Republike Hrvatske zaprimljeno je 4545 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć. Od toga je prihvaćeno 3182 zahtjeva, izdano 2191 uputnica, isplaćeno 78.076,00 kuna, te na temelju uputnica obračunato 1.278,319.00 kn.

Najčešće se pravna pomoć odobravala u obiteljsko-pravnim postupcima (49%), zatim o postupcima o vlasništvu te ovršnim postupcima. Žrtvama obiteljskog nasilja odobrena je pravna pomoć u 174 postupka (5,49%). Do 1. 3. 2010. registriralo se 30 udruga za pružanje pravne pomoći, te dvije pravne klinike.

U provedbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći uočeni su problemi koji se nastojalo riješiti.

Nezadovoljstvo pružatelja pravne pomoći, odvjetnika i udruga simboličnom naknadom koju ostvaruju pokušalo se ublažiti povećanjem vrijednosti boda. Nadalje, Ministarstvo pravosuđa pojednostavilo je raniji komplicirani obrazac zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, na što je bilo najviše primjedbi.

U raspravi je izvješće ocijenjeno kvalitetnim. Međutim, iskazano je mišljenje kako su očekivanja od Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći bila veća od ostvarenih rezultata. Nadalje, ukazano je na podatak da je dio sredstava za besplatnu pravnu pomoć ostao neiskorišten te je došlo do smanjenja u proračunu. Zatraženo je pojašnjenje postojanja ograničenja izdavanja uputnice na samo jednu pravnu radnju.

Predstavnici predlagatelja dali su dodatna pojašnjenja. Sustav je tek počeo funkcionirati te će trebati vremena da se svi nedostaci otklone. Unatoč kampanji informiranja i podizanja svijesti o postojanju instrumenta besplatne pravne pomoći, u hrvatskom društvu nije došlo do prepoznavanja njegovih mogućih koristi. S druge strane, ne postoji razumijevanje što Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći predstavlja i uključuje. Predložit će se izrada lista odvjetnika koji uistinu žele sudjelovati u sustavu besplatne pravne pomoći, te će se pratiti primjena Zakona te u skladu s uočenim nedostacima predlagati poboljšanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava
u 2009. godini

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 39. sjednici održanoj 6. listopada 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2009. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, sukladno odredbi članka 4. Zakona o državnom odvjetništvu (NN br. 51/2001.), dostavilo Državno odvjetništvo, aktom od 16. rujna 2010. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Izvješće o radu državnih odvjetništava u prethodnoj godini sadrži podatke o stanju i kretanju kriminalitetu, kao i o materijalnom i kadrovskom stanju.

Tijekom 2009. godine podneseno je 86.406 kaznenih prijava, što predstavlja blagi porast broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na 2008. godinu. Kod svih dobnih skupina poznatih i nepoznatih počinitelja na prvom mjestu su kaznena djela protiv imovine. Međutim, kod maloljetnika su ta kaznena djela u padu dok su u porastu kaznena djela protiv života i tijela, što posebno zabrinjava.

Nakon četiri godine porasta broja kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji, tijekom 2009. godine došlo je do neznatnog pada. Prijavljeno je 1227, optuženo 812 a osuđeno 743 osobe za kazneno djelo nasilničko ponašanje u obitelji.

Tijekom 2009. godine došlo je i do poteškoća prilikom procesuiranja nasilja u obitelji jer se ranije za obiteljsko nasilje podnosila i kaznena prijava i optužni prijedlog za prekršaj, što više nije dopušteno, jer se prema odluci Europskog suda za ljudska prava u slučaju osude za prekršaj ne može voditi kazneni postupak jer se već radi o presuđenoj osudi. To se sada rješava privremenom odlukom nadležnih ministarstava, no u raspravi koja je uslijedila zatražilo se objašnjenje kada će doći do promjena u postojećim zakonima, a da bi se izbjeglo dugotrajno korištenje privremene odluke. Također su zatražena pojašnjenja i u vezi s provedbom odredbe članka 62. Zakona o državnom odvjetništvu koja predviđa mirenje u slučajevima nasilja između članova obitelji, što se ne smatra prihvatljivim. Ukazano je također na potrebu za izmjenama još nekih zakona kao što je to Obiteljski zakon, u dijelu koji se odnosi na povrat naknade za uzdržavanje djece, čije su odredbe nejasne te je otežana njihova provedba.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2009. godini

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora raspravio je na 38. sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. srpnja 2010. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio najvažnije razloge prijedloga izmjena postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, Odlukom Ustavnog suda pojedine odredbe navedenog zakona proglašene su neustavnima. Radi se o nejednakim uvjetima za ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu te obiteljsku mirovinu za muškarce i žene. Dobna granica za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu bi se za žene postupno povećavala. Uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu za muškarce i žene izjednačili bi se u 2020. godini. Važni razlozi prijedloga izmjena su i neodrživost sadašnjeg mirovinskog sustava s nepovoljnim omjerom osiguranika i umirovljenika te provedba Programa gospodarskog oporavka. Prijedlogom zakona destimuliralo bi se osiguranike na odlazak u prijevremenu mirovinu, uvođenjem faktora 0,34 umanjenja za svaki mjesec ranijeg odlaska. Također bi se stimuliralo osiguranike na što dulji rad istim faktorom za svaki mjesec duljeg ostanka u osiguranju.

U raspravi koja je uslijedila članice Odbora izrazile su nezadovoljstvo što se pri utvrđivanju uvjeta za ostvarivanje prava ne uzima dovoljno u obzir radni staž osiguranika već su presudne godine života. Nadalje, ukazano je da poslodavci prvenstveno otpuštaju starije radnike pa odlazak u prijevremenu mirovinu nije slobodan izbor radnika, za što bi ga se penaliziralo. Prijelazno razdoblje od 10 godina za izjednačavanje dobne granice za stjecanje prava za muškarce i žene smatraju prekratkim, te se traži mogućnost da se prijelazno razdoblje produlji na 20 godina, što bi značilo maksimalno produljivanje za tri 3 mjeseca godišnje. Pojedini članovi Odbora izrazili su mišljenje da je potrebno sagledati tešku situaciju u mirovinskom sustavu kao i ukupnu financijsku situaciju u državi.

Članice Odbora zatražile su od predstavnika predlagatelja objašnjenje raspolaže li analizom statističkih podataka o osiguranicima koji su u posljednje vrijeme ostvarili prijevremenu mirovinu, kao i koji se financijski efekti i u kojem vremenskom razdoblju očekuju od predloženih izmjena.

U završnom osvrtu predstavnik predlagatelja dao je dodatna obrazloženja. Prijelazno razdoblje kod izjednačavanja prava za muškarce i žene može biti i kraće i dulje od predloženog. Postoje projekcije učinaka predloženih mjera do 2040. godine, koje pokazuju da će one kratkoročno dovesti do više prijevremenih umirovljenja, ali će dugoročno pozitivno utjecati na financijsku stabilnost mirovinskog sustava. Mirovinski sustav osigurava radnike od 3 rizika – starosti, smrti i invalidnosti. Radni staž nije rizik već samo kriterij koji utječe na visinu mirovina.

Predsjednica Odbora, Gordana Sobol, sukladno članku 51. Poslovnika Hrvatskog sabora iznijela je izdvojeno mišljenje kojim se oštro protivi donošenju ovakvog prijedloga zakona jer on dodatno diskriminira žene koje su po svim pokazateljima u nepovoljnijem položaju na tržištu rada. Upravo je Zakonom o ravnopravnosti spolova utvrđena mogućnost da se privremenim uvođenjem posebnih mjera otklanjaju postojeće nejednakosti radi postizanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, održao je 21. rujna 2010. godine tematsku sjednicu (37. sjednicu Odbora) povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, na temu "Prevencija nasilja u obitelji: učinkovitost sustava psiho-socijalnog tretmana nasilnika".

Na sjednici su, uz članice Odbora, sudjelovali i predstavnici nadležnih institucija, prekršajnih sudova, predsjednici županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova te predstavnici nevladinih udruga koje se bave problematikom zaštite žrtava obiteljskog nasilja.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova uvodno je navela podatke MUP-a o nasilju u obitelji. Policija je u prvoj polovici ove godine zaprimila 5 posto više zahtjeva građana za pružanjem intervencije radi zaštite nasilja u obitelji, nego u cijeloj prošloj godini.

Prema policijskim izvješćima, policija je predložila izricanje 11 752 zaštitne mjere, od čega je najveći broj onih koji se odnose na obvezni psiho-socijalni tretman nasilnika, njih 5 471. Međutim, od strane pravosudnih organa dosuđeno je samo 2.505 mjera obveznog psiho-socijalnog tretmana za počinitelja obiteljskog nasilja. Predsjednica Odbora upozorila je na porast upravo nasilničkih djela u obitelji koji završavaju najtragičnijim posljedicama – ubojstvom žrtve. Takvih je djela u prošloj godini zabilježeno čak 28, dok je do lipnja ove godine bilo 7 takvih ubojstava. Stoga je nužno pojačati aktivnosti prevencije, među kojima i dosuđivanje zaštitne mjere psiho-socijalnog tretmana nasilnika.

Predsjednica je istaknula kako je provedba Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine u završnoj godini, a u tijeku je izrada nove nacionalne strategije koja će obuhvatiti različite aspekte problema vezanih uz fenomen nasilja nad ženama i u obitelji. Nadalje, zahvaljujući naporu kako izvršnih, tako i zakonodavnih i sudskih tijela, učinjeni su značajni pomaci, no nedovoljno je učinjeno u prevenciji obiteljskog nasilja.

U uvodnom izlaganju, voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Virovitica Elvira Koić, koja je i stalni sudski vještak, iznijela je iskustva iz svoje dugogodišnje prakse. Izdvojila je problem izricanja zaštitne mjere bez prethodnog liječničkog pregleda odnosno postavljanja dijagnoze.

Glavni tajnik Društva za psihološku pomoć Dragan Jusupović govorio je o temi psiho-socijalnog tretmana obiteljskih nasilnika. Kao jedan od najvažnijih ciljeva psiho-socijalnog tretmana istaknuto je učenje socijalnih vještina kojima počinitelj nasilničkih djela može zamijeniti svoje neprihvatljivo ponašanje usvajanjem nenasilnih obrazaca ponašanja.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na potrebu redovitog prikupljanja brojčanih pokazatelja i statistika o provedenim psiho-socijalnim tretmanima, kao i procjene učinkovitosti tih tretmana, te dugoročno praćenje pojave recidiva. Također se preporuča produljivanje trajanja programa psiho-socijalnog tretmana kao i mogućnost financijske participacije počinitelja nasilja u tretmanu. Provođenje tretmana žrtava je nedostatno a potrebna je i jača koordinacija između rada sa žrtvom i sa nasilnikom.

Sudionici u raspravi ukazali su na potrebu dodatne edukacije osoba koje rade s žrtvama obiteljskog nasilja, te uvođenja programa nenasilnog rješavanja sukoba kroz cijeli odgojno-obrazovni sustav, kao najbolje prevencije. Nekoordiniranost među tijelima koje se bave zaštitom žrtava nasilja istaknuta je kao ozbiljan problem. Stoga se preporuča otvaranje svojevrsnog kriznog centra za zaštitu od obiteljskog nasilja i provođenje prevencije. Zakonska regulativa treba se poboljšati te posebno inzistirati na dosljednoj implementaciji svih zakonskih obveza.

Predsjednica Odbora najavila je da će se na osnovi prijedloga i komentara s tematske sjednice pripremiti preporuke nadležnim institucijama koje bi pomogle jačanju sustava prevencije i općenito suzbijanja nasilja u obitelji.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 36. sjednici održanoj 8. srpnja 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u 2009. godini koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, aktom od 23. lipnja 2010. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća.

Bespovratna sredstva koja HAMAG dodjeljuje ostala su na razini prethodne godine, odnosno više od 78 milijuna kuna isplaćeno je poduzetnicima (najveći dio namijenjen je jačanju konkurentnosti malog gospodarstva). Jedna od bitnih djelatnosti HAMAG-a bila je edukacija poduzetnika u krizi, edukacija konzultanata, te edukacija poduzetnika kako aplicirati za sredstva iz EU.

Jedan od projekata iz Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2009. godinu je i Poduzetništvo žena. Ukupno je za provedbu projekta Poduzetništvo žena bilo raspoloživo 4,5 milijuna kuna. Pristiglo je 1.932 zahtjeva, kojima je traženo 142.536.566 kn. Odobreno je 278 zahtjeva (14% od pristiglih zahtjeva) u iznosu od 4,5 milijuna kuna (u cijelosti su iskorištena raspoloživa sredstva).

U raspravi koja je uslijedila, Izvješće je pohvaljeno zbog preglednosti i korektnog iskazivanja podataka po spolu. Međutim, ukazano je ipak na činjenicu da postoji velik nerazmjer u traženim i odobrenim sredstvima te se posebno ukazalo na podatak da je za poduzetništvo žena izdvojeno samo 5,7% od ukupno raspoloživih sredstava u svim programima.

Podsjetilo se i na obveze HAMAG-a iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova u promicanju ženskog poduzetništva kao i na nedavno donesenu Strategiju razvoja ženskog poduzetništva 2010.-2013. Vlade RH čiji učinci se već očekuju.

Postavljeno je i pitanje koliki je broj žena među konzultantima te zašto postoji veliki nerazmjer u pojedinim županijama u broju odobrenih zahtjeva za financiranje u odnosu na broj konzultanata.

Predstavnik predlagatelja u završnom osvrtu pojasnio je kako se županije razlikuju po gospodarskim djelatnostima što utječe na razliku u broju zahtjeva upućenih HAMAG-u, a među konzultantima udjel žena je otprilike je 50%.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O POSLOVANJU HRVATSKE AGENCIJE ZA MALO GOSPODARSTVO
U 2009. GODINI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 35. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, raspravljao je o Programskom i financijskom izvješću Hrvatskog olimpijskog odbora za 2009. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 31. svibnja 2010. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća. Hrvatski olimpijski odbor 2009. godine u sklopu redovnog programa skrbio je ukupno o 84 nacionalna športska saveza. Tijekom 2009. godine hrvatski športaši na velikim međunarodnim natjecanjima osvojili su 720 medalja (od čega žene 27,5% zlatnih, 29,5% srebrnih i 42,5% brončanih medalja). Posebno je naglašeno da su, bez obzira što su im smanjena sredstva iz Državnog proračuna, svi programi, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini uspješno realizirani. Predstavnik predlagatelja posebno je istaknuo dio izvješća koje se odnosi na rad Komisije za skrb o ženama u športu.

U raspravi koja je uslijedila članice Odbora tražile su objašnjenja za neke nejasnoće u izvješću. Postavljeno je pitanje o statusu Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica koji bi trebao služiti za pripremu svih športaša (pa i paraolimpijaca). Nadalje, upozoreno je da se humanitarnu akciju kojom su prikupljena sredstva za rehabilitaciju stradale olimpijke trebalo iskoristiti da se pomogne i ostalim športašima, primjerice za osnivanje odgovarajućeg rehabilitacijskog centra koji u Republici Hrvatskoj ne postoji. Ukazano je na trend u svijetu da se olimpijski odbori i paraolimpijski odbori objedinjuju.

Također je postavljeno pitanje otkuda velike razlike u realizaciji projekata poticanja športa na lokalnoj razini u različitim lokalnim sredinama. Članice Odbora tražile su dodatne podatke o provođenju programa zdravstvene zaštite vrhunskih športaša, s obzirom na nedovoljan broj specijalista športske medicine. Upozoreno je i na potrebu reagiranja HOO na nedopuštena ponašanja u sportu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova tražila je objašnjenje izostanka reagiranja HOO u pojedinim slučajevima spolnog uznemiravanja te ukazala da se iz Izvješća ne vidi postoji li u HOO strategija promoviranja ravnopravnosti spolova u športu.

Predstavnik predlagatelja iznio je dodatna objašnjenja. U financiranju lokalnog sporta HOO traži partnera na razini općina, gradova i županija. Pojedine lokalne športske zajednice nažalost služile su samo za transfer sredstava klubovima, zakazala je njihova nadzorna funkcija. Realizacija projekata poticanja športa na lokalnoj razini ovisi o umješnosti i sposobnosti tajnika lokalnih športskih zajednica, te je HOO za njih organizirao edukaciju o prikupljanju i realizaciji sredstava. Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica samo nosi naziv olimpijski ali nije u ingerenciji HOO. Zbog nedostatka specijalista sportske medicine, HOO će predložiti da se u Zakonu o športu izmijeni sporna odredba po kojoj samo liječnici sportske medicine mogu obavljati sportske preglede, zbog kroničnog nedostatka istih.

