Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 52. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, raspravljao je u prvom čitanju o Prijedlogu zakona o pučkom pravobranitelju, P.Z. br. 833, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog zakona kojem je temeljni cilj unaprjeđenje uloge pučkog pravobranitelja. Predlaže se spajanje Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja, također se predviđa osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja. Prijedlogom zakona predviđeno je spajanje postojećih stručnih i administrativnih kapaciteta ureda specijaliziranih pravobranitelja s uredom pučkog pravobranitelja. Time se želi osnažiti uloga pučkog pravobranitelja ali i ovlasti ostalih pravobranitelja.
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora iznijeli su različita razmišljanja o predloženom zakonu. Dio članica zabrinut je zbog činjenice da se nakon velikih ulaganja u institucionalno osnaživanje zaštite posebnih kategorija građana, ide u njihovo pripajanje uredu pučkog pravobranitelja. Smatraju nedopustivim da se u izradu prijedloga zakona i rekonstrukciju institucija krenulo bez uključivanja posebnih pravobraniteljstava u radnu skupinu. U raspravi se također postavilo pitanje zašto se dokida rad posebnih pravobraniteljstava kada je on uvijek ocjenjivan veoma dobrim. Ako se tvrdi da se ovim prijedlogom ništa ne ukida već da svi i dalje rade na istim poslovima – opet se postavlja pitanje zašto, ako se priznaje da su sva pravobraniteljstva dobra radila i razvijala se sve ove godine? Nadalje se ukazalo na apsolutno nedostatno obrazloženje prijedloga zakona, kojem nije prethodila ozbiljna i sveobuhvatna analiza predviđenog spajanja ureda u administrativnom, kadrovskom i financijskom smislu.
Upozoreno je i na činjenicu da se radna skupina koja je u početnoj fazi radila na prijedlogu zakona ogradila od ovakvog prijedloga zakona.
Dio članova i članica smatra ipak da se djelokrug i ovlasti posebnih pravobranitelja neće smanjivati. Predloženi zakon ne predviđa ukidanje već se radi o osnaživanju institucije pučkog pravobranitelja. Izrečeno je uvjerenje da će uvođenjem ovog prijedloga zakona ured pučkog pravobranitelja dobiti veći medijski utjecaj i utjecaj u javnosti.
Predstavnica Ženske mreže Hrvatske iznijela je pozitivna iskustva ženskih nevladinih udruga o suradnji sa svim posebnim pravobraniteljstvima te bojazan da bi se njihovim spajanjem s uredom pučkog pravobranitelja smanjila njihova efikasnost. Iskazala je mišljenje da se uloga pučkog pravobranitelja može osnažiti na drugi način, primjerice izdvajanjem financijskih sredstava potrebnih za kvalitetan, stručan i senzibiliziran kadar, što sada uredu svakako nedostaje.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je primjedbu što u sastavu radne skupine za izradu ovog prijedloga zakona nisu bili predstavnici posebnih pravobraniteljstava. Smatra apsolutno nedostatnim obrazloženje prijedloga zakona, a koje govori o sinergiji i boljoj koordinaciji svih pravobraniteljstava.
Zamjenik pučkog pravobranitelja iznio je stav da se predloženim zakonom slabi a ne ojačava funkcija pučkog pravobranitelja. Tome u prilog govori i zakonski prijedlog da se broj zamjenika pučkog pravobranitelja koji se bavi temeljnim ljudskim pravima smanjuje s 3 na 1 zamjenika (budući da ostali u svom djelokrugu imaju posebna područja ljudskih prava). Predlaže se da se u ovoj fazi ostvari samo spajanje Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja, a da se ostali dio prijedloga povuče i formira nova radna skupina u kojoj će biti uključena sva pravobraniteljstva.
Pravobraniteljica za djecu upozorila je da su djeca jedina skupina koja ne može sama sebe štititi, budući da nemaju poslovnu sposobnost. Nadležnosti pravobraniteljice za djecu se ovim prijedlogom zakona sužavaju te ona smatra da je ovo korak unazad, umjesto da se jača participacija djece u društvu. Ukazala je na činjenicu da je pravobraniteljstvo za djecu slijedio svjetske trendove te u mnogome bilo model – uzor drugima.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upoznala je članove i članice Odbora da je na nedavnom sastanku Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi, RH bila pohvaljena upravo zbog osnivanja samostalnog ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Ukazala je na problem većeg broja lokacija na kojima bi jedinstveni ured pučkog pravobranitelja bio smješten a koje nisu prilagođene osobama s invaliditetom. U prilagođavanje prostora morat će se utrošiti znatna financijska sredstva.
Predstavnik predlagatelja dao je objašnjenje da su u radnoj skupini za pripremu zakona sudjelovali članovi ministarstava i vladinih ureda, predstavnici nevladinih organizacija i stručnjaci. Prihvatio je primjedbu da bi se broj zamjenika pučkog pravobranitelja koji se bavi temeljnim ljudskim pravima trebao povećati. Također se složio se da je obrazloženje prijedloga zakona moglo biti opširnije. Zbog toga će se prilikom pripreme Konačnog prijedloga zakona proučiti sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave na Odboru kao i iz javne rasprave.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora većinom glasova (6 za i 3 protiv) su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:
1) Prihvaća se Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju, P.Z. br. 833
2) Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Gordana Sobol