ZPP nakon 2020: Demografska obnova ruralnih područja temelj budućnosti europske poljoprivrede

Zagreb – U okviru druge teme dvodnevne Međuparlamentarne konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“ posvećene generacijskoj obnovi, koja se održava u Hrvatskome saboru, govorilo se o budućim mjerama za poticanje mladih poljoprivrednika i potrebi njihovog zadržavanja u ruralnim područjima. Istaknuto je kako mali udio mladih u sektoru poljoprivrede, kao nositelja novih tehnologija i inovacija, predstavlja velik izazov za konkurentnost europske poljoprivrede. 

Govoreći o broju mladih poljoprivrednika, onih ispod 35 godina, Chiara Dellapasqua iz Europske komisije istaknula je kako on na razini EU-a iznosi tek 5,1 posto, što smatra prilično zabrinjavajućim. – Taj broj pokazuje da je za Europsku komisiju generacijska obnova prioritet ZPP-a, rekla je Dellapasqua. Naglasila je i kako su države članice pozvane da naprave analizu situacije vezano uz pristup zemljištu, dostupnost kredita i potrebna znanja, kako bi se uočilo koje mjere, instrumenti i alati mogu pomoći generacijskoj obnovi.

– Izazovi koji stoje pred poljoprivrednicima, kao što su prihodi koji zaostaju za drugim sektorima, rizici poslovanja na koje se ne može utjecati, otežan pristup zemljištu, kreditna sposobnost i nepoštene trgovačke prakse nisu dobra pozivnica za mlade, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Govoreći o brojkama u hrvatskoj poljoprivredi istaknula je kako je broj poljoprivrednika mlađih od 45 godina 18 posto, dok je prosjek Unije 15 posto, ali i kako je broj poljoprivrednih gospodarstva u RH prije ulaska u EU iznosio oko 230.000, a da trenutačno imamo oko 160.000 obiteljskih gospodarstava. – Poljoprivreda nije samo jedan sektor, već strateški sektor važan za sigurnost opskrbe hranom za koji moramo osigurati prijenos znanja i vještina na mlade, zaključila je Petir.

O slovenskoj poljoprivredi, posebice položaju vinara, govorio je predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i hranu slovenske Nacionalne skupštine Franc Breznik koji smatra kako je za osiguranje budućnosti mladih poljoprivrednika ključan fleksibilniji okvir ZPP-a koji će poduprijeti sve njihove planove, od modernizacije proizvodnje, ulaganja u tehnologiju i opremu, podizanje poslovnih vještina i osnaživanja marketinških znanja do poboljšanja same kvalitete vina. – Treba osigurati pojednostavljene procedure, olakšati administrativne prepreke i sagledati lokalne specifičnosti, rekao je Breznik.

Potpredsjednik Europskog vijeća mladih poljoprivrednika Tomaš Ignac Fenix istaknuo je potrebu ujednačavanja regulative za jednake uvjete pristupu zemljištu u svim državama članicama, kreiranju modela financiranja, osiguranje besplatnih savjetodavnih poljoprivrednih službi kao i obvezu isplate potpora za mlade poljoprivrednike, koju nemaju sve države članice EU-a. Fenix smatra kako je zbog nejednakih praksi, korupcije i sukoba interesa potrebno osigurati bolju kontrolu i nadzor izravnih plaćanja u poljoprivredi od strane nezavisnog europskog tijela.

Jan Marinac, predsjednik Hrvatskog udruženja mladih poljoprivrednika, govorio je o važnosti prijenosa znanja iz država članica s dobrim praksama te plasiranju uspješnih poljoprivrednih priča kao i o potrebi međugeneracijske suradnje poljoprivrednika. – Trebamo osigurati razvoj moderne poljoprivrede, bitne grane za samozapošljavanje, istaknuo je Marinac.

Tijekom izlaganja i rasprave naglašeno je kako postoji jasan utjecaj starosne strukture poljoprivrednika i ruralnog stanovništva na održivost poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja u Europskoj uniji u gospodarskom i ekološkom smislu. Sudionici rasprave složili su se kako bi zadržavanje mladih u ruralnim područjima i stvaranje novih radnih mjesta u tom sektoru trebao biti jedan od najvažnijih prioriteta budućih mjera Zajedničke poljoprivredne politike.
 

Autor: Služba za medije