Članovi i članice Odbora jednoglasno su zaključili da će održati sastanak s članicama Komisije za skrb o ženama u športu Hrvatskog olimpijskog odbora, na kojem bi se raspravljali najvažniji aspekti problematike promoviranja ravnopravnosti spolova i sudjelovanja žena u športu.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2009. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 35. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2009. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2010. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća.

Kao i prethodnih godina najveći problem je prenapučenost zatvora i kaznionica. Zakonski kapacitet za smještaj zatvorenika u kaznionicama i zatvorima 2009. godine bio je 3.351 a u zatvorima i kaznionicama bilo je ukupno smješteno oko 5.200 zatvorenika. Broj zatvorenika raste, a povećava se dugotrajnost izdržavanja kazne. Problem je i nedostatak službenika osiguranja i stručnog osoblja pa se povećava rizik sigurnosti. Zbog odluke o zabrani novog zapošljavanja postoji velik broj prekovremenih sati zaposlenih. Daljnji problem je i nepostojanje informacijskog sustava.

Za zatvorenice-rodilje postoji odjel pri Kaznionici u Požegi. Porod se obavlja u civilnim bolnicama, a dijete boravi s majkom do svoje 3. godine te ga se može uključiti i u lokalnu predškolsku ustanovu, pod nadzorom Centra za socijalnu skrb.

U raspravi koja je uslijedila predsjednica Odbora podsjetila je na želju članova Odbora iz prošlog mandata za posjetom Kaznionici u Požegi.

Članice Odbora ocijenile su Izvješće, u odnosu na izvješća ranijih godina, mnogo kvalitetnijim budući da sadrži podatke korektno prikazane prema spolu. Međutim, prema mišljenju pojedinih članica Odbora, Izvješću ipak nedostaje analiza problematike žena u zatvorskom sustavu.

Upozoreno je da se problem nedostatka kadra odražava na tretman zatvorenika i njihov položaj.

Zatraženo je objašnjenje zbog čega još nije ustanovljeno neovisno promatračko tijelo za nadzor na postupanjem sa zatvorenicima te je li opravdana bojazan od epidemije hepatitisa C u zatvorima.

Upozoreno je da se iz godine u godinu u izvješćima ponavljaju isti problemi: prenapučenost prostora, nedostatak stručnog osoblja i neumreženost sustava. Istaknuto je da bi se u slučaju zatvorskog sustava trebao predvidjeti izuzetak u zabrani zapošljavanja.

U završnom osvrtu predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se prenapučenost zatvora i kaznionica nastoji riješiti izgradnjom novih i nadogradnjom postojećih zatvorskih kapaciteta. Rješavanju tog problema pridonijet će i nedavno uspostavljen sustav probacije. Nadalje, nema mjesta bojazni od epidemije zaraznih bolesti u zatvorskom sustavu. Vezano uz izbor neovisnog tijela na nadzor, napravljen je prijedlog nacrta zakona te se u skorije vrijeme očekuje njegovo upućivanje u saborsku proceduru. Također je izraženo zadovoljstvo zbog najave posjeta članova i članica Odbora Kaznionici u Požegi, budući da zakon predviđa takvu mogućnost neposrednog uvida najvišeg tijela državne vlasti.

Članovi i članice Odbora jednoglasno su odlučili da će posjetiti Kaznionicu u Požegi, a predstavnik predlagatelja se obvezao na pomoć pri organizaciji navedenog posjeta.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2009. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova je na svojoj 34. sjednici održanoj 9. lipnja 2010. godine, raspravljao o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2009. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor za ravnopravnost spolova je o navedenom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za djecu je u uvodnom izlaganju kratko prezentirala naglaske iz Izvješća, iz kojeg je razvidno da je od ukupnog broja prijava slučajeva povreda prava djece u protekloj godini najveći broj onih koji se odnosi na nasilje nad djecom i među djecom, te probleme vezane za obiteljske odnose. Nasilje nad djecom i među djecom postaje sve učestalije i sa sve težim posljedicama, a odgovorni u društvu ne poduzimaju dovoljne i odgovarajuće korake. Uz to i obitelj sve češće postaje mjestom kršenja dječjih prava, te uskraćivanja primjerene roditeljske skrbi. Pravobraniteljica je, između ostalog, naglasila kako je u 2009. godini bilo 10% više predmeta nego u godini prije, te da Ured dnevno obavlja u prosjeku 40-tak savjetovanja što je visoka brojka i ukazuje na situaciju vezanu za zaštitu prava djece.

Predstavnik Vlade RH, odnosno Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, se kratko očitovao na Izvješće te je naglasio kako ga je Vlada RH pozorno proučila i dala svoje mišljenje na isto, međutim da je uočeno svojevrsno generaliziranje pojedinačnih slučajeva što javnost može dovesti u zabludu vezano za široke aktivnosti Vlade po pitanjima zaštite prava djece. Vlada je, naglašeno je, u posljednje vrijeme i dodatno ograničena restrikcijama u proračunu vezanim za probleme recesije.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako je bitno ustrajati na potrebi dosljedne primjene propisa koji se donose, te raditi na problemu medija koji su još uvijek skloni senzacionalističkom pristupu, a ukazano je i na pojačani problem nasilja nad djecom i u obitelji, te na pitanje olakšavanja postupka posvojenja djece iz dječjih domova. Također je skrenuta pozornost na brojnost pojedinačnih obrađenih slučajeva u Izvješću kao i na potrebu pojačanog istraživanja na pojedinim područjima zaštite prava djece jer bi se time povećao uvid u stvarna nastojanja Vlade RH na tom planu, te smanjio prostor za preveliku kritiku prema institucijama.. Naglašeno je također da je potrebna reforma rada centara za socijalnu skrb koji u sadašnjem stanju nisu u mogućnosti iznašati sve svoje ovlasti.

Pravobraniteljica za djecu je potom dala dopunska obrazloženja vezana uz komentare i pitanja postavljena tijekom rasprave, a sa pojedinim pojašnjenjima o radu Vlade očitovao se i predstavnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Nakon provedene rasprave predsjednica Odbora je predložila donošenje Zaključka kojim bi se Hrvatskom saboru predložilo prihvaćanje Izvješća pravobraniteljice za djecu za 2009. godinu, međutim Odbor nije donio odluku o prihvaćanju navedenog Zaključka jer je pet članova Odbora glasalo „za“, a pet je bilo „suzdržano“.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordanu Sobol,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova je na svojoj 34. sjednici održanoj 9. lipnja 2010. godine, raspravljao o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom za 2009. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor za ravnopravnost spolova je o navedenom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom je u uvodnom izlaganju kratko prezentirala naglaske iz Izvješća, iz kojeg je razvidno da je vizija rada Ureda pravobraniteljice pridonijeti stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve građane RH, odnosno sve kategorije osoba s invaliditetom u svim životnim segmentima, a glavni cilj je promicanje veće uključenosti osoba s invaliditetom u društvo, te ostvarenje svih zakonskih prava koje te osobe imaju kako bi se omogućilo njihovo samostalnije i kvalitetnije življenje.

Uslijedila je rasprava tijekom koje je od strane pojedinih članova Odbora iskazano zadovoljstvo  činjenicom da postoji Ured pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom koji svojim izvješćima ukazuje na svu širinu problema osoba sa invaliditetom kojima je, rečeno je, prije svega nužno osigurati stručnu pomoć. U raspravi je dalje iskazana važnost pitanja zapošljavanja osoba sa invaliditetom, naročito u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva, a također je naglašeno da je nužno što žurnije donijeti Zakon o osobnom asistentu, te djeci sa teškoćama u razvoju omogućiti što kvalitetniji redovni sustav školovanja. Jedna je članica Odbora iznijela primjedbu vezanu za komentare udruge „Sjaj“ na Izvješće, kojima se ukazuje na potrebu ukazivanja više pozornosti prema osobama sa duševnim, a ne samo tjelesnim smetnjama, koje bi mogle biti i dodatno diskriminirane.

Pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom je potom dala dopunska obrazloženja vezana uz komentare i pitanja postavljena tijekom rasprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK:

1. Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom za 2009. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 33. sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2010 godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno članku 22. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova i članku 18. Poslovnika o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, podnosi redovito godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru, a ovo izvješće je sedmo godišnje izvješće.

U uvodnom obrazloženju, pravobraniteljica je ukratko iznijela pregled rada Ureda. Tijekom 2009. godine radilo se na ukupno 919 predmeta, i to 885 predmeta otvorenih u 2009. godini i 34 predmeta prenesenih iz ranijih godina.

U odnosu na 2008. godinu smanjen je broj pritužbi diskriminacije na temelju spola, a povećan je broj pritužbi na temelju spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa i po spolnoj orijentaciji. Prisutan je velik broj neutemeljenih pritužbi te onih nejasnog sadržaja.

Položaj žena na tržištu rada nije se bitno promijenio. Visok udio žena među nezaposlenima, rad žena u potplaćenim sektorima, razlika u plaćama, veći broj žena zaposlenih na određeno vrijeme, ukazuju na postojanje neravnopravnog odnosa na tržištu rada. Značajno poboljšanje na tržištu rada je vidljivo jedino u poštivanju odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova o oglašavanju radnih mjesta čiji je cilj ukidanje diskriminacije kod zapošljavanja.

Uočeno je da izrazito mali broj očeva koriste prava omogućena Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Analizirajući izvješća o radu Državnog inspektorata tijekom 2009. godine pravobraniteljica je uočila da se broj pritužbi radnika zbog povrede dostojanstva na radnom mjestu u odnosu na 2008. bitno smanjio, što se objašnjava nesigurnošću radnog mjesta, odnosno strahom od gubitka radnog mjesta i ogromnim brojem ugovora na određeno vrijeme.

U području obrazovanja, istaknuta je potreba da se odgojno-obrazovni programi usklade s potrebama na tržištu rada, ali i nedovoljne aktivnosti na smanjivanju razlika u opredjeljenjima za tzv. „muške“ i „ženske“ profesije.

U odnosu na obiteljsko nasilje, pojačan je zakonodavni okvir donošenjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Poboljšana je suradnja između policije i centara za socijalnu skrb. Međutim, prevencija nije dala željene rezultate jer je broj prijavljenog nasilja veći nego u 2008. Posebno zabrinjava velik porast broja ubijenih žena žrtava obiteljskog nasilja. Problem je i što je nedovoljno stručnjaka i stručnjakinja koji bi provodili psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji. Pravobraniteljica je podsjetila da je pri donošenju Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predložila da se po stavcima odvoje vrste nasilja, što bi omogućilo precizno statističko praćenje. Budući da zahtjev nije prihvaćen, nema saznanja o pojedinostima i vrstama nasilja u obitelji. Isto tako Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ne koristi se dovoljno, stoga je potrebno dodatno informirati građane o mogućnostima koje on nudi.

Pravobraniteljica također prati način prikazivanja muškaraca i žena u medijima, odnosno koliko mediji provode zakonsku obvezu razvijanja svijesti o ravnopravnosti spolova. Ravnopravnost spolova nije medijska tema, a spolni stereotipi i seksizam su u medijima i dalje prisutni u značajnoj mjeri. Problem je i nepostojanje samoregulatornih akata kod medija.

Statistika je područje u kojem se vidi stalan napredak, što omogućava komparativnu analizu vezanu za određena područja promicanja ravnopravnosti spolova.

Na kraju izlaganja pravobraniteljica je upozorila kako nedostaje rodno osjetljivih proračuna.

U raspravi koja je uslijedila upozoreno je kako se zbog izražene nesigurnosti i straha od gubitka radnog mjesta, građani rijetko odlučuju podnijeti pritužbu radi diskriminacije na radnom mjestu, zbog čega je navedenih pritužbi malo.

Zabrinjava činjenica da se obiteljsko nasilje povećalo za više od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naglašeno je da je prevencija obiteljskog nasilja zanemarena, što je upozorenje koje se iz godine u godinu ponavlja.

Više članica Odbora istaknulo je medije kao vrlo problematično područje. Način na koji prikazuju ulogu žena i muškaraca, pokazao se vrlo važnim čimbenikom u stvaranju slike o njihovom položaju, ulozi i kompetencijama u društvu, a na tom području mediji se ne drže odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova.

Istaknuto je da je nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora došlo do izvjesnog porasta broja žena u predstavničkim tijelima, ali je prisutna velika razlika među županijama. Istaknuta je potreba (parlamentarni izbori) da se na svim razinama organiziraju akcije u suradnji s nevladinim organizacijama kako bi se utjecalo na veće uključivanje žena u politiku a javnost dodatno senzibilizirala.

Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH izvijestila je Odbor da je radna skupina unutar Ureda izradila Nacrt prijedloga Protokola o postupanju sa žrtvama seksualnog zlostavljanja, koji će uskoro biti upućen u proceduru.

U raspravi je ukazano i na probleme transseksualnih i transrodnih osoba u Hrvatskoj, budući da im se u Hrvatskoj pruža isključivo psihijatrijska pomoć. Pravobraniteljica je istaknula da joj se do sada transseksualne i transrodne osobe nisu obraćale za pomoć, ali da je ona tu otvorena za sve vrste inicijativa.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2009. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 33. sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2010. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja, izvijestio je o trendu povećavanja i snažnijeg pozicioniranja žena unutar sustava oružanih i obrambenih snaga Republike Hrvatske, što smatra izrazito pozitivnim.

U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama zaposlene su 3282 žene (16,2% od ukupnog broja), o oružanim snagama ima 12,6% žena od ukupnog broja, u upravnom dijelu Ministarstva obrane 50,4% od ukupnog broja zaposlenih. Na voditeljskim i zapovjednim dužnostima žene su zastupljene s 29,1% u pravnom dijelu Ministarstva obrane i 5,9% u Oružanim snagama. Među višim časnicama je 11,2% žena.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na obveze Ministarstva obrane u provođenju mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. odnosno promicanje primjene Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a („Osigurat će se veća zastupljenost žena u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na njihovoj većoj zastupljenosti na rukovodećim položajima“).

U Izvješću su podaci korektno iskazani prema spolu, izrađen je Plan djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, te je primijećen napredak u izvještavanju u odnosu na ranija izvješća, ali je ukazano da upravo nema konkretnih očitovanja u odnosu na obaveze iz Nacionalne politike.
Upućen je prijedlog da se u budućim izvješćima daju dodatna objašnjenja o ulozi i aktivnostima Odbora za ravnopravnost spolova pri Kadrovskom savjetu Ministarstva obrane.

Naglašena je potreba za populariziranjem vojnih zanimanja kod dječaka i djevojčica u što ranijoj dobi, kako bismo u budućnosti imali ravnomjerniju spolnu strukturu zaposlenih u obrambenim i oružanim snagama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći:

Zaključak

1. Usvaja se Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2009. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora raspravio je na 32. sjednici  održanoj 15. travnja 2010. godine Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine kao i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskog saborg dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 4. ožujka 2010. godine.

Odbor je navedena izvješća razmatrao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela, u dijelu koji se tiče djelokruga rada Odbora.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedena Izvješća. Vlada RH ukazala je da u području ostvarivanja obveza u promicanju ravnopravnosti spolova Hrvatska radiotelevizija ne postupa u cijelosti u skladu s programskim obvezama i načelima utvrđenim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Zakonom o ravnopravnosti spolova, kao ni u skladu s obvezama iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. i Plana djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova HRT-a. U programima HTV-a nisu se na zadovoljavajući način pratile aktivnosti Ureda za ravnopravnost spolova u suradnji s nevladinim udrugama odnosno vezane uz proces pristupanja RH Europskoj uniji i izvršavanje drugih međunarodnih obveza.

Hrvatski sabor zadužio je Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije (primajući na znanje Izvješće o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HRT-a razdoblje 2008.-2009.) da prilikom podnošenja redovitih godišnjih izvješća Hrvatskom saboru o radu i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HTV-a i HR-a podnosi i posebno izvješće o promicanju svijesti o ravnopravnosti spolova.
Odbor se posebno osvrnuo na obveze određene Zakonom o ravnopravnosti spolova. Naime, u navedenom zakonu u glavi VII. pod nazivom MEDIJI, propisana je obveza medija da kroz programske sadržaje, programske osnove, programska usmjerenja i samoregulacijske akte promiču razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova. Također je izrijekom zabranjeno javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju.

