Hag – Član i zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnosti i suradnju (OESS) Nikola Mažar i Zvonimir Troskot sudjelovali su od 4. do 8. srpnja na 33. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a u Hagu. Uz sudjelovanje više stotina parlamentaraca iz država sudionica OESS-a i partnera za suradnju, najveći godišnji događaj Parlamentarne skupštine, pod domaćinstvom nizozemskog parlamenta, održan je s temom „Međunarodno pravo i zajednička načela: Temelji za sigurnost i suradnju u području OESS-a“.
Parlamentarna skupština OESS-a zaključila je u srijedu svoje Godišnje zasjedanje usvajanjem Haške deklaracije kojom se potvrđuju načela Završnog akta iz Helsinkija i uloga OESS-a u sveobuhvatnoj sigurnosti. Deklaracija oštro osuđuje ruski ratni napad protiv Ukrajine kao teško kršenje međunarodnog prava, zahtijevajući potpuno povlačenje snaga, oslobađanje pritvorenih dužnosnika OESS-a Vadyma Golde, Maksima Petrova i Dmitrija Šabanova, trajnu podršku Ukrajini i odgovornost za ratne zločine. Deklaracija nadalje izražava ozbiljnu zabrinutost zbog demokratskog nazadovanja u regiji OESS-a, obrađuje nestabilnost na Bliskom istoku, hibridne prijetnje, rizike umjetne inteligencije, zaštitu kritične infrastrukture, klimatske akcije i ekonomsku otpornost, a istovremeno poziva na jače financiranje OESS-a i politički angažman. OESS ostaje nezamjenjiv instrument za dijalog, navodi se u Deklaraciji.
Tijekom nekoliko dana sastanaka triju glavnih odbora, Stalnog odbora, plenarnih sjednica i popratnih događaja parlamentarci su na 33. godišnjoj sjednici ojačali temeljna načela Helsinkija i izrazili snažnu podršku Ukrajini. Na uvodnoj plenarnoj sjednici govorili su nizozemski premijer Rob Jetten, predsjednica Senata Mei Li Vos, predsjednik Zastupničkog doma Thom van Campen i voditeljica nizozemske delegacije Farah Karimi, koji su naglasili da sigurnost mora počivati na demokraciji, ljudskim pravima i redu temeljenom na pravilima, a ne na sili. Predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Pere Joan Pons (Španjolska) naglasio je potrebu za obranom načela bez hijerarhije i održavanjem dosljednosti kako bi se očuvao međunarodni poredak. Švicarski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj OESS-a Ignazio Cassis istaknuo je vitalnu ulogu parlamentaraca u održavanju dijaloga u atmosferi nepovjerenja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u video obraćanju pozvao je na pojačani pritisak na Rusiju da obustavi invaziju i veće korištenje alata OESS-a za mir. U obraćanju u srijedu, glavni tajnik OESS-a Feridun Sinirlioğlu istaknuo je "bitan doprinos" PS OESS-a, dok je glavni tajnik Roberto Montella zahvalio parlamentarcima nanjihovom ustrajnom angažmanu.
Na plenarnoj sjednici 7. srpnja, posvećenoj međunarodnoj pravdi, potvrdili su predanost Parlamentarne skupštine OESS-a međunarodnom humanitarnom pravu i međunarodnom pravu ljudskih prava kao temeljima multilateralizma i pravde. Čuli su Mariyu Shabanovu, suprugu pritvorenog dužnosnika OESS-a Dmytra Shabanova, koja je opisala više od četiri godine zatvora svog supruga kao kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Nakon Shabanovinog obraćanja, glavni govori predsjednice Međunarodnog kaznenog suda Tomoke Akane i Boštjana Škrleca, predsjednika Eurojusta, otvorili su opću raspravu. U svojim je primjedbama predsjednica MKS-a Akane istaknula kako su sve države obvezane pravilima i pravnim obvezama koje su slobodno pristale provoditi, naglašavajući da snaga međunarodne vladavine prava u konačnici ovisi o spremnosti država da je poštuju i brane. U tom je smislu naglasila jedinstvenu odgovornost parlamentaraca da poštuju ta načela. U svom obraćanju, Škrlec je dao pregled rada Eurojusta, opisujući ga kao instituciju u kojoj se tužitelji, istražitelji i suci iz mnogih različitih zemalja sastaju kako bi razgovarali o suradnji – kako u strateškom smislu tako i u stvarnim slučajevima. To, rekao je, pomaže u podršci međunarodnom pravu i vladavini prava te osigurava postizanje pravde. Nadalje je naglasio važnost Eurojusta u podršci nacionalnim istragama zločina agresije povezanih s ratom Ruske Federacije protiv Ukrajine.
