.png)
Beč - Predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske i članica Odbora za vanjsku politiku Zdravka Bušić sudjelovala je, kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, na 9. konferenciji predsjednika parlamenata zemalja članica Strategije Europske unije za Dunavsku regiju (EUSDR) koja je održana u Beču 18. i 19. ožujka 2024. u okviru austrijskog predsjedanja Strategijom Europske unije za Dunavsku regiju.
Teme ovogodišnje konferencije bile su sigurnost u dunavskoj regiji, obrazovanje za demokraciju i dunavska regija kao prostor kulturnog i prirodnog bogatstva te znanosti.
U svom izlaganju o sigurnosti u dunavskoj regiji izaslanica predsjednika Sabora rekla je kako se u raspravi o sigurnosti u dunavskoj regiji mora osvrnuti na brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu „s čime se mi u Hrvatskoj možemo itekako poistovjetiti jer su sjećanja na žrtve podnesene u Domovinskom ratu razlog naše posebne empatije prema ukrajinskom narodu“. - U tom ratu u kojem se Ukrajinci herojski bore kako bi obranili svoje domova i pravo na slobodu i samostalnost, oni se ujedno bore i za sigurnost cijele Europe. Kada Ukrajina ne bi uspjela u svojoj borbi za slobodu to bi u potpunosti izmijenilo geopolitičke odnose i povećalo ruske apetite prema Europi, naglasila je Bušić i dodala kako će Hrvatska nastaviti pomagati Ukrajini politički, diplomatski, ekonomski, vojno i humanitarno kroz prihvat izbjeglica. - Ukrajina u svojoj borbi nije i ne smije ostati sama, stoga potpora Ukrajini mora ostati jedan od naših prioriteta, istaknula je zastupnica Bušić.
Na panelu o dunavskoj regiji kao prostoru kulturnog i prirodnog bogatstva te znanosti zastupnica Bušić naglasila je kako dunavska regija ima ogroman razvojni potencijal čemu pridonosi suradnja u okviru makro-regionalne strategije Europske unije za dunavsku regiju koja svojim instrumentima za poticaj regionalnog razvoja i provedbu europskih regionalnih razvojnih politika pruža brojne mogućnosti gospodarske, socijalne i kulturne suradnje.
Istaknula je kako kultura i kulturna baština spadaju u prioritete Strategije Europske unije za dunavsku regiju koje su kroz povijest bile određene važnošću Dunava kao plovnog puta i njegovom ulogom povijesne granice uz koju su se razvila značajna središta koja danas čine temelj regionalne suradnje. - Kulturne rute raspoređene su po dunavskoj regiji pa je tako ruti „Staza Željeznog doba Podunavlja“ polazište u Hrvatsko, kazala je Bušić. Podsjetila je kako je u svakoj zemlji odabrano po pet najznačajnijih lokaliteta, a u Hrvatskoj su među njima Varaždinske toplice, Šćitarjevo, Pula i Nacionalni park Brijuni, Dioklecijanova palača u Splitu i Solin, Zadar i Nin, Vid - Narona te vinska područja Iloka i Baranje.- Umrežavanjem u kulturne rute baština dobiva dodatnu vidljivost, prepoznatljivost i održivost, kazala je Bušić te zaključno dodala kako Podunavlje, kao prostor kulturnog i prirodnog bogatstva te znanosti, želimo zaštititi u cilju promicanja suradnje, kulturne razmjene i socijalne kohezije u državama članicama Strategije Europske unije za dunavsku regiju jer se na ovom području nalaze brojna prapovijesna nalazišta poput Dunavskog limesa koji je dio UNESCO-ve baštine.
Predsjednici parlamenata zemalja članica Strategije Europske unije za dunavsku regiju usvojili su Zajedničku izjavu u kojoj su najsnažnije osudili rusku agresiju na Ukrajinu i iskazali duboku zabrinutost zbog prijetnje koju agresija predstavlja za sigurnost dunavske regije, njenu infrastrukturu i okoliš te iskazali snažnu potporu Ukrajini. Pozdravljeno je otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom i iskazana puna potpora brzom nastavku procesa pregovora te potvrđena puna potpora perspektivi članstva za zemlje zapadnog Balkana te je na hrvatsku intervenciju posebno pozdravljena preporuka Europske komisije od 12. ožujka za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Usto, naglašena je važnost zelene tranzicije, jačanje digitalnih kompetencija, znanosti, novih tehnologija i inovacija te očuvanje jedinstvene kulturne baštine Dunavske regije.
Na marginama konferencije održana je i zajednička izložba država članica dunavske regije u kojoj je sudjelovala i Hrvatska sa šest fotografija s prikazima prirodne i kulturne baštine iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije te replikama Vučedolske golubice i Vukovarskog tornja. Uz to prikazan je i jednominutni film o hrvatskom Podunavlju. Izložba je pripremljena u suradnji s turističkim zajednicama Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.
Strategija Europske unije za Dunavsku regiju (EUSDR) jedna je od dvije makro-regionalne strategije Europske unije u kojima sudjeluje Hrvatska. Formalno je usvojena na Europskom vijeću 24. lipnja 2011., a obuhvaća četrnaest država dunavskog riječnog sliva: Njemačku (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarska), Austriju, Slovačku, Hrvatsku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Moldaviju, Ukrajinu, Češku, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.