U uvodnom izlaganju predsjednik Programskog vijeća HRT-a ukratko je opisao aktivnosti Vijeća vezane uz promicanje ravnopravnosti spolova u programima HR-a i HTV-a. Posebno je istaknuo da je Edukacijski centar HRT-a organizirao radionicu Rodna ravnopravnost u programima HRT-a (s predavačicom - pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova), za koju, nažalost, novinari nisu pokazali dovoljan interes. Programsko vijeće savjetuje da Edukacijski centar ponovi radionicu u 2010. godini, a direktori programa i glavni urednici osiguraju primjerenu razinu suradnje. U prvom planu treba biti edukacija urednika i urednica budući da je glavni problem manjkavo razumijevanje samog pojma ravnopravnosti spolova. V.d. glavnog ravnatelja HRT-a ukratko je obrazložio Godišnje izvješće o poslovanju HRT-a, na čije dijelove i sam stavlja stanovite rezerve.

U raspravi koja je uslijedila članice Odbora kritički su se osvrnule na Izvješće Vijeća HRT-a. Posebno je upozoreno na nedopustivost tretiranja promicanja ravnopravnosti spolova kao isključivo ženskog pitanja. Nadalje, uočeno je da u emisijama HTV-a o važnim društvenim, gospodarskim, političkim pitanjima nedovoljno sudjeluju žene. Kritike su upućene i zbog neadekvatnih termina prikazivanja emisija koje se tiču ravnopravnosti spolova. Istaknuto je i da HTV premalo koristi svoju moć javnog medija da utječe na formiranje javnog mnijenja i stvaranje stavova koji promiču ravnopravnost spolova.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je nezadovoljstvo što se priopćenja Pravobraniteljstva u nedovoljnoj mjeri objavljuju na teletekstu HTV-a.

Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH ukazala je na neke netočnosti u Izvješću Vijeća HRT-a, te upozorila da su aktivnosti Ureda nedovoljno, a ponekad i nekvalitetno popraćene na HTV-u.

Sudionice u raspravi ocijenile su programe Hrvatskog radija u području ostvarivanja obveza u promicanju ravnopravnosti spolova kvalitetnijima u odnosu na programe Hrvatske televizije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

zaključke

1) Ne prihvaća se Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu
2) Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da sukladno članku 19. Zakona o HRT-u najkasnije do 30. lipnja 2010. godine dostavi Hrvatskom saboru novo izvješće o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a, kao i Izvješće Ravnateljstva o poslovanju HRT-a u 2009. godini.
3) Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da u izvješću koje će podnijeti sukladno točki 2. ovih zaključaka, posebno izvijesti o ostvarivanju obveza HRT-a koje proizlaze iz Zakona o ravnopravnosti spolova te Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. imajući pri tome u vidu kako neizvršene obveze Vijeća utvrđene zaključcima 14. sjednice Hrvatskog sabora, tako i primjedbe i prijedloge iznijete na sjednici Odbora i Hrvatskog sabora, te u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske o razmatranome Izvješću Vijeća HRT-a za razdoblje od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i o Izvješću Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Karmelu Caparin, potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Karmela Caparin

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je u četvrtak 4. ožujka 2010. godine tematsku sjednicu (31. sjednicu Odbora) povodom 8. ožujka - Međunarodnog dana žena. Navedena sjednica održana je u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom s temom: Položaj žena u obrtništvu.

Na sjednici su bile prisutne zainteresirane zastupnice Hrvatskog sabora, predstavnici nadležnih ministarstava i državnih tijela, Hrvatske obrtničke komore, kao i predsjednice pojedinih županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova te predstavnice nevladinih udruga.

Na inicijativu članica Hrvatske obrtničke komore Upravni odbor HOK-a proglasio je 2010. godinu – godinom žena u obrtništvu. Ovom odlukom Upravni odbor HOK-a naglasio je važnost i ulogu žena u obrtništvu, a time i u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu.

U uvodnom izlaganju predsjednica Odbora Gordana Sobol istaknula je da od ukupnog broja vlasnika u aktivnim obrtima 32,1% čine žene, a od ukupno zaposlenih radnika kod obrtnika žene čine 49,4%.

Upozorila je i da je u posljednjih godinu dana, uslijed recesije, broj obrta Hrvatskoj smanjen je za oko 7000. Možda bi bilo manje zatvorenih obrta da je Vlada RH prihvatila veći broj prijedloga antirecesijskih mjera za pomoć obrtnicima koje joj je uputio HOK.

Nadalje, prijedlog Strategije razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, čije donošenje je Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova predvidjela za 2007. godinu, tek je nedavno pripremljen no još nije usvojen na sjednici Vlade RH.

Predsjednica Odbora sugerirala je da Hrvatska obrtnička komora na svojoj zanimljivoj internetskoj stranici ubuduće statističke podatke iskazuje po spolu (kako je propisano Zakonom o ravnopravnosti spolova).

Predsjednica Odbora za obilježavanje Godine žena u obrtništvu HOK-a Ana Šerić-Konjikovac je u svom izlaganju upozorila na nedovoljnu zastupljenost žena na rukovodećim položajima u HOK-u (u Upravnom odboru HOK-a jedna je žena od 23 člana).

U nastavku rasprave ukazano je na probleme s kojima se susreću obrtnici općenito te na neke specifične probleme žena u obrtništvu. Istaknuto je da žene samo vlastitim djelovanjem i povezivanjem mogu unaprijediti svoj status. Također je ukazano na potrebu posebnih poticajnih mjera i olakšica za žene obrtnice.

Naglašeno je da je jednako vrijedno i radno mjesto u malim obrtima kao i u velikim poduzećima te da treba pomoći u spašavanju svakog radnog mjesta.

Izrečeno je mišljenje da bi mediji trebali dati više prostora ženama obrtnicama da javno iznesu svoja gledišta. U vezi sa strukovnim obrazovanjem, upozoreno je na nerazmjer između broja upisanih učenika i potreba na tržištu rada.

Nadalje, žene obrtnice dijele probleme svih zaposlenih žena u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, ali i probleme muških kolega obrtnika.
Nekoliko govornica upozorilo je da pojam socijalnog poduzetništva tj. socijalnih zadruga nije prepoznat u hrvatskom zakonodavstvu.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ukratko je upoznala prisutne s tek donesenim Operativnim planom poticanja malog i srednjeg poduzetništva u 2010. godini, u kojem je dio posvećen projektu poduzetništva žena.

Predloženo je i da se osnuje Odbor za ravnopravnost spolova pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, te da županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova organiziraju slične tematske sjednice.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 30. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2008. godine, koje su predsjedniku Hrvatskog sabora, sukladno članku 58.a stavku 3. i članku 58. stavku 9. Zakona o elektroničkim medijima (NN br. 122/03, 79/07, 32/08 i 65/09), dostavili Vijeće za elektroničke medije i Agencija za elektroničke medije, aktom od 7. prosinca 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na ovo Izvješće.

Vijeće za elektroničke medije u okvirima utvrđenim Zakonom o elektroničkim medijima utvrđuje pravila za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije. U skladu sa svojim nadležnostima Vijeće nadzire provedbu Zakona o elektroničkim medijima i primjenu podzakonskih akata, ali i poštivanje dostojanstva čovjeka, ustavnog poretka i nacionalne sigurnosti, te sprječava poticanje i /ili promicanje programskih sadržaja koji šire mržnju ili diskriminaciju na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti.

Uvodno je predsjednik Vijeća za elektroničke medije ukratko upoznao članove i članice Odbora s radom Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije kao i s razlozima zbog kojih se kasni s podnošenjem Izvješća za 2008. godinu.

U raspravi koja je uslijedila zatraženo je pojašnjenje oko postupanja Vijeća prilikom dodjele sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija a za ostvarivanje programa kojima se potiče razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova.
Na postavljeno pitanje: što se događa ako nakladnik ne provede program koji služi poticanju razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova a za to je primio sredstva putem natječaja, predstavnik predlagatelja dodatno je pojasnio da je u tom slučaju nakladnik dužan vratiti sredstva.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije u razdoblju od 01. siječnja. do 31. prosinca 2008. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova je na svojoj 29. sjednici održanoj 2. prosinca 2009. godine, raspravljao o Prijedlogu zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, kojeg je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenog 2009. godine.

Odbor za ravnopravnost spolova je o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je na početku dao obrazloženje Prijedloga zakona, te je naveo neke od novina koje se uvode ovim Prijedlogom zakona, prije svega u postupak odobrenja udžbenika, a koje bi trebale omogućiti niže cijene udžbenika, mogućnost višegodišnjeg korištenja udžbenika, te lakšu učeničku torbu. Predstavnik predlagatelja je potvrdio primitak primjedbi i prijedloga koje su na Prijedlog zakona imale pravobraniteljica za djecu i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, te naglasio kako će ih se nastojati ugraditi u Konačni prijedlog zakona.

Uslijedila je rasprava tijekom koje je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova skrenula pozornost na problem povlačenja udžbenika iz upotrebe, te potrebu jasne regulacije tog pitanja u zakonu, dok je jedan član Odbora postavio pitanje vezano za moguće korištenje udžbenika koji su već otisnuti, a sada stoje u skladištima. Predsjednicu Odbora zanimalo je zašto još uvijek nije donesen Nacionalni kurikulum i koji je postupak vezan uz to pitanje.

Predstavnik predlagatelja je na kraju dao dopunska obrazloženja vezana uz komentare i pitanja postavljena tijekom rasprave.

Nakon provedene rasprave Prijedlog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu je dan na glasovanje, te je sa 5 glasova „za“ i 5 glasova „protiv“ zaključeno da Odbor nije donio odluku o prihvaćanju Prijedloga zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Gordana Sobol
 
Predsjednica Odbora

Odbor za ravnopravnost spolova je na svojoj 29. sjednici održanoj 2. prosinca 2009. godine, raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o elektroničkim medijima, kojeg je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenog 2009. godine.

Odbor za ravnopravnost spolova je o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja je uvodno dala obrazloženje Konačnog prijedloga zakona, te je istaknula kako je tekst Konačnog prijedloga zakona utvrđen u radnoj skupini, kako je provedena javna rasprava, a tekst je poslan i Europskoj komisiji radi usklađivanja sa zakonodavstvom EU. Navela je da su neke od primjedbi na Prijedlog zakona prihvaćene, a posebno je istaknula kako je u članku 30. prihvaćen i prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova.

Predsjednica Odbora je izrazila žaljenje što među prihvaćenim prijedlozima nije bio i onaj koji se odnosi na sastav Vijeća za elektroničke medije, te je ponovila potrebu da se ovaj zakon, kao i svi drugi koji se donose, usklade sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, posebice s njegovim člankom 12.
 
Uslijedila je rasprava tijekom koje je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podržala stajalište o potrebi uvođenja „uravnotežene zastupljenosti oba spola“ u tijela državne i javne vlasti, dok je pravobraniteljica za djecu skrenula pozornost na potrebu smanjenja reklamiranja alkoholnih pića u elektroničkim medijima, te da se dječje emisije ne prekidaju reklamama. Jedna je članica Odbora ukazala na potrebu određenih terminoloških usklađivanja u tekstu Konačnog prijedloga zakona.

Predstavnica predlagatelja je potom dala dopunska obrazloženja vezana uz komentare i pitanja postavljena tijekom rasprave.

Sjednica je zaključena prijedlogom da Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskom saboru uputi

amandman

na Konačni prijedlog zakona o elektroničkim medijima, na način da se u članak 68., iza stavka 6., uvede novi stavak koji glasi

„Prilikom izbora članova Vijeća za elektroničke medije vodit će se računa o uravnoteženoj zastupljenosti oba spola, sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova.“

Odbor je  jednoglasno prihvatio amandman, a nakon glasovanja, Odbor za ravnopravnost spolova odlučio je jednoglasno Hrvatskom saboru predložiti donošenje

Zakona o elektroničkim medijima, zajedno sa predloženim amandmanom.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Gordana Sobol
 
Predsjednica Odbora

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je u utorak 24. studenog 2009. godine tematsku sjednicu (28. sjednicu Odbora) povodom desete obljetnice obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Na ovaj način se i Hrvatski sabor uključio u kampanju Interparlamentarne unije – Parliaments take action on violence against women. Tema sjednice bila je "Život i problemi žrtava nasilja nakon izlaska iz skloništa".

U radu tematske sjednice sudjelovale su saborske zastupnice, pravobraniteljice za djecu i za osobe s invaliditetom, predstavnice i predstavnici nadležnih ministarstava, županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova te nevladinih udruga i skloništa koja skrbe o žrtvama nasilja u obitelji.
Uvodna izlaganja o temi održale su predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Gordana Sobol i ravnateljica Caritasovog doma za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Rijeka sr. Suzana Samardžić.

Na početku uvodnog izlaganja predsjednica Odbora je naglasila da Odbor za ravnopravnost spolova od svog osnivanja gotovo svake godine tematskom sjednicom obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ove godine izabrana je tema koja rijetko u raspravama dobiva mjesto koje zaslužuje.
Predsjednica Odbora istaknula je potrebu za pokretanjem šire akcije koja bi obuhvatila tretman žrtava nasilja nakon izlaska iz skloništa koji do danas nije adekvatno riješen. Upozorila je na zabrinjavajuću statistiku MUP-a prema kojoj su u prvih devet mjeseci ove godine podnesene 14.162 prijave zbog nasilja u obitelji, dok je tamna brojka sigurno višestruko veća.
Nadalje, broj skloništa za žrtve nasilja u obitelji nedostatan je, a već postojeća skloništa imaju velikih poteškoća u osiguravanju kontinuiranog financiranja. Ženama nad kojima je izvršeno nasilje na raspolaganju stoji svega 16 skloništa sa 329 mjesta u Republici Hrvatskoj.

Također je istaknula kako su skloništa samo privremena mjera jer je mogućnost smještaja u skloništu vremenski ograničena. Nakon izlaska iz sigurnosti skloništa (gdje se korisnicama pružaju usluge smještaja, prehrane, brige o zdravlju, psihosocijalnog i pravnog savjetovanja) žrtve nasilja suočene su s novim problemima.
Nadalje, Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja omogućuje se sufinanciranje zapošljavanja, između ostalih nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost – i žrtvama obiteljskog nasilja. Međutim, na taj je način zaposlen vrlo mali broj žena-žrtava nasilja.

U svom uvodnom izlaganju sr. Suzana Samardžić (ravnateljica Caritasovog doma za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Rijeka) identificirala je pet najčešćih problema s kojima se žene žrtve nasilja susreću. To su: odnos sudova prema žrtvama, nemogućnost stambenog zbrinjavanja nakon napuštanja skloništa, problemi pri zapošljavanju, neostvarivanje prava na dječji doplatak po posebnim uvjetima te nemogućnost utvrđivanja stupnja invaliditeta koji je posljedica zlostavljanja.
Sr. Samardžić je naglasila da žene teško ostvaruju pravo na uzdržavanje djece, brakorazvodne parnice traju predugo, psihosocijalni tretman nasilnika je gotovo nepostojeći i sve to dodatno traumatizira ženu. Poseban problem je ženina financijska ovisnost o partneru. Kada napusti nasilnog partnera često ostaje bez ikakvih prihoda. Žene teško mogu pronaći podstanarski stan (ili nemaju sredstava ili stanodavci ne žele iznajmiti stan žrtvi nasilja). Nemogućnost ostvarivanja već tog prvog koraka potrebnog za normalan život ženu-žrtvu nasilja može vratiti zlostavljaču. Iznijela je uvjerenje da je nedopustivo da žene žrtve nasilja nemaju prednost prilikom dobivanja socijalnih stanova. Jedan od prioriteta svakako mora biti stambeno zbrinjavanje žena i djece nakon njihova izlaska iz skloništa. Sljedeći problem na koji žene-žrtve nasilja nailaze je zaposlenje. Poslodavci ne žele zapošljavati samohrane majke žrtve nasilja.
Nadalje, sr. Samardžić je predložila da se djeci žena žrtava nasilja omogući dječji doplatak neovisno o cenzusu.
Predsjednica Odbora dodala je kako je na svoje zastupničko pitanje u kojem je ukazala na navedeni problem, dobila odgovor nadležnog ministarstva: da bi takve iznimke "narušile koncept dječjeg doplatka" te da ih nije moguće uvesti.