Nakon izlaganja rizničara Johana Büsera (Švedska), Stalni odbor odobrio je proračun te usvojio plan aktivnosti za financijsku godinu 2026.-2027.
Hrvatsko izaslanstvo je u okviru programa 33. Godišnjeg zasjedanja ujedno sudjelovalo na sastancima pripadajućih političkih grupa, Grupe puta svile, sastanku Parlamentarnog tima za potporu Ukrajini te u nizu popratnih skupštinskih događaja koji su se bavili demografskim pitanjima i budućnošću slobodnih društava, trgovinom ljudima, mladima u oružanim sukobima i obilježavanjem Završnog akta iz Helsinkija iz 1975. Također su sudjelovali u događajima posvećenima rodnim pitanjima, suzbijanju propagande, migracijama, borbi protiv terorizma, pitanjima mladih i Ukrajini.
Zastupnik Troskot sudjelovao je na panelu o demografskoj sigurnosti pod nazivom „Sigurnost u svjetlu demografskih promjena“. Panel je organizirala Gudrun Kugler, potpredsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a i posebna predstavnica za demografiju i sigurnost, uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka i predstavnika država koje se suočavaju s ozbiljnim demografskim izazovima. U svom osvrtu Troskot je naglasio kako će ovakve inicijative uvijek imati podršku i vladajućih i oporbe u Hrvatskoj, jer demografska obnova ne može biti stranačko, nego nacionalno i strateško pitanje. Podsjetio je da je Gudrun Kugler o toj temi razgovarala na najvišoj razini s predstavnicima hrvatske Vlade i Hrvatskoga sabora, što potvrđuje da Hrvatska demografskom pitanju pristupa ozbiljno i institucionalno kao jednom od ključnih izazova nacionalne budućnosti. Troskot je usto istaknuo i pozitivne primjere, među kojima su povratak dijela hrvatskih obitelji iz inozemstva te demografski pomaci u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, poput Sinja, gdje se pokazuju prvi ohrabrujući pokazatelji. Panel je pokazao da se demografska sigurnost sve snažnije prepoznaje kao sastavni dio šire europske sigurnosne politike te da bez ljudi, obitelji, mladih i stabilnih lokalnih zajednica nema ni dugoročno snažne i suverene države.
U raspravi o rezoluciji Trećeg odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja Zvonimir Troskot upozorio je da pravo na čistu pitku vodu mora biti sastavni dio ljudske sigurnosti i ljudskog dostojanstva. Naglasio je da takav sustav predstavlja pitanje ljudskih prava, javnog zdravlja, transparentnosti, vladavine prava i prekogranične odgovornosti, odnosno upravo onaj jaz između međunarodnih obveza i njihove provedbe na koji upozorava izvješće Trećeg odbora. Troskot je poručio da nijedna zajednica na prostoru OESS-a ne smije postati odlagalište opasnog otpada druge države te pozvao na snažniji angažman OESS-a u području prekograničnog opasnog otpada, potpunu sljedivost i neovisni monitoring.
Na plenarnoj sjednici upozorio je na progon kršćana kao jednu od najvećih, ali i najčešće prešućenih kriza ljudskih prava. Prema izvješću World Watch List 2026 organizacije Open Doors, gotovo 390 milijuna kršćana diljem svijeta izloženo je visokoj razini progona ili diskriminacije. U posljednjem izvještajnom razdoblju gotovo 5000 kršćana ubijeno je zbog svojega identiteta, gotovo 5000 ih je pritvoreno, a napadnuto je više od 3600 crkava i drugih kršćanskih objekata. –Kršćane ubijaju terorističke skupine, zatvaraju se crkve, oduzima vjerska literatura, a vjernike se nadzire, pritišće i pritvara. Taj problem nije ograničen samo na udaljene dijelove svijeta, nego postoji i unutar pojedinih država prostora OESS-a, poručio je Troskot naglasivši kako sloboda vjere nije sporedno pravo, nego temelj ljudskog dostojanstva, pluralizma i demokratske sigurnosti. –Moramo odbaciti selektivno suosjećanje. Međunarodne institucije ne smiju biti glasne kada su progonjene jedne skupine, a nijeme kada su žrtve kršćani. Nijedan vjernik ne bi morao birati između vjere i slobode, bogoslužja i osobne sigurnosti, šutnje i života. Sloboda vjere pripada svima – ili ne pripada nikome. Stop progonu kršćana, apelirao je Troskot.
Hrvatski zastupnici su uz brojne kolege potpisali Deklaraciju osnivanja Neformalne skupine PS OESS-a „Za demokratsku Bjelorusiju“ koja će biti dio saveza parlamentarnih skupina predanih podršci demokratskim promjenama u Bjelorusiji.