Zagreb – Na kraju prvog dana Međuparlamentarne konferencije o ulozi parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede, sudionici su raspravljali o istraživanjima u poljoprivredi, sigurnosti i kvaliteti hrane.
Chiara Dellapasqua, savjetnica u Glavnoj upravi Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, predstavila je interaktivni model inovacija koji kroz rad u operativnim skupinama doprinosi boljem povezivanju i umrežavanju poljoprivrednika, znanstvenika, poljoprivrednih poduzetnika, savjetodavnih službi i građanskih udruga. Za razdoblje do 2020. godine planirano je oko 3200 operativnih skupina, a u ovom trenutku ih je 700 aktivnih. U tijeku je više od 100 projekata u sklopu najvećeg europskog programa za istraživanja i inovacije Horizon 2020 koji se bave aktualnim temama kao što su klima i klimatske promjene, upravljanje vodom, kvaliteta hrane, opskrbni lanci, marketing i potrošnja, sustavi poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredne prakse, poljoprivredna oprema i mašinerija, proizvodnja biljaka, kontrola bolesti i zaraza. – Velik izazov predstavlja korištenje informacijskih tehnologija u poljoprivredi, no znanje i inovacije glavni su ciljevi svih država članica. Stoga su nam potrebne posebne mjere za prijenos znanja, savjetovanje i obuku u poljoprivredi, za što su predviđena značajna sredstva, istaknula je Dellapasqua.
Za razdoblje nakon 2020. Europska komisija naglasak stavlja na poljoprivredu utemeljenu na znanju, inovacijama i digitalizaciji. Svaki strateški plan ZPP-a uključivat će poglavlje o načinima poticanja razmjene znanja i inovacija te razvoja digitalnih tehnologija u poljoprivredi. Za ruralni razvoj planiraju se programi suradnje i savjetovanja te obuke. Deset milijardi eura u sklopu programa Horizon predviđeno je za hranu, poljoprivredu, ruralni razvoj i bio-ekonomiju.
Diona Silistru, predsjednica Odbora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj rumunjskog Senata, istaknula je znanstvena istraživanja kao temelj svih naroda. – Oni koji ne podržavaju tehnološki razvoj, izgubit će svoju neovisnost. Globalno zatopljenje i prehrambena kriza glavni su problemi globalne sigurnosti - najveći izazov 21. stoljeća, naglasila je Silistru te dodala kako se od znanstvenih istraživanja u poljoprivredi očekuje pomoć u rješavanju izazova današnjice, a od budućeg instrumenta EU-a za financiranje istraživanja konkretni financijski paketi za poljoprivredu, osobito za države članice u nepovoljnijem položaju. – Znanstvena istraživanja trebaju doprinijeti ostvarenju potencijala svake države članice, osmisliti nove sorte biljaka koje će biti prilagođene posebnim uvjetima u pojedinim državama članicama, rješenja za poboljšanje kvalitete tla kako bi se unaprijedila poljoprivredna proizvodnja i njezina konkurentnost, dodala je Silistru. Predložila je i pokretanje registra dobrih pilot projekata u svrhu razmjene znanja i iskustava.
Sudionici rasprave osvrnuli su se i na pitanje bacanja hrane i potrebe za boljom suradnjom u sektoru bio-ekonomije, za što je potrebno osposobiti stručnjake i znanstvenike kako bi se razvili inovativniji sustavi i tehnologije. – Digitalna transformacija je jednosmjerna ulica koju svi moramo pratiti kako bismo kreirali budućnost poljoprivrednog razvoja nakon 2020., naglasila je Charoula Kafantari, predsjednica Stalnog odbora za proizvodnju i trgovinu grčkog parlamenta. Dodala je kako pitanje sigurnosti hrane podrazumijeva poduzimanje ekoloških postupaka i racionalizaciju vodnih resursa, redukciju pesticida i zaštitu obiteljskih gospodarstava.
Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darja Sokolić istaknula je kako je globalizacija tržišta, uz brojne prednosti, donijela i velike izazove. Napomenula je kako se incidenti u susjedstvu ne smiju zanemariti te dodala kako su znanstvena istraživanja stoga ključni faktor za rješavanje takvih problema. – K tome postoji mogućnost da se rezultati znanstvenih istraživanja višestruko iskoriste, počevši od donošenja adekvatnih propisa ili privremenih mjera na nacionalnoj razini, kazala je Sokolić. Ukazala je i trendove povratka proizvodnji domaće i tradicionalne hrane, proizvodnje nove hrane s novim rizicima po zdravlje ljudi kao što su različiti alergeni, konzumacija kukaca te hrana koja sadrži aktivni ugljen, a što predstavlja potencijal za znanstvena istraživanja.
Sanja Šeparović iz Hrvatske veterinarske komore govorila je o cjelovitom pristupu zaštiti životinja i sigurnosti hrane životinjskog porijekla. – Svaki potrošač ima opravdana očekivanja u pogledu sigurnosti hrane koja se nalazi na prodajnim policama, a to podrazumijeva osiguravanje sljedivosti uzgoja stoke uz stalnu dostupnost relevantnih podataka, počevši od registracije svih gospodarstava sa stokom, bilježenja porijekla, kretanja, cijepljenja i liječenja životinja sve do klaonice, naglasila je Šeparović te dodala kako se takve baze podataka trebaju redovito ažurirati. – Ako znamo koje su nam legislativne zadaće i programi sigurnosti, onda su službene kontrole važne kako bismo znali minimalne standarde nadležnosti. Postoje veterinarske organizacije koje akumuliraju ogromna znanja, stoga ih je potrebno zadržati u procesu kontrole u cilju sigurnosti hrane, zaključila je Sanja Šeparović na kraju prvog dana Međuparlamentarne konferencije o poljoprivredi i ruralnom razvoju u Zagrebu.