Sr. Suzana Samardžić kao jedan od problema navela je i činjenicu da žene koje su dugi niz godina trpjele psihičko i fizičko nasilje imaju ozbiljne zdravstvene posljedice. Dio korisnica Caritasovog doma boluje od PTSP-a i umanjena im je radna sposobnost. Zbog toga se predlaže da se utvrdi invalidnost žrtava nasilja te im se omogući da ostvare pravo na naknade koje iz invalidnosti proizlaze.

Obje uvodničarke zaključile su da je potrebna šira koordinacija svih nadležnih institucija, kako bi se žrtvama nasilja osigurala podrška da se nakon izlaska iz skloništa, integriraju u život svoje lokalne zajednice.

U raspravi koja je uslijedila iznesen je čitav niz iskustava iz prakse. Sudionice su iznosile svoja iskustva vezana uz rad s ženama žrtvama nasilja. Iako se nasilje događa bez obzira na obrazovanje, status i porijeklo, navedeno je da gotovo 80% štićenica skloništa čine žene koje su slabo obrazovane. Radi se o ženama koje su se rano udale te su iz očevog patronata prešle u suprugov, koje nikada nisu radile i ne posjeduju imovinu. Istovremeno se tim ženama događa da ih u slučaju nasilja odbacuje i vlastita obitelj. Da bi te žene osigurale životnu egzistenciju za sebe i svoju djecu nužna im je pomoć u pronalasku zaposlenja.
U raspravi su također su predložena i moguća rješenja. Sudionice rasprave suglasile su se da je rješenje u osposobljavanju žrtava za samostalan život, prvenstveno kroz stjecanje financijske neovisnosti, za što im je nužna podrška društva.

Izdvojeni su problemi s kojima se susreću žene s invaliditetom koje su često dvostruko diskriminirane. Također je skrenuta pozornost na specifične situacije s kojima se susreću žene iz manjih sredina.

Članica Odbora Mirela Holy predložila je intenzivnije uključivanje muškarca u ovakve rasprave i projekte čime bi se pojačala poruka društvu. Sugovornice su se osvrnule i na novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji kao i na primjenu važećih međunarodnih konvencija o ovom problemu.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je kako je upravo u proceduri utvrđivanje liste oštećenja te naknade vezane uz njih, a koja će sada obuhvaćati i psihička, duševna i mentalna oštećenja i bolesti. Pravobraniteljica je također navela da je i Ured pravobraniteljice zaprimio pozive žena s invaliditetom kao i njihovih obitelji koji su prijavljivali nasilje te napomenula da postoji poseban SOS telefon za pomoć osobama s invaliditetom koje su žrtve nasilja.
Članica Odbora Vesna Škulić ustvrdila je da je tek mali broj skloništa prilagođen ženama s invaliditetom te da su one višestruko pogođene problemom nasilja jer se nemaju kome obratiti te su najčešće u potpunosti ovisne o svom partneru ili skrbniku.

U raspravi je istaknuto da je potrebna dodatna senzibilizacija lokalnih vlasti koje često smatraju da ne trebaju sudjelovati u financiranju skloništa niti u bilo kojem obliku pomagati uključivanje žena žrtava nasilja u život zajednice. Također se ističe potreba koordiniranog pristupa u rješavanju problema svih koji su uključeni u rješavanje problema nasilja u obitelji.

Predsjednica Odbora najavila je da će se sve ideje izrečene na ovoj tematskoj sjednici uobličiti te proslijediti relevantnim institucijama kao smjernice za djelovanje. Također je najavila je i osnivanje radne grupe pri Odboru koja bi sastavila nacrt prijedloga zakona o trajnom financiranju skloništa kako bi se omogućila njihova održivost.
 

Predsjednica Odbora:

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 27. sjednici održanoj 21. listopada 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 386, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2009. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naveo razlike između Prijedloga zakona i Konačnog prijedloga zakona pri čijoj su pripremi ozbiljno razmotrene sve primjedbe i prijedlozi iznijeti u saborskoj raspravi i raspravi saborskih odbora.

U raspravi koja je uslijedila iskazano je zadovoljstvo zbog navedenih poboljšanja u zakonskom tekstu. S druge strane ukazano je na probleme u implementaciji zakona u praksi te upozoreno da svi koji se ne pridržavaju zakona trebaju snositi sankcije.

U nastavku je predstavnica ureda pravobraniteljice za djecu ponovila prijedloge da se definicijom obitelji obuhvate osobe u adolescentskim vezama, a u definiciju nasilja u obitelji uključi i onemogućavanje djeteta u ostvarivanju njegova prava na susrete i druženje s članovima obitelji prema odluci nadležnog tijela.

Predstavnik ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iznio je prijedlog da se propiše strože prekršajno sankcioniranje počinitelja nasilja kada ono uključuje osobu s invaliditetom, s obzirom da se radi o osobito ranjivim članovima društva.

Predstavnik predlagatelja dao je dodatna obrazloženja zbog čega su neke primjedbe neprihvatljive.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti da donese:

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 26. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 445, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama i prijedlozima Pravobraniteljice za djecu, Građanske inicijative osoba koje se bore s neplodnošću, te udruge GROZD.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da se izmjene predlažu budući da se pokazalo kako ima prostora za poboljšanje Zakona, te uzimajući u obzir pojedine prijedloge i sugestije izrečene u javnosti.
Naime, predlaže se da se status izvanbračne zajednice, kao uvjet za ostvarivanje prava na medicinsku oplodnju, dokazuje ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika na posebnom obrascu (ne bi bilo potrebno utvrđivanje statusa u izvanparničnom sudskom postupku).
Nadalje, predlaže se da dijete rođeno nakon medicinske oplodnje darivanom sjemenom stanicom ili darivanom jajnom stanicom nakon svoje punoljetnosti ima pravo uvida u podatak o identitetu darivatelja/darivateljice ukoliko postoji pisani pristanak darivatelja.
U raspravi koja je uslijedila izraženo je žaljenje što se Zakon o medicinskoj oplodnji nije raspravio u 2 čitanja jer tada ne bi bilo potrebe da se u hitnom postupku predlažu izmjene i dopune Zakona.
Nadalje, izračena je zabrinutost zbog izmjene stavova pojedinih stručnjaka u pogledu Zakona o medicinskoj oplodnji, kao i neodgovornosti ministra i Vlade u odnosu na javnost i građane Hrvatske kojima je potrebna pomoć. S druge strane, upozoreno je kako treba imati povjerenja u prosudbu stručnjaka koji se bave područjem medicinske oplodnje. Također je istaknuto kako je hitnost u donošenju zakona potrebna i zbog sprječavanja manipulacija zametcima.

Predstavnica Udruge RODA iznijela je stav kako je psihološko i pravno savjetovanje parova prije postupka medicinske oplodnje nepotrebno, no predstavnik predlagatelja pojasnio je kako zakonom predviđeno psihološko savjetovanje, umjerenu stimulaciju, te obvezno drugo mišljenje i struka smatra obaveznima za postupak medicinske oplodnje.

Nakon provedene rasprave, Odbor za ravnopravnost spolova je većinom glasova 6 za i 4 protiv odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medicinskoj oplodnji

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

      Predsjednica Odbora
        

         Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 24. sjednici održanoj 10. srpnja 2009. godine, raspravljao je u prvom čitanju o Prijedlogu zakona o elektroničkim medijima, P.Z.E. br. 403, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog zakona. Postojeći Zakon o elektroničkim medijima ne uređuje niz novih audio i audiovizualnih medijskih usluga koje su posljedica brzog tehnološkog napretka i digitalizacije u audiovizualnom području, te je potrebno novim zakonom te usluge urediti u skladu s novom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama Europskog parlamenta.

Za Odbor za ravnopravnost spolova naročito su značajne odredbe koje se odnose na zabranu poticanja i širenja diskriminacije, između ostalog, na temelju spola, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Predložena programska načela i obveze audiovizualnih ili radijskih programa uključuju i promicanje svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca. Predloženim se zakonom zabranjuje i objavljivanje priloga koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka, te priloga osobito nemoralnog i pornografskog sadržaja.

Sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija poticala bi se proizvodnja i objavljivanje programa koji su važni, između ostaloga, i za poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova.

Predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu iznijela je stav kako Prijedlog zakona umnogome predstavlja napredak. No dala je i nekoliko primjedbi koje su se odnosile na izvještavanje o samoubojstvu djece i mogućoj kobnoj identifikaciji sa žrtvama, te potrebi da se programi za djecu ne prekidaju promidžbenim spotovima.

U nastavku rasprave izrečena je sugestija da se dio Prijedloga zakona koji govori o oglašavanju dopuni odredbom, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova te Zakonu o medijima, o nedopuštenom oglašavanju u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje.

Također se predlaže dopuna odredbi o sastavu Vijeća za elektroničke medije, budući da Zakon o ravnopravnosti spolova nalaže da se pri imenovanju u državna tijela mora voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti oba spola.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:
1) Prihvaća se Prijedlog zakona o elektroničkim medijima, P.Z. br. 403
2) Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme
Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 23. sjednici održanoj 7. srpnja 2009. godine, raspravljao je u prvom čitanju o Prijedlogu zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 386, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog zakona. Dosadašnji Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u primjeni je od srpnja 2003. godine i tijekom njegove primjene došlo je do značajnih pozitivnih pomaka u području prevencije i zaštite od nasilja u obitelji. Međutim, uvidjela se potreba za doradu zakona a sve u svrhu postizanja više razine zaštite članova obitelji izloženih nasilju. Pokazalo se da neke odredbe nije bilo moguće primijeniti zbog nedovoljne jasnoće. Zakon je potrebno izmijeniti i zbog neusklađenosti s Prekršajnim zakonom.

Predloženim zakonom propisuju se neke novine. Svrha zakona uključuje prevenciju, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji, proširen je krug osoba koje spadaju u obitelj, proširena je definicija nasilja u obitelji uvođenjem pojma „ekonomsko nasilje“. Visine kazni za počinitelje nasilja u obitelji su pooštrene. Svi postupci po ovom zakonu su žurni.

U nastavku je pravobraniteljica za djecu iznijela svoju primjedbu kako je predložena definicija obitelji preuska jer ne obuhvaća djecu bivših izvanbračnih ili bračnih partnera kao niti osobe u adolescentskim vezama. Također je predložila da se u definiciju nasilja u obitelji uključi i onemogućavanje djeteta u ostvarivanju njegova prava na susrete i druženje s članovima obitelji prema odluci nadležnog tijela.

Pojedine članice Odbora mišljenja su da se nasilje u adolescentskim vezama može podvesti pod vršnjačko nasilje, s čime se predstavnice udruge CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje), na temelju svojih istraživanja o nasilju u adolescentskim vezama, nisu složile.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je mišljenje da u provedbi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nedostaje kvalitetne suradnje između nadležnih tijela. Također je upozorila da nedostaje kvalitetna statistika prijavljivanja i procesuiranja nasilja u obitelji.

U raspravi je ukazano kako i najnoviji slučajevi višestrukog ubojstva dovode u pitanje pravilno i pravovremeno postupanje svih nadležnih.

Nadalje, podsjeća se da je Republika Hrvatska u vrijeme donošenja sadašnjeg Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, bila među rijetkim zakonodavstvima koja su predvidjela čitav niz zaštitnih mjera u slučajevima nasilja u obitelji. Međutim, u praksi su se ove zaštitne mjere rijetko izricale. Također je ukazano i na nemogućnost provođenja zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti budući da još uvijek nije donesen potreban Pravilnik.

Iznesena je primjedbe da je sustav koji skrbi o žrtvama inertan i spor dok žrtve nasilja u obitelji trebaju pomoć žurno. Također je predloženo da se unaprijedi edukaciju policijskih službenika koji se bave problematikom nasilja u obitelji kako bi znali prepoznati nasilje. Upozoreno je i da nedostaje jedinstvena baza podataka o nasilju o obitelji te da psihosocijalni tretman počinitelja nasilja nije zaživio.

Izrečeno je mišljenje kako pojedine tragične slučajeve nasilja u obitelji ne treba generalizirati već je potrebno utvrditi odgovorne za propuste te spriječiti ponavljanje pogrešaka. Istaknut je i problem educiranja žena žrtava nasilja koje se vraćaju nasilnicima.

Naglašeno je da su i napori učinjeni u zakonodavnom dijelu (doneseni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji i Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji) pridonijeli senzibiliziranju javnosti na postojanje problema nasilja u obitelji, što je ne tako davno bilo gotovo tabu-tema u Hrvatskoj.

Predstavnik predlagatelja iznio je stav kako će se sve izrečene primjedbe ozbiljno razmotriti prilikom predlaganja Konačnog prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:

1) Prihvaća se Prijedlog zakona zaštiti od nasilja, P.Z. br. 386
2) Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 23. sjednici održanoj 7. srpnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a i HTV-a na HRT-u (razdoblje 2008.-2009.) koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, podnijelo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 26. svibnja 2009. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 110. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Hrvatski sabor je prihvaćajući Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbu programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 3. rujna 2007. do 14. listopada 2008. obvezao Vijeće HRT-a da najkasnije do kraja ožujka 2009. Hrvatskome saboru podnese dodatno izvješće o primjeni Zakona o ravnopravnosti spolova u programskim sadržajima, programskim usmjerenjima i samoregulacijskim aktima kojima se promiče svijest o ravnopravnosti žena i muškaraca.
Vlada Republike Hrvatske dala je pisano mišljenje o navedenom Izvješću, u kojem je ukazano da područje ravnopravnosti spolova nije primjereno zastupljeno na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji u obliku ciljanih emisija ili priloga koji bi se redovito emitirali. Vlada također smatra da je potrebno voditi računa i o odabiru reklama, jer se često prikazuju reklame koje potiču društveno neprihvatljiva ponašanja prema ženama.
Uvodno je o Izvješću u ime Programskog vijeća govorio njegov dopredsjednik. Izvješće donosi podatke o zastupljenosti žena i muškaraca u strukturi zaposlenika HRT-a. Ukazuje se na potrebu veće rodne osjetljivosti urednika i urednica informativno-političkih i gospodarskih emisija, kao i potrebu da se kod izbora gostiju povede više računa o ravnopravnosti spolova. Značajan je i prijedlog Vijeća da se u sklopu novoosnovanog Edukacijskog centra HRT-a provede ciljana izobrazba urednika i urednica o integriranju problematike rodne ravnopravnosti u urednički i novinarski rad.
U raspravi je predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske dodatno naglasila važnost javne televizije u promicanju ravnopravnosti spolova kao temeljnih ljudskih prava i kao ustavne vrednote, na što HRT obvezuje niz propisa. Iznijela je i zamjerku što o tako važnoj temi kao što je donošenje novog Zakona o ravnopravnosti spolova, koji je u Hrvatskom saboru donesen gotovo konsenzusom, te je dobro prihvaćen i od Europske komisije, nije izvještavano na HTV-u. Pozitivnim ocjenjuje, te na tome zahvaljuje HTV-u, prikazivanje u besplatnim terminima spota za kampanju za povećanje političke ravnopravnosti žena Uravnotežimo se.
U raspravi je izrečena primjedba na način pisanja i stil pisanja Izvješća, odnosno taksativno nabrajanje emisija koje navodno pridonose promicanju ravnopravnosti spolova a koji je u pojedinim dijelovima i stereotipan.
Istaknuto je da se od HRT-a očekuje uklanjanje stereotipa te educiranje o ravnopravnosti spolova, a ne tek prigodno izvještavanje, vezano uz obilježavanje značajnih datuma. Nadalje, pojedine članice Odbora Izvješće procjenjuju nedostatnim, te upozoravaju da je njemu primjetno da postoji nejasnoća što se kroz njega trebalo predočiti. Također je izrečeno neslaganje s tvrdnjom u Izvješću, da je najvažniji omjer zaposlenih žena i muškaraca koji bi trebao utjecati na senzibilnost odnosa prema spolnim razlikama.
Izrečena je primjedba što se u izvješću koje govori o promicanju ravnopravnosti spolova ne koristi rodno osjetljivim jezikom. Nadalje, upozorava se da saborske zastupnice s invaliditetom, imaju što reći i drugim važnim političkim ili gospodarskim temama, a poziva ih se da gostuju u emisijama isključivo kada je riječ o problematici osoba s invaliditetom.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorila je da se zabrana diskriminacije i zabrana cenzure na osnovi spola ne mogu poistovjetiti s promicanjem razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova. Također je apelirala da se priopćenja koja, ponekad daje Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova unesu na teletext HRT-a, budući da se ljudi koji imaju relativno malo vremena oslanjaju na informacije s teletexta.
U daljnjoj raspravi izraženo je žaljenje što je ovo Izvješće manjkavo, te se prema njemu se stvara dojam da je HRT radio lošije no što je uistinu radio.
Glavni ravnatelj HRT-a pojasnio je da su za ovo Izvješće redakcije dostavile priloge koji su zatim mehanički objedinjeni u jedan materijal. Iznio je uvjerenje kako će iduće izvješće biti potpunije, konkretnije i bolje. Također je izrazio inicijativu za suradnjom HRT-a s onim tijelima koja su zadužena za praćenje provedbe politike ravnopravnosti spolova.
Predstavnik Programskog vijeća upozorio je da Vijeće zakonski ne može utjecati na program, već samo reagirati odnosno, pozvati na odgovornost. Također je pojasnio da je neke od izrečenih kritika potrebno uputiti Ravnateljstvu HRT-a a ne Vijeću. Zaključno je izrazio uvjerenje kako će svi izneseni prijedlozi, kritike, sugestije i primjedbe poslužiti Programskom vijeću prilikom pripreme programskog usmjerenja za iduću godinu.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:
1) Prima se k znanju Izvješće o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a i HTV-a na HRT-u (razdoblje 2008.-2009.)
2) Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da prilikom podnošenja redovitih godišnjih izvješća Hrvatskom saboru o radu i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HTV-a i HR-a podnosi i posebno izvješće o promicanju svijesti o ravnopravnosti spolova sukladno primjedbama i prijedlozima iznijetim u raspravi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
     

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 360 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iznio je razloge donošenja ovog zakona. U Republici Hrvatskoj medicinska oplodnja pravno je regulirana Zakonom o zdravstvenim mjerama za slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine. Predloženim Zakonom o medicinskoj oplodnji uređuju se pretpostavke za ostvarivanje prava na medicinsku oplodnju, određuju vrste postupaka medicinske oplodnje te prava, obveze i odgovornosti sudionika ovih postupaka. Predloženim zakonom uređuju se postupci medicinske oplodnje koji se provode radi postizanja oplodnje i začeća sukladno zahtjevima suvremene medicinske znanosti. Predloženim zakonom Republika Hrvatska ujedno usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.
Na navedeni prijedlog Odbor za ravnopravnost spolova raspolagao je pisanim primjedbama Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kao i udruge Roditelji u akciji (RODA).
U raspravi koja je uslijedila članice Odbora iznijele su svoje primjedbe na predložena zakonska rješenja. Iznesen je prigovor na odredbu članka 6. po kojoj samo muškarac i žena koji su u braku imaju pravo na medicinsku oplodnju, budući da Zakon o ravnopravnosti spolova (koji je organski zakon) izričito zabranjuje diskriminaciju na temelju bračnog ili obiteljskog statusa.
Najviše prijepora izazvala je nemogućnost zamrzavanja odnosno pohranjivanja zametaka, dok se mogućnost pohranjivanja spolnih stanica dovodi u pitanje s obzirom na neopremljenost laboratorija u Republici Hrvatskoj. Također je iznesen i prigovor na ograničavanje oplodnje na najviše 3 jajne stanice u jednom postupku, te je postavljeno pitanje što će se činiti sa oplođenim, a neiskorištenim jajnim stanicama?
Nadalje, iznesen je prigovor zbog nemogućnosti dobivanja informacija o autorima ovog prijedloga zakona, te je iznesena kritika da je predloženi zakon konzervativniji od nacrta zakona iz 2004. godine.
Prema mišljenju članice Odbora Prijedlogu zakona u uvodu nedostaje objašnjenje kako dolazi do steriliteta, a on izaziva puno etičkih, medicinskih, moralnih, vjerskih pitanja.
Iznesena je i zamjerka da se predloženim odredbama velik dio populacije isključuje iz mogućnosti ostvarivanja roditeljstva.
Upozoreno je i na štetnost učestalih hormonalnih stimulacija žena koja često dovode i do teških oboljenja žena, a koje bi se mogle smanjiti omogućavanjem postupka zamrzavanja zametka.
Iznesena je i primjedba na sam naziv zakona, te je sugerirano kako bi bolji naziv bio zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji.
Pojedine članice Odbora iznijele su, međutim, svoje moralne i etičke dvojbe u vezi zamrzavanja zametaka, s obzirom da se začeće smatra početkom života, te iz tih razloga podržavaju zakon. Također je iznesena i zabrinutost zbog mogućnosti zlouporabe zamrznutih zametaka.
Predstavnik predlagatelja iznio je dodatna objašnjenja. Katedra za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu dala je ministarstvu mišljenje da brak i izvanbračna zajednica nisu izjednačeni, što je vidljivo u nizu zakona. Nadalje, prijedlog zakona ne može se nazvati konzervativnim, budući da on donosi neke važne novine (primjerice mogućnost pohranjivanja tkiva testisa, doniranje jajnih stanica). Zatim, Prijedlogom zakona nije određena najviša dob već je ostavljeno struci da odredi je li pojedina žena u starosnoj dobi primjerenoj za rađanje. Nadalje, iznesen je podatak da svjetski stručnjaci danas prednost daju pohranjivanju jajnih stanica umjesto pohranjivanja zametaka. Mogućnost manipulacija ovim je prijedlogom zakona svedena na minimum. Pravo djeteta stavlja se u prvi plan te dijete koje je rođeno nakon medicinske oplodnje darivanom sjemenom stanicom ili darivanom jajnom stanicom, nakon svoje punoljetnosti stječe pravo uvida u upisnik podataka o začeću i darivateljima.

Predsjednica Odbora, Gordana Sobol, sukladno članku 51. Poslovnika Hrvatskog sabora iznijela je izdvojeno mišljenje kojim se duboko protivi donošenju ovakvog prijedloga zakona jer on sadrži diskriminatorne odredbe koje su u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o suzbijanju diskriminacije jer određenu vrstu medicinske pomoći ograničava s obzirom na bračno stanje, a provedba određenih medicinskih postupaka štetna je po zdravlje žene te je u suprotnosti s pravom dostupnosti postupaka koji su najmanje štetni po njihovo zdravlje.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o medicinskoj oplodnji.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Kao i prethodne godine, Odbor se u raspravi posebno osvrnuo na onaj dio Godišnjeg izvješća koji se odnosi na Obuku i Izobrazbu, te na dio koji se odnosi na Upravljanje ljudskim resursima.
Upravo je na prijedlog ovog Odbora, prilikom prihvaćanja Godišnjeg izvješća za 2007. godinu, Hrvatski sabor zadužio Vladu Republike Hrvatske da u narednim Godišnjim izvješćima o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj sve podatke koji se odnose na politiku upravljanja ljudskim resursima, iskazuje po spolu.
U raspravi je izražena pohvala budući da su podaci u Izvješću korektno iskazani prema spolu. Međutim, predlagatelju je upućena primjedba o obvezama iz članka 11. Zakona o ravnopravnosti spolova, prema kojem su tijela državne uprave obvezna primjenjivati posebne mjere i donijeti planove djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Također je upozoreno i na odredbu Rezolucije 1325 UN-a koja se odnosi na žene, mir i sigurnost, a govori o potrebi osiguranja povećane prisutnosti žena na svim razinama odlučivanja za sprječavanje, vođenje i rješavanje sukoba. 

S obzirom da je Republika Hrvatska postala punopravna članica NATO saveza, izneseno je uvjerenje kako će u idućem Izvješću biti vidljivi i učinci preporuka NATO-ovog Odbora za žene, a koje se također odnose na nove pristupe u promišljanju politika i strategija ravnopravnosti spolova u okviru obrambenog sustava zemalja članica NATO-a. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći:

Zaključak

Usvaja se Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
 

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 335, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2009. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Republika Hrvatska kroz cjelovitu reformu zakonodavstva usuglašava svoja zakonska rješenja s Konvencijom o pravima djeteta. Osnovna svrha Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece je osigurati praktičan mehanizam koji će omogućiti državama koje dijele zajedničke interese u zaštiti djece da na tom području međusobno surađuju. Konvenciju je potpisalo 34 država, a ratificiralo 15 država. RH potpisala je Konvenciju 30. listopada 2008.
Konvencija je važna za izbjegavanje mogućih sukoba između pravnih poredaka glede nadležnosti, mjerodavnog prava, priznanja te ovrhe odluka na području zaštite djece. Konvencijom se uspostavlja suvremen i efikasan sustav zaštite prava djeteta.
Ovim Prijedlogom zakona odredbe Konvencije postaju dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Time bi se stvorio pravni okvir za olakšavanje rada nadležnim tijelima vezano uz pitanja nadležnosti, mjerodavnog prava, priznanja, ovrhe i suradnje na području roditeljske odgovornosti i mjerama za zaštitu djece te u postupcima koji se vode na temelju nekih drugih međunarodnih ugovora kojih je RH stranka, primjerice Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece.
Predlaže se da središnje tijelo za postupanje po Konvenciji, odnosno zaprimanje zahtjeva u vezi s pitanjima obuhvaćenih Konvencijom bude Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
U raspravi je podržano potvrđivanje navedene Konvencije te je nakon provedene rasprave Odbor jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese:

Zakon o potvrđivanju Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
 

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 19. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Godišnje izvješće pravobraniteljice za djecu prikaz je rada Ureda i podataka o stupnju poštivanja odnosno ugroženosti dječjih prava.

U 2008. godini Ured je postupao u 2075 novih predmeta, od kojih su 989 bile prijave pojedinačnih povreda prava djece, a 1086 opće inicijative Ureda.

Protekle godine rad Ureda bio je naročito usmjeren problematici nasilja nad djecom i među djecom. 2008. godine značajno je bio izražen problem manipulacije djecom i kršenje njihovih prava tijekom roditeljskih sukoba.

Sustav socijalne skrbi i zaštite obitelji, nažalost, još uvijek ne može adekvatno odgovoriti na zahtjeve koji se pred njih postavljaju, dijelom zbog preopterećenja, a dijelom zbog manjkave suradnje centara za socijalnu skrb s obiteljskim centrima.

Ukazano je i na nedostatak preventivnih zaštitnih mjera u odgojno-obrazovnim ustanovama kao i programa pomoći djeci-žrtvama nasilja kao i djeci nasilnog ponašanja.

Također je ukazano i na manjkavosti u sustavu zdravstva – odnosno nedostatak odjela za djecu kojoj je potrebna psihijatrijska pomoć kao i nedostatno informiranje roditelja o pravima djece na zdravstvenu zaštitu (primjerice liječenje u inozemstvu, nabava skupih lijekova).

Zamjetan je napredak na području zaštite osobnih podataka djece, kao i osjetljivost hrvatskog društva na potrebe i prava djece s teškoćama u razvoju.

U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora ovo su Izvješće veoma pozitivno ocijenili. Posebno je zapaženo sudjelovanje Ureda u poticaju i izradi zakonskih propisa pri čemu je Ured ostvario značajnu suradnju s ovim Odborom.

U vezi s rastućim nasiljem nad i među djecom te ponekim zahtjevima za pooštravanjem maloljetničkog zakonodavstva Ured je iznio jasan stav da umjesto pooštravanja treba pojačati rad na prevenciji. Istaknuto je kako teret odgovornost ne može snositi samo dijete.

Također je upozoreno na pojedine specifične probleme, primjerice kontakti djece s roditeljima koji su na odsluženju zatvorske kazne, pravo na informiranje o državnoj maturi, ishrana djece u školama, prava romske djece, problematika djece bez roditeljske skrbi koja nakon završetka srednje škole ostaju bez smještaja, zabrinjavajući trend konzumacije alkohola kod djece i dr.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2008. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 19. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2009 godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno članku 22. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova i članku 18. Poslovnika o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, podnosi redovito godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upoznala je Odbor s poduzetim aktivnostima koje se odnose na praćenje i provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova, kao i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova.

Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2008. godinu pokazuje da je donesen i bolji zakonodavni antidiskriminacijski okvir u području ravnopravnosti spolova, da su se u velikoj mjeri provodile politike i strategije vezane za to područje.

Položaj žena na tržištu rada nije se bitno promijenio. Visok udio žena među nezaposlenima, segregacija između žena i muškaraca na tržištu rada, razlika u plaćama po spolu i sl. i dalje ukazuju na postojanje neravnopravnosti spolova. Pozitivno je što se pri oglašavanju radnih mjesta bitno bolje primjenjuje odredba članak 13. st. 2. ZORS-a čiji je cilj ukidanje diskriminacije kod zapošljavanja.

U odnosu na obiteljsko nasilje vidljiva su poboljšanja u zaštiti žrtava nasilja. Međutim, prevencija obiteljskog nasilja, posebno na lokalnoj razini, i dalje je nedostatna. Krajem godine postignut je dogovor o modelu sufinanciranja pojedinih skloništa i savjetovališta za žene žrtve nasilja, prema kojem će Vlada RH, grad i županija snositi po 30% troškova, a preostalih 10% udruge trebaju financirati same kroz donacije. No, tek će se ove godine moći vidjeti da li to i funkcionira.

U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora pozitivnim su ocijenili ovo Izvješće, prvo nakon donošenja novog Zakona o ravnopravnosti spolova.

Veoma važnim dijelom izvješća smatraju se neovisna istraživanja Ureda pravobraniteljice. Radi se o: istraživanju – anketi o položaju žena zaposlenih na određeno vrijeme, istraživanju o korištenju subvencija za zapošljavanje žena žrtava nasilja, analizi državnih stipendija redovitim studentima/cama sveučilišnih i stručnih studija 2008. prema spolu, analizi članaka vezanih uz područje ravnopravnosti spolova (naročito medijskoj slici žena iz ruralnih krajeva, žene u sportu i seksizam), kao i rodnoj analizi TV sadržaja. Ova istraživanja su dragocjena jer razotkrivaju hrvatsku stvarnost i odnos prema ženama u različitim segmentima društva.

Vezano uz novo zakonodavstvo, iznesen je i stav da se Zakon o ravnopravnosti spolova kao i ostalo antidiskriminacijsko zakonodavstvo nedovoljno koristi. Također, navedeno je i da je Zakon o ravnopravnosti spolova od strane Europske komisije ocijenjen pozitivno, međutim problem je provedba budući da ne postoji odgovarajuća praksa – tj. nema sudskih predmeta.

Ponovno je upozoreno na zapostavljenu problematiku žena u ruralnim područjima, a zabrinjavajuća je uvijek ista – loša – ocjena stanja žena na tržištu rada. Među najznačajnijim problemima izdvaja se zloupotreba instituta rada na određeno vrijeme.

Izdvojen je i problem rada koordinatora za ravnopravnost spolova u uredima državne uprave po županijama kao i županijskih i gradskih povjerenstava/odbora za ravnopravnost spolova.

Što se tiče ravnopravnosti spolova u medijima, podsjetilo se da je Hrvatski sabor na prijedlog ovog Odbora zadužio Programsko vijeće HRT-a da posebno razmotri primjenu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova koje govore o obvezi medija da kroz programske sadržaje, programska usmjerenja i samo-regulacijske akte promiču razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova žena i muškaraca, te o tome izvijesti Hrvatski sabor najkasnije do kraja ožujka 2009. godine. Najavljena je planirana zajednička sjednica ovog Odbora i Programskog vijeća HRT-a gdje će se predstaviti navedeno izvješće.

Upozoreno je na odgovornost medija za nepristrano i nestereotipno prikazivanje žena i muškaraca kao i na potrebu edukacije medijskih djelatnika o pitanjima rodne jednakosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2008. godini.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 19. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za vremensko razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Pravobraniteljica osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom obraćali su se građani Republike Hrvatske pisanim putem, telefonski i elektronskom poštom, tražeći savjetovanje, informacije, upute, potporu, preporuke, prijedloge

Ukupno je zaprimljeno 256 podnesaka, od čega se najveći broj predmeta odnosi na ostvarivanje prava iz područja socijalne skrbi, zatim mirovinskog osiguranja, slijede predmeti vezani uz pristupačnost, zapošljavanje i rad.

U odnosu na obrazovni sustav najveći problem su zastarjeli i udžbenici neprilagođeni potrebama osoba s invaliditetom, kao i otpori integraciji učenika s poteškoćama u razvoju.

Nadalje, osobe s invaliditetom, zbog predrasuda poslodavaca, ne koriste postojeće mogućnosti za njih donesenih programa zapošljavanja.

Izraženo je i negodovanje što se potrebe osoba s invaliditetom rješavaju kroz karitativne djelatnosti. Zahvaljujući zakonima i nacionalnim dokumentima deklarativna razina prava je zadovoljavajuća, no postoje problemi u ostvarivanju tih prava.

U raspravi koja je uslijedila izraženo je uvjerenje da će iduće izvješće biti opširnije. Nadalje, istaknuto je kako pristup pravima osoba s invaliditetom varira s obzirom na to radi li se o urbanoj ili ruralnoj sredini. Također je ukazano na slučajeve zlostavljanja djece s poteškoćama u razvoju u školama.

Upozorava se na neujednačenost prava, zatim na često kršenje prava osoba s intelektualnim teškoćama, a ističe se da najveću diskriminaciju trpe gluhe osobe. Pojedini članovi Odbora upozorili su da ne treba generalizirati pojedinačne negativne slučajeve, budući da je tolerancija i senzibiliziranost društva na potrebe osoba s invaliditetom značajno porasla.

Nadalje je istaknuta potreba definiranja pedagoškog standarda za asistente u nastavi, upozoreno na nedostatan rad na osiguranju pristupačnosti u sve prostore pri čemu je velik dio odgovornosti na lokalnim razinama. Upozoreno je da poteškoće pri zapošljavanju osoba s invaliditetom proizlaze i iz sustava obrazovanja – koji ih obrazuje za zanimanja današnjem tržištu rada neprikladna, zastarjela i nepotrebna.

Ohrabrujućim je ocijenjeno što obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju ulazi u nacionalni obrazovni kurikulum – što osigurava znanstvenu, stručnu, programsku i infrastrukturnu razinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za vremensko razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2008. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Na temelju članka 172. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 17. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine razmotrio je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 15. st. 2. i članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine broj 82/08.)

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova dao sljedeće

MIŠLJENJE

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 15. st. 2. i članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, koji je podnijela zastupnica Gordana Sobol, nije osnovan.

Predsjednica Odbora:

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 15. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu strategije održivog razvitka Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naveo je međunarodne dokumente koji obvezuju Republiku Hrvatsku na donošenje strategije održivog razvitka. Naglašeno je da Prijedlog strategije objedinjuje različite razvojne politike nastojeći pronaći prikladna rješenja za sve tri sastavnice održivog razvitka: gospodarsku, socijalnu i okolišnu.

Prijedlog strategije sadrži temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvitku Republike Hrvatske. Nadalje, postavljaju se osnovni ciljevi i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivog socijalnog razvitka, te zaštite okoliša, a identificiraju se ključni izazovi u njihovu ostvarivanju.

U raspravi koja je uslijedila izrečen je prigovor da je Prijedlog strategije suviše općenit i načelan. Posebno se to odnosi na područje politike ravnopravnosti spolova. Predložena strategija dijelom se temelji na Milenijskoj deklaraciji Ujedinjenih naroda koja području ravnopravnosti spolova daje važno mjesto. Stoga se ističe potreba dodatnog naglašavanja promocije ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena kroz cijeli tekst Prijedloga strategije.

Nadalje, članice Odbora dale su nekoliko primjedbi u dijelu koji se odnosi na socijalnu koheziju i pravdu, te nepovoljna demografska kretanja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izrazila je primjedbu na korištenje termina „dvohraniteljskih domova“, smatrajući da se dostupnost sustava skrbi o djeci treba odnositi na sve obitelji, znači i jednohraniteljske.

Predstavnik predlagatelja dodatno je pojasnio kako je predložena strategija općenita, ali predviđa izradu Akcijskih planova kojima će se detaljno odrediti provedba planova i projekata predviđenih Strategijom, odgovornost za nadzor i provedbu, sredstva za provođenje, izvori financiranja, rokovi kao i očekivani rezultati.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (5 za i 3 suzdržana) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 15. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2007. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2008. godine zajedno s priloženom Informacijom o aktualnom stanju u zatvorskom sustavu i Akcijskim planom za unaprjeđenje zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2009. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća. Izvješće sadrži brojčane podatke o zaposlenicima Uprave za zatvorski sustav, podatke o kapacitetima, standardima i uvjetima smještaja zatvorenika, podatke o strukturi zatvorenika prema počinjenom kaznenom djelu, pritvorenicima, odgajanicima, o radu zatvorenika, te podatke o stanju sigurnosti i o međunarodnoj suradnji. Također se podnosi financijsko izvješće o poslovanju kao i izvješće o izvršavanju alternativnih sankcija.

Budući da se radi o izvješću još za 2007. godinu, kao prilog upućena je Hrvatskom saboru i Informacija o aktualnom stanju u zatvorskom sustavu kao i Akcijski plan za unaprjeđenje zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj.

U raspravi koja je uslijedila izraženo je nezadovoljstvo što se o Izvješću za 2007. godinu raspravlja tek početkom 2009. godine. Naglašeno je da u Izvješću nedostaju podaci o problematici ljudskih prava zatvorenika, s obzirom da Republika Hrvatska gubi sporove pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu povodom tužbi zatvorenika.

Raspravljalo se i o teškim prilikama u kojima rade službenici Uprave za zatvorski sustav, o manjku zaposlenih, velikom broju prekovremenih sati rada, nedovoljnim smještajnim kapacitetima, nedostatku sigurnosne opreme.

Konstatirano je da se kroz nekoliko posljednjih izvješća ponavljaju isti problemi, te iskazana pohvala Upravi za zatvorski sustav što u tako teškim uvjetima uspijeva održati stanje sigurnosti na visokoj razini.

Nadalje, Akcijski plan za unaprjeđenje zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj ocijenjen je dobrim rješenjem, ali s obzirom na neizvjesne izvore financiranja upitna je njegova provedba.

Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (5 za i 3 suzdržana) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2007. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 29. siječnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z.E. br. 243, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. prosinca 2008. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog zakona.
Prema prijedlogu zakon bi trebao biti općeg karaktera, odnosno njime se jedinstveno uređuju svi radni odnosi, bez obzira na vlasničku strukturu poslodavca uređuju, ako nisu uređeni posebnim zakonima. S obzirom na velik broj dosadašnji izmjena i dopuna Zakona o radu, pristupilo se izradi cjelovitog teksta, što je bilo neophodno i u nomotehničkom smislu.
Ovim se Prijedlogom zakona usklađuje nacionalno radno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije što je i razlog za donošenje zakona po hitnom postupku. Ovom prijedlogom bilo je potrebno obuhvatiti usklađivanje radno pravnih instituta i postupaka s Direktivama Europske unije kojima se uređuje radno vrijeme, uvjeti rada i sudjelovanje radnika u upravljanju, sloboda kretanja radnika, zaštita temeljnih ljudskih prava i jednakih mogućnosti. Osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije bilo je nužno horizontalno usklađivanje radnopravnih instituta s već usvojenim nacionalnim zakonodavstvom.
U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su predstavnici sindikata koji su ustvrdili da su pripreme za izradu nacrta zakona trajale dugo, ali nedovoljno da socijalni partneri postignu dogovor oko svih otvorenih pitanja. Ključne primjedbe odnose se na odredbe o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena, te o radu na određeno vrijeme koji bi trebao biti tek iznimka a kod nas je trend (čak 83% novosklopljenih ugovora o radu čine ugovori na određeno vrijeme). Dokup mirovinskog staža također je jedno od pitanja oko kojega nije postignut dogovor. Nadalje, iznesena je primjedba ureda Pravobraniteljice za djecu da bi kod sklapanja ugovora temeljem kojeg maloljetnici sudjeluju uz naplatu u športskim, umjetničkim i sl. aktivnostima bilo potrebno odobrenje Centra za socijalnu skrb.
U raspravi je izraženo nezadovoljstvo što se o ovako važnom Prijedlogu zakona raspravlja po hitnom postupku. Nadalje, članice Odbora posebno su se osvrnule na nedovoljno jasne i nepotpune odredbe koje se tiču zaštite od svake vrste diskriminacije na radu.
Članovi/ce Odbora većinom glasova (4 za i 3 protiv) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o radu

U tekstu kako ga je predložila Vlada RH.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
     

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 29. siječnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, P.Z.E. br. 244, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. prosinca 2008. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog zakona. Tim Prijedlogom uređuje se sustav plaća u državnoj službi i druga materijalna prava državnih službenika.
Predlaže se jedinstveno uređivanje sustava plaća u državnoj službi, radna mjesta razvrstavaju se u platne razrede. Osnovna novina je zamjena instituta minulog rada institutom promicanja temeljem ocjene rada i učinkovitosti.
Na početku rasprave izraženo je zadovoljstvo što će se o ovako važnom zakonu ipak raspravljati u dva čitanja. Nadalje, u raspravi je upozoreno na negativne učinke promicanja kojem je jedini kriterij ocjena rada i učinkovitosti državnih službenika. Naglašeno je da dosadašnja iskustva s ocjenjivanjem pokazuju kako je teško osigurati objektivnost ocjenjivanja, što otvara prostor za manipulacije.
Također, nejasne su odredbe o stimuliranju putem dodatka za pojedine vrste poslova i nagradama za izniman učinak.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:

1) Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, P.Z.E. br. 244
2) Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
     

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 29. siječnja 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o strancima P.Z. br. 138, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. siječnja 2009. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja iznio promjene koje se predlažu ovim Prijedlogom. Detaljnije se razrađuju odredbe koje se odnose na odbijanje ulaska i izlaska stranca iz Republike Hrvatske, a definiraju se pojam prijevoznika i pojam braka iz koristi. Nadalje, proširuje se kategorija stranaca kojima se može odobriti privremeni boravak.
U raspravi koja je uslijedila iznesene su primjedbe Pravobraniteljice za djecu koje se odnose na predloženo brisanje odredaba o ulasku i izlasku maloljetnika iz Republike Hrvatske. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da se pitanje ulaska i izlaska maloljetnika iz Republike Hrvatske sada regulira drugim zakonom.
Nadalje, u raspravi je iskazano neslaganje s predloženim brisanjem stavka o obuhvatu programa pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima. Predstavnik predlagatelja, uočivši pogrešku, suglasio se da Odbor na navedenu odredbu podnese amandman.
Nakon provedene rasprave članovi i članice Odbora jednoglasno su odlučili podnijeti Hrvatskom saboru sljedeći

Amandman 1.

Na članak 22.
U stavku 1. riječi
„stavci 2. i 3.“
zamjenjuju se riječima
„stavci 2. i 4.“

Obrazloženje:
Stjecanje i gubitak prava na status žrtve trgovanja ljudima regulirani su stavcima 2. i 4. članka 70. Zakona o strancima, a ne stavcima 2. i 3.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

U tekstu kako ga je predložila Vlada RH s prihvaćenim amandmanom Odbora.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
     

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 13. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 230, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je kao razlog hitnog postupka, naveo što bržu provedbu sveobuhvatne reforme zdravstvenog sustava Republike Hrvatske.
Predloženim zakonom uređuju se načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
U raspravi su posebno izdvojeni dijelovi zakona koji se odnose na osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a ne samo u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom.
U raspravi je također ukazano na teškoće u ostvarivanju načela jednake dostupnosti zdravstvene zaštite i prava na zdravlje i zdravi način života kao temeljnog ljudskog prava osoba s invaliditetom. Odnosi se to ne samo na nedostatak adekvatne opreme prilagođene njihovim potrebama, već i na nedostatak edukacije zdravstvenog osoblja.
U raspravi dio članova i članica Odbora posebno je pohvalio intenciju decentralizacije ovlasti, organiziranosti i obveza u obavljanju zdravstvene zaštite.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili podnijeti sljedeće amandmane na tekst Konačnog prijedloga zakona:

Amandman 1.

U članku 17. st. 1. točka 9. iza riječi:
„mladeži“
stavlja se zarez, a ostatak teksta se briše.

između točki 9. i 10. stavlja se nova točka 9.a koja glasi:

„osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem
obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom,“

Obrazloženje:
Prema odredbama Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. do 2010. godine (Programsko područje 6. Žene i zdravlje) Ministarstvo zdravstva će pri izradi zakonskih prijedloga koji su vezani za ostvarenje strategije i plana reforme sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja, voditi računa o posebnim potrebama žena. Stoga je potrebno odvojiti mjere zdravstvene zaštite djece i mladeži od mjera zdravstvene zaštite žena.

Amandman 2.
U članku 68. u stavku 2. riječi:
„jedna trećina“
zamjenjuju se riječima:
„najmanje 40%“

Amandman 3.
U članku 114. u stavku 1. iza riječi:
„devet članova“
stavlja se zarez i dodaju se riječi:
„od čega najmanje 40% osoba suprotnog spola.“

Obrazloženje amandmana 2. i 3.:
Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova (članak 12. stavak 3. i 4.) pri imenovanju u državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne samouprave i druge pravne osobe s javnim ovlastima, mora se voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti oba spola, a osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.

Članovi/ce Odbora većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

U tekstu kako ga je predložila Vlada RH zajedno s prihvaćenim amandmanima Odbora.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
     

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 13. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 229, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona te je kao razlog hitnog postupka iznesena potreba za što bržom financijskom stabilizacijom sustava zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj.
Predloženim zakonom uređuje se obvezno osiguranje, opseg prava na zdravstvenu zaštitu, prava i obveze obvezno osiguranih osoba, prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja. Također se propisuju uvjeti i način ostvarivanja i financiranja prava iz obveznog osiguranja.
U raspravi koja je uslijedila, članice Odbora posebno su se osvrnule na dio zakona koji se odnosi na prava osiguranica u vezi s bolestima i komplikacijama u svezi s trudnoćom i porođajem te upite koji su stizali u Odbor. Očekivalo se, obzirom na naznake iz Vlade, da će se ovo pitanje, u povoljnijem smislu, riješiti kroz ovaj zakon. Nažalost, to se nije desilo te je ukazano na činjenicu da osiguranice koje ne ispunjavaju uvjet prethodnog osiguranja primaju naknadu plaće u iznosu od samo 25% proračunske osnovice. Također je izraženo nezadovoljstvo što se o tako važnom zakonu raspravlja po hitnom postupku.
S druge strane, u dijelu rasprava, ova zdravstvena reforama nazvana je socijalno osjetljivom s obzirom na raspoloživa financijska sredstva.

Članovi/ce Odbora većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
     

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 20. studenog 2008. godine, raspravljao je o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2007. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, sukladno odredbi članka 4. Zakona o državnom odvjetništvu (NN br. 51/2001.), dostavilo Državno odvjetništvo, aktom od 20. lipnja 2008. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje je ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Za svoj rad Državno odvjetništvo odgovorno je Hrvatskom saboru, kojemu najmanje jedanput godišnje, podnosi izvješće o radu.
Predstavnik predlagatelja u svom uvodnom obrazloženju konstatirao je da je ažurnost odvjetništava zadovoljavajuća ali je upozorio na nedovoljnu educiranost te problem osipanja kadrova.
Državna odvjetništva s posebnom pozornošću prate kaznena djela nasilničkog ponašanja u obitelji iz članka. 215a. Kaznenog zakona i nastoje te predmete, kao uostalom i sve prijave za kaznena djela na štetu djece i maloljetnika, što hitnije riješiti.
Pojam „nasilje u obitelji“ daleko je širi od samog kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji iz članka 215.a Kaznenog zakona. To je najčešće kazneno djelo zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe (članak 213 KZ) ali i kaznena djela ubojstva između članova obitelji, teških tjelesnih ozljeda, silovanja, rodoskvrnuća, obljube nad djetetom i druga kaznena djela. U svakodnevnom radu ta se djela posebno prate od strane odjela za mladež državnih odvjetništava. Podaci pokazuju kako je nakon četiri godine stalnog porasta došlo do stagnacije prijava, ali ne i broja optuženja što ukazuje na bolju kvalitetu prijava. Posebno je naglašeno da na svakog počinitelja obiteljskog nasilja prosječno 1,5 žrtava.

U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora iskazali su svoju podršku informatizaciji državnih odvjetništava, te podizanju razine stručnosti i educiranosti zaposlenika. Ponovno je upozoreno da u prevenciji nasilja nedostaje koordinacije između nadležnih institucija, što dovodi do ozbiljnih propusta a vrlo često i teških posljedica.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odjvetnišava u 2007. godini.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 20. studenog 2008. godine, raspravljao je o Izvješću o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN br. 29/2002.), dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, aktom od 22. rujna 2008. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je kako je u 2007. godini Agencija izdala 178 jamstava u iznosu većem od 163 milijuna kuna. Agencija je operativno provodila projekte bespovratnih potpora ustupljene od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Navedeni su i opisani programi i projekti koje je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo provodila u 2007. godini.
U raspravi koja je uslijedila izraženo je žaljenje što Izvješće ne sadrži podatke o projektu „Poduzetništvo žena i ciljnih skupina“, također se podsjetilo na obvezu da se sve statistike vode prema spolu.
Naglašeno je da je interes žena za dobivanje potpora i jamstava uistinu velik, a kao posebna ciljna skupina poticanja poduzetništva istaknute su žene žrtve obiteljskog nasilja. Nadalje, predstavnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva izvijestila je članove da je osnovana stručna radna skupina radi pripreme strategije razvitka ženskog poduzetništva.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za 2007. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora raspravio je na 12. sjednici održanoj 20. studenoga 2008. godine:

a) Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom o HRT-u u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 03. rujna 2007. do 14. listopada 2008. godine i
b) Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2007. godinu koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 21. listopada 2008. godine.

Odbor je navedena izvješća razmatrao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Osnovna primjedba na Izvješće je da je dio koji govori o ostvarivanju programskih načela preopćenit, nedorečen i s dvojbenim ocjenama koje nisu adekvatno argumentirane i obrazložene. Puno više prostora posvetilo se financijskom izvješću.

Odbor se posebno osvrnuo na obveze određene Zakonom o ravnopravnosti spolova. Naime, u navedenom zakonu u glavi VII. pod nazivom MEDIJI, propisana je obveza medija da kroz programske sadržaje, programske osnove, programska usmjerenja i samoregulacijske akte promiču razvoj svijesti o ravnopravnosti spolova. Također je izrijekom zabranjeno javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju.

U raspravi je istaknuto da je premalo televizijskih sadržaja koji promiču ravnopravnost spolova, toleranciju i nenasilje. Nedostaje programa o ženskoj svakodnevici i pozitivnim uzorima. Nadalje, naglašeno je kako javna televizija treba biti u službi educiranja i zabave primjerene razine. Također je iznesena primjedba na tehničku opremljenost regionalnih dopisništava HRT-a. Podržava se osnivanje svojevrsnog edukacijskog centra pri HRT-u koji će omogućiti kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

zaključke

1) Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom o HRT-u u programima HR-a i HTV-a za razdoblje od 3. rujna 2007. do 14. listopada 2008.
2) Prihvaća se Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2007. godinu.
3) Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da posebno razmotri primjenu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova koje govore o obvezi medija da kroz programske sadržaje, programska usmjerenja i samoregulacijske akte promiču razvoj svijesti
o ravnopravnosti žena i muškaraca, te o tome izvijesti Hrvatski sabor
najkasnije do kraja ožujka 2009. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora:

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 20. studenog 2008. godine, raspravljao je o Izvješću o Vijeća za elektroničke medije u razdoblju od 01. studenoga 2006. do 31. prosinca 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, sukladno članku 58.a stavku 3. Zakona o elektroničkim medijima (NN br. 122/03, 79/07 i 32/08.), dostavila Agencija za elektroničke medije, aktom od 22. rujna 2008. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Vijeće za elektroničke medije je samostalna i nezavisna pravna osoba s javnim ovlastima, u području elektroničkih medija, te sukladno članku 58. stavku 6. Zakona o elektroničkim medijima, objavljuje godišnje izvješće o svom radu i podnosi ga Hrvatskom saboru.
Uvodno je predstavnica Vijeća za elektroničke medije dala kratki pregled rada u navedenom razdoblju.
Temeljna zadaća je Vijeća provođenje Zakona o elektroničkim medijima kojim se uređuju
prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost proizvodnje i objavljivanja programskih sadržaja i programskih usluga putem elektroničkih medija. U smislu Zakona elektronički su mediji televizijski i radijski programi, te elektroničke publikacije.
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora posebno su razmatrali ulogu Vijeća za elektroničke medije u nadziranju provođenja obveza elektroničkih medija koje su propisane člankom 12. Zakona o elektroničkim medijima, da se programski između sadržaji nakladnika trebaju osobito, između ostalog, boriti za ravnopravnost žena i muškaraca.
Nadalje, članovi i članice Odbora osvrnuli su se na način provedbe odredbe 57. Zakona o elektroničkim medijima, a koje se odnosi na raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, koja određuje obvezu poticanja programskih sadržaja elektroničkih medija na lokalnoj i regionalnoj razini važnih za poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova. Navedena odredba u zakon je uvrštena amandmanom upravo ovog Odbora, te će se njeni efekti moći procjenjivati na Izvješću Vijeća za 2008. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije u razdoblju od 01. studenoga 2006. do 31. prosinca 2007. godine.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 24. rujna 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o liječenju neplodnosti i postupcima oplodnje s biomedicinskom pomoći, P.Z. br. 122, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, aktom od 23. lipnja 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona.

U RH postupak oplodnje s biomedicinskom pomoći pravno je reguliran Zakonom o zdravstvenim mjerama za slobodno odlučivanje o rađanju djece (NN br. 18/78).

Razvoj medicinske znanosti omogućuje primjenu novih oblika medicinske pomoći u liječenju neplodnosti stoga postoji potreba donošenja novoga zakona.

Ovim Prijedlogom zakona uređuju se zdravstvene mjere s kojima se ženama i muškarcima pomaže pri začeću djeteta, određuju vrste postupaka oplodnje s biomedicinskom pomoći, te prava, obveze i odgovornosti svih sudionika ovih postupaka, zdravstvenih stručnjaka i ustanova.

Predstavnica Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi istakla je da je zakonsko uređivanje medicinski potpomognute oplodnje sastavni dio usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije, te da je pokrenuta javna rasprava s ciljem pripreme nacrta prijedloga zakona koji će sveobuhvatno riješiti to pitanje do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Iznesen je prijedlog udruge Roditelji u akciji (RODA) prema kojem bi pravo na medicinski potpomognutu oplodnju imale i punoljetne poslovno sposobne žene bez partnera, odnosno žene koje ne žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08.) koji u članku 6. zabranjuje diskriminaciju na temelju bračnog ili obiteljskog statusa.

U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora iznijeli su različita mišljenja vezana uz dvojbe oko donošenja ovog zakona, no suglasili su se kako je ovo područje potrebno što prije zakonski regulirati, kako bi se omogućila primjena novih oblika medicinske pomoći a istovremeno spriječila zlouporaba. Pitanja i problemi neplodnosti trebaju se promatrati kao javnozdravstveni problem odnosno problem društva u cjelini, s obzirom da se svaki 6. par u Hrvatskoj suočava s tim problemom.

Nakon provedene rasprave, Odbor za ravnopravnost spolova je većinom glasova 7 za i 4 protiv odlučio predložiti Hrvatskom saboru da ne prihvati

Zakon o liječenju neplodnosti i postupcima oplodnje s biomedicinskom pomoći

u tekstu kako ga je predložio Klub zastupnika SDP-a.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 24. rujna 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o Državnom inspektoratu, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z.E. br. 145, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona.

Ovim se zakonom uređuje unutarnje ustrojstvo, poslovi, ovlasti i način rada Državnog inspektorata.

Zakon se donosi po hitnom postupku zbog usklađivanja s propisima Europske unije.

Važeći Zakon o Državnom inspektoratu od izvornog teksta iz 1999. godine do danas mijenjan je 11 puta, te je bilo potrebno izraditi novi tekst zakona i iz nomotehničkih razloga.

Predlagatelj se suglasio s primjedbom i prijedlogom Ureda pravobranitelja za djecu vezano uz članak 27. Prijedloga zakona. Naime, taj članak ovlašćuje inspektora da prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora uzima izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba i svjedoka. Predlaže se da se dodaju stavci kojima bi se odredilo da se, ako se kao svjedok ispituje dijete, takvo ispitivanje provodi uz pomoć odgovarajuće stručne osobe, kako bi se spriječilo nestručno ispitivanje i netaktičan odnos prema djetetu. Sukladno Konvenciji o pravima djeteta, dijete je svaka osoba mlađa od 18. godina.
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora posebno su se osvrnuli na odredbe Prijedloga zakona koje se odnose na poslove Državnog inspektorata u području rada i zaštite na radu, izražavajući potrebu za većim brojem inspektora rada, te njihovom što većom neovisnošću, izraženom kroz financijska sredstva s kojim bi institucija Državnog inspektorata trebala raspolagati.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili podnijeti sljedeći amandman na tekst Konačnog prijedloga zakona:

Amandman 1.
U članku 27. dodaju novi stavci 5. i 6. koji glase:
«(5) Ako se kao svjedok ispituje dijete, takvo ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe na način prikladan uzrastu, dobi i zrelosti djeteta i s dužnom obazrivošću kako takvo ispitivanje ne bi štetilo njegovu razvoju.

(6) Djetetom se u smislu odredbi ovog Zakona smatra svaka osoba mlađa od 18 godina.»

Obrazloženje:
Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba i svjedoka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju to svoje opažanje priopćiti. Prema sudskoj praksi, budući da Zakon o općem upravnom postupku ne propisuje određene godine života kao uvjet za sposobnost svjedočenja, djeca nisu isključena od toga da budu ispitana kao svjedoci, već je samom tijelu ostavljeno da ocijeni jesu li svjedoci sposobni opaziti te priopćiti relevantne činjenice za rješenje sporne stvari. Prema tome, ukoliko državni inspektor ocijeni da djeca mogu biti svjedoci, može ih saslušati kao svjedoke.

Međutim, prema navedenom Zakonu službena osoba koja vodi postupak dužna je poučiti svjedoka na koja pitanja može uskratiti svjedočenje, odnosno o tome da dijete nije dužno svjedočiti ako bi njegovo svjedočenje odnosno odgovori na pitanja izložili teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili kaznenom gonjenju njega, njegove roditelje i određeni krug drugih srodnika, kao i drugih osoba. Kako takvu pouku dijete, suočeno s traumom ispitivanja, teško može pravilno razumjeti i sukladno tome uskratiti svjedočenje, nužno je osigurati da njegovom ispitivanju prisustvuju osobe koje će samo ispitivanje učiniti manje traumatičnim, a prema potrebi i zaštititi dijete od odgovora na pitanja koja bi ga mogla ugroziti. Nestručno ispitivanje i netaktičan odnos prema djetetu može ostaviti dubok trag u psihi djeteta, što jasnom zakonskom odredbom svakako treba spriječiti.

Sukladno Konvenciji o pravima djeteta, dijete je svaka osoba mlađa od 18 godina. Kako zakoni u Republici Hrvatskoj moraju biti usklađeni s međunarodnim ugovorima, smatramo nužnim zakonskim odredbama jasno odrediti pojam djeteta kako u provođenju Zakona ne bi došlo do pogrešnog tumačenja.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o Državnom inspektoratu

u tekstu kako ga je predložila Vlada RH, uz prihvaćeni amandman Odbora.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 9. srpnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 135 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Prijedlogom zakona stvaraju se normativne pretpostavke za uspostavu zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, čije se postojanje i aktivno djelovanje zahtijeva od EU, te se utvrđuju njegove zadaće.

U raspravi koja je uslijedila iznesena je primjedba da je izostavljena odredba koja se tiče zaštite žena na radu. Također je istaknuto da su pravilnici koji uređuju zaštitu žena na radu nejasni i u neskladu s postojećim zakonima te ih treba mijenjati i ažurirati.

Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio da je zaštita žena na radu detaljno uređena Zakonom o radu.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 9. srpnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o ravnopravnosti spolova, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 136, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.

Na početku je predstavnik predlagatelja obrazložio Prijedlog zakona.

Ovim se zakonskim prijedlogom zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije.

U srpnju 2003. Hrvatski sabor donio je Zakon o ravnopravnosti spolova, na temelju tog zakona osnovana su i tijela za njegovu provedbu.
Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske 16. siječnja 2008. godine ukinuo je ovaj zakon, jer je ocijenjeno da postupak njegova donošenja nije bio u suglasnosti s Ustavom.

Prema riječima predlagatelja, ovim se zakonom razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode i utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

U raspravi koja je uslijedila, članovi i članice Odbora iznijeli su svoje primjedbe. Naglašeno je da je bilo nedovoljno vremena za širu javnu raspravu o Prijedlogu zakona. Iznesena je primjedba da je u Prijedlogu zakona izostalo uvrštavanje rodnih identiteta, a što je bilo sadržano u Nacrtu upućenom javnoj raspravi. Izneseno je i mišljenje da je članak kojim se određuju obveze političkih stranaka nejasan, te bi bilo potrebno definirati paritet kao željeno stanje. Upitnom je ocijenjena učinkovitost predviđenih novčanih kazni za političke stranke koje ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti spolova pri predlaganju izbornih lista. Primjedba je upućena i na dio zakona posvećen obrazovanju, odnosno iznesena je sugestija da se kao sadržaj vezan za pitanja ravnopravnosti spolova treba izrijekom spomenuti udžbenik.

Izneseno je i mišljenje da zakon donosi veliki iskorak u smislu uvođenja kvota, premda se razdoblje od 3 izborna ciklusa smatra predugim.

Također je izraženo zadovoljstvo što su Prijedlogom zakona ojačani institucionalni mehanizmi, posebno koordinatori/ce za ravnopravnost spolova u nadležnim tijelima.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili podnijeti sljedeće amandmane na Konačni prijedlog zakona o ravnopravnosti spolova:

Amandman 1.
U članku 15. stavak 2. – iza riječi neuravnotežena dodaju se riječi:
„sukladno čl. 12. st. 3., ovog Zakona“

Obrazloženje
Članak 12. stavak 3. određuje što se smatra osjetno neuravnoteženom zastupljenošću muškaraca i žena.

Amandman 2.
U članku 29. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„Uvjeti i sredstva za rad gradskih i općinskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, osiguravaju se u proračunima jedinica lokalne samouprave.“

Obrazloženje
U stavku 1. ovog članka određuje se osiguravanje sredstava za rad Ureda za ravnopravnost spolova, pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova, županijskih povjerenstava, te povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba. Budući da je člankom 28. stavak 3., određeno da jedinice lokalne samouprave (sukladno Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova) mogu osnivati gradska i općinska povjerenstva za ravnopravnost spolova, trebalo bi dodati stavak koji bi odredio osiguravanje sredstava za njihov rad.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o ravnopravnosti spolova
s navedenim amandmanima Odbora.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 8. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z.E. br. 85, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona.

Ovim se zakonom propisi iz sustava obiteljskih potpora usklađuju s odgovarajućim pravnim aktima Europske unije ali i s Nacionalnom populacijskom politikom. Rodiljne i roditeljske potpore obuhvaćaju: dopuste, poštede od rada, novčane naknade, novčanu pomoć te jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete. Pravo na rodiljne i roditeljske potpore imaju majka djeteta, otac djeteta ili druga osoba koja se brine o djetetu do navršene osme godine (a iznimno i duže).

U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora uglavnom su izrazili pohvale ovom prijedlogu zakona ali su upozorili na problem tumačenja propisa od strane nadležnih institucija.

Primjedbe na prijedlog ovog zakona iznijela je predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu kao i predstavnice udruge Roditelji u akciji.
Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 27. svibnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 74 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona. Republika Hrvatska dosad nije imala cjeloviti zakon koji bi na jedinstven način uređivao problematiku suzbijanja diskriminacije. Antidiskriminacijske odredbe sadržane su u pojedinim propisima.

Ovim se prijedlogom zakona zakonodavstvo RH na području diskriminacije usklađuje s direktivama Europske unije.

Temeljna intencija ovog prijedloga zakona je suzbijanje diskriminacije u čitavom nizu društvenih područja u kojima se ona pojavljuje uključujući i višestruku diskriminaciju.

Kao krovno neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije određuje se Ured pučkog pravobranitelja dok će svaki od tri specijalizirana pravobranitelja u RH (pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, pravobranitelj/ica za djecu te pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom) postupati po odredbama Zakona koje se odnose na njihovu nadležnost.

Kako Zakon ne bi bio samo deklaratoran, u njemu su vrlo detaljno razrađene postupovne odredbe u svrhu sudske zaštite žrtava diskriminacije.
U raspravi koja je uslijedila pravobraniteljica za djecu predložila je da se, zbog ujednačavanja budućeg postupanja svih pravobranitelja, predvidi donošenje odgovarajućeg pravilnika. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazala je na potrebu da se na postupanje po predloženom zakonu obvežu i pravne osobe s javnim ovlastima na koje bi se trebale odnositi i prekršajne odredbe u zakonu. Na taj prijedlog predstavnik predlagatelja nije imao primjedbe.

U raspravu se uključila i predstavnica Centra za mirovne studije, čije su neke primjedbe već prihvaćene u Prijedlogu zakona. Prijedlog da se termin spolnog uznemiravanja zamijeni terminom seksualnog uznemiravanja nije prihvaćen, zbog ujednačavanja terminologije koja se već koristi u postojećim zakonima.

S prijedlogom da se sva tijela obvežu na vođenje evidencije prema spolu u svim slučajevima diskriminacije, bez obzira na osnovu diskriminacije, složio se i predstavnik predlagatelja.

U nastavku rasprave predloženo je da se u dogledno vrijeme o važnoj temi borbe protiv diskriminacije organizira tematska sjednica Odbora.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili podnijeti sljedeće amandmane na Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona:

Amandman 1.
U čl. 8. st. 1., iza riječi: "tijela s javnim ovlastima," dodati riječi:
"pravne osobe s javnim ovlastima".

Obrazloženje:
Na taj bi se način na postupanje po predloženom zakonu obvezalo i pravne osobe s javnim ovlastima (koje su navedene u odredbama čl. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova).

Amandman 2.
U čl. 25. st. 2. , iza riječi: "državnom tijelu" staviti zarez i dodati riječi:
"tijelu s javnim ovlastima, pravnoj osobi s javnim ovlastima".

Amandman 3.
U čl. 26. st. 2. , iza riječi: "državnom tijelu" staviti zarez i dodati riječi:
"tijelu s javnim ovlastima, pravnoj osobi s javnim ovlastima".

Amandman 4.
U čl. 28. st. 4. , iza riječi: "državnom tijelu" staviti zarez i dodati riječi:
"tijelu s javnim ovlastima, pravnoj osobi s javnim ovlastima".

Obrazloženje amandmana 2.-4.
U prekršajnim odredbama nisu predviđene kazne za odgovornu osobu u tijelu s javnim ovlastima, a kako se ovaj Zakon primjenjuje na postupanje svih, odnosno i na postupanje tijela s javnim ovlastima (čl. 8. st. 1.) tako bi trebalo predvidjeti kazne i za prekršaje odgovorne osobe u tijelu s javnim ovlastima, odnosno, ukoliko se prošire odredbe čl. 8. st. 1. i na pravne osobe s javnim ovlastima, iste kazne za prekršaje trebalo bi predvidjeti za odgovorne osobe i u tom slučaju.

Amandman 5.
U čl. 14. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„Sve evidencije o slučajevima diskriminacije po bilo kojoj osnovi vode se iskazane po spolu.“

Obrazloženje:
Prema članku 17. Zakona o ravnopravnosti spolova - Svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima, javnim službama i ustanovama, moraju biti iskazani po spolu.

Članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o suzbijanju diskriminacije

s navedenim amandmanima Odbora.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 5. sjednici održanoj 13. svibnja 2008. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, P.Z.E. br. 27, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja ukratko izložila pojam, vrste i opseg besplatne pravne pomoći, korisnike pravne pomoći, nadležnost, postupak, uvjete za ostvarivanje pravne pomoći, kao i pružatelje pravne pomoći. Pri izradi Prijedloga zakona vodilo se računa o pravnoj stečevini EU i međunarodnim pravnim standardima.

Prema ovom Prijedlogu zakona – pravna pomoć utvrđuje se kao primarna i sekundarna pravna pomoć. Pružatelji pravne pomoći su odvjetnici, ovlaštene udruge, sindikati i visoka učilišta/pravne klinike. Početak primjene zakona (u odnosu na korisnike) je 1. travnja 2009. do kada treba uspostaviti odgovarajući informatički sustav, donijeti niz podzakonskih propisa, zaposliti i educirati službenike, te  informirati javnost.

U raspravi koja je uslijedila, predstavnice Koalicije udruga ukratko su izložile primjedbe koje nisu uvažene pri izradi ovog Prijedloga zakona. Najpotrebnijim se smatra ukidanje sustava uputnica za pružanje primarne pravne pomoći, kako bi se građanima olakšalo korištenje pravne pomoći. Predlaže se da Povjerenstvo za pravnu pomoć koje će obavljati nadzor nad provedbom ovog zakona bude neovisno tijelo. U raspravi je također izrečena bojazan da će sustav predložen zakonom biti birokratiziran i dodatno zakomplicirati građanima ostvarivanje prava na pravnu pomoć.Predstavnica predlagatelja dodatno je pojasnila da je sustav uputnica način kontrole rada ali i utrošenih državnih sredstava.

Članovi/ce Odbora za ravnopravnost spolova odlučili su većinom glasova predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 28. travnja 2008. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2007. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno članku 100. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno članku 21. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, podnosi redovito godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru.
U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upoznala je Odbor s poduzetim aktivnostima koje se odnose na praćenje i provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova, kao i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova.
Građani i građanke obraćaju se pravobraniteljici za ravnopravnost spolova osobno u Uredu, pisanim pritužbama i putem telefona.
Po sadržaju pritužbe se odnose na kršenje načela ravnopravnosti spolova ili diskriminaciju na temelju spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije, kao i na praćenje provođenja Zakona o ravnopravnosti spolova. Kao i ranijih godina pritužbe su u velikoj većini slučajeva podnosile žene.
Tijekom 2007. godine radilo se na ukupno 1196 predmeta, i to: 968 predmeta otvorenih u 2007. godini (što je 30% više nego u 2006. godini) i 228 predmeta prenesenih iz ranijih godina. Tijekom 2007. godine dovršeno je 1124 predmeta. Nedovršenih predmeta koji se prenose u 2008. godinu ima 72.
Analiza rezultata parlamentarnih izbora, ali i izbora za vijeća nacionalnih manjina, pokazuje da nije došlo do zadovoljavajućeg povećanja političke participacije žena. Pravobraniteljica poziva da se kod odlučivanja o kandidatima i kandidatkinjama za predstojeće lokalne izbore, dosljednije poštuje odredba čl. 15. Zakona o ravnopravnosti spolova.
Ni položaj žena na tržištu rada nije se bitno promijenio. I dalje je prisutan visoki udio žena među nezaposlenima, jasna segregacija između muškaraca i žena na tržištu rada, rad žena u potplaćenim sektorima, kao i razlika u plaćama po spolu.
Delimitiranje rodiljnih naknada za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta pozitivna je zakonodavna promjena vezana za poboljšanje statusa žena.
Analize Ureda pravobraniteljice pokazuju da se odredba članka 13. Zakona o ravnopravnosti spolova o oglašavanju radnih mjesta, čiji je cilj ukidanje diskriminacije kod zapošljavanja, bitno dosljednije primjenjuje u praksi nego proteklih godina. U slučajevima diskriminacije na radu Ured pravobraniteljice ima pozitivna iskustva u suradnji s Državnim inspektoratom.
Vidljiva su poboljšanju u prevenciji i suzbijanju obiteljskog nasilja, te zaštiti žrtava obiteljskog nasilja zahvaljujući kontinuiranim naporima državnih tijela, udruga civilnog društva i medija. Zahvaljujući Nacionalnoj kampanji za borbu protiv obiteljskog nasilja, u sklopu Kampanje Vijeća Europe, bitno se više radi na lokalnoj razini, a broj skloništa za žene žrtve nasilja se povećava. Nedovoljno se, međutim, postiglo na psihosocijalnom tretmanu nasilnika isključivo zbog inertnosti i sporosti nadležnih ministarstava.
U raspravi je naglašena potreba za jačanjem uloge koordinatora i koordinatorica za  ravnopravnost spolova, uključujući i zakonske izmjene i praksu po kojoj bi se ti poslovi profesionalno obavljali jer dosadašnja praksa pokazuje da niti oni sami ne znaju što je njihov posao.
Ukazano je na napredak u provođenju odredbe o prikupljanju rodne statistike, te se ukazuje i na potrebu uvođenja posebnih statistika o svim sudskim postupcima koji se vode radi diskriminacije na radu i zapošljavanju, ali i u ostalim područjima života jer su i statistike pokazatelji provedbe i učinkovitosti antidiskriminacijskih zakona i politika.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2007. godini.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 28. travnja 2008. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za djecu za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Pravobranitelj za djecu, sukladno članku 18. Zakona o pravobranitelju za djecu, dužan je jednom godišnje podnijeti izvješće o svom radu Hrvatskom saboru.
Godišnje izvješće pravobraniteljice za djecu prikaz je rada Ureda i podataka o stupnju poštivanja odnosno ugroženosti dječjih prava. U prvom dijelu prikazane su povrede pojedinačnih prava djece i postupanje Ureda s tim u vezi, a u drugom dijelu navode se opće inicijative Ureda, te prijedlozi za poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa djece.
U 2007. godini Ured je postupao u 1737 novih predmeta, od kojih su 847 bile pojedinačne prijave povreda prava djece, a 890 opće inicijative Ureda. Uz 847 novih pojedinačnih povreda postupalo se i u 347 pojedinačnih prenesenih predmeta od ranije, što znači da se tijekom 2007. godine postupalo u 1194 pojedinačna predmeta. Broj pojedinačnih prijava kao i broj općih inicijativa u odnosu na 2006. godinu povećao se u 2007. godini za oko 63%.
I u 2007. godini dječja prava su najviše bila ugrožena u području zaštite od nasilja i zanemarivanja, te obiteljskih odnosa.
Sustav socijalne skrbi jedna je od najvažnijih karika zaštite dječjih prava. Centrima za socijalnu skrb date su brojne obveze i ovlasti u području zaštite djece, ali zbog pomanjkanja broja stručnih djelatnika i needuciranosti centri nisu dovoljno efikasni.
Ukazano je na potrebu većeg usmjeravanja društva na prevencijske aktivnosti. Također je upozoreno na nedovoljnu žurnost u postupcima o pravima djece pred sudovima.
Mediji su često promotori dječjih prava upozoravajući na propuste sustava zaduženih za zaštitu djece. Nažalost i sami mediji u brojnim prilikama krše dječja prava, izvještavajući na neprimjeren način, stavljajući profit ispred interesa djece.
Istaknuta je potreba bolje povezanosti i suradnje svih institucija uključenih u zaštitu prava djece, otvaranje novih poliklinika za zaštitu zdravlja djece, uvođenje novih kolegija na fakultetima o zaštiti dječjih prava i dr.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za djecu za 2007. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 28. travnja 2008. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka 2008. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor se u raspravi posebno osvrnuo na onaj dio Godišnjeg izvješća koji se odnosi na Obuku i Izobrazbu, te na dio koji se odnosi na Upravljanje ljudskim resursima. Naime, postoje određene mjere propisane u Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010., a kojima je određeno za nositelja provedbe mjera Ministarstvo obrane. U cilju provođenja navedene Nacionalne politike Ministarstvo obrane trebalo je i treba poduzimati sljedeće aktivnosti:
1.8.3. Preispitat će se programi obuke za pripadnike/pripadnice sigurnosnih službi iz perspektive rodne ravnopravnosti i ljudskih prava žena.
Nositelji: Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Sigurnosno-obavještajna agencija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatsko vojno učilište, Policijska akademija
Rok provedbe: 2007.-2008.
1.8.4. Osigurat će se veća zastupljenost žena u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na njihovoj većoj zastupljenosti na rukovodećim položajima.
Nositelji: Ministarstvo obrane, Oružane snage Republike Hrvatske
Rok provedbe: 2007.-2010.

Također, Zakon o obrani, obvezuje nadležno ministarstvo da kroz Kadrovski savjet, vodi računa o omogućavanju ravnomjernog kako pristupa, tako i tretmana pripadnika oba spola.
Po mišljenju dijela članova i članica Odbora u provođenje kadrovske politike u Oružanim snagama nužno je voditi računa o većoj zastupljenosti žena, posebno na rukovodećim položajima.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće:

Zaključke

1. Usvaja se Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj
2. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u narednim Godišnjim izvješćima o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj sve podatke koji se odnose na politiku upravljanja ljudskim resursima, iskazuje po spolu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora

   Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora je na 1. sjednici održanoj 22. veljače 2008. god.raspravljao o predstojećim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, s obzirom na obvezu koja proizlazi iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010., prema kojoj su Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dužni uskladiti Poslovnik Hravatskoga sabora sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno je odlučio da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predloži sukladno svojoj nadležnosti iz članka 57. stavka 1. podstavka 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora Hrvatskome saboru izmjene i dopune kako slijedi:

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora

U Poslovniku Hrvatskoga sabora („NN“ broj 71/00, 129/00, 117/01, 6/02 –pročišćeni tekst, 41/02, 91/03 i 58/04):

Članak 1.
U članku 32. stavak 1. podstavak 15. mijenja se i glasi:»-određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Sabora, poštivajući odgovarajuću zastupljenost oba spola,»

Članak 2.
U članku 44. stavku 2. na kraju rečenice dodaju se riječi:“ poštivajući odgovarajuću zastupljenost oba spola“.

Članak 3.
U članku 100.stavak 1. podstavak 9. briše se.

Članak 4.
U članku 101.
U čl.101.na kraju rečenice briše se točka i dodaju slijedeće riječi: « iz reda zastupnika/ica, a još 3 člana/ica Odbora može se imenovati iz reda nevladinih udruga, znanstvenih i stručnih institucija koje se bave promicanjem ravnopravnosti spolova i zaštite ljudskih prava.“

Članak 5.
U članku 239. iza riječi „ Sabor bira“ dodaju se riječi: „ poštivajući odgovarajuću zastupljenost oba spola“.

Obrazloženje:

Na članak 1, 2 i 5.

Sukladno propisanim zadaćama u Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. Odbor predlaže usklađivanje Poslovnika Hrvatskoga sabora sa Zakonom o ravnopravnosti spolova (NN, broj 116/03.), kojim bi se omogućila provedba odrebi Zakona o ravnopravnosti spolova o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena u odborima i izaslanstvima Hrvatskoga sabora. Također, Odbor za ravnopravnost spolova sukladno članku 100. stavak 1. podstavak 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora dužan je poticati ravnomjernu spolnu zastupljenost u sastavu radnih tijela i izaslanstava Sabora.

Na članak 3.

Vlada Republike Hrvatske je Uredbom osnovala Ured za ravnopravnost spolova (NN,broj18/04.) kao stručnu službu za obavljanje poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova, među ostalim poslovima u djelokrugu Ureda je i suradnja s nevladinim udrugama koje su aktivne u području ravnopravnosti spolova, te osiguranje i djelomično financiranje njihovih projekata ili aktivnosti. Kako je zakonska obveza Ureda da surađuje, bespredmetno je da Odbor za ravnopravnost spolova posreduje, odnosno potiče suradnju između nevladinog i vladinog sektora.

Na članak 4.

Predloženim amandmanom omogućilo bi se Odboru za ravnopravnost spolova da osnaži svoj rad stručnjacima koji se bave promicanjem ravnopravnosti spolova na svim razinama, kako javnog tako i privatnog života.

- Također, Odbor predlaže da se sukladno načelima ravnopravnosti spolova uvedu jezični standardi u Poslovnik Hrvatskoga sabora, za zvanja i zanimanja u muškom,
odnosno ženskom rodu, ovisno o spolu ( zastupnik/ica, član/ica,predsjednik/ica..).

PREDSJEDNICA ODBORA

Gordana Sobol