Zastupnici Mesić i Paus sudjelovali na međuparlamentarnoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji koja se održala u okviru parlamentarne dimenzije ciparskog predsjedanja Vijećem EU

Nikozija– Predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić i član Odbora Dalibor Paus sudjelovali su na konferenciji "Doba umjetne inteligencije: Prilike i izazovi" koja se u okviru parlamentarne dimenzije ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije održala 14. i 15. siječnja 2026. u Cipru.

Prvi dio konferencije bio je posvećen utjecaju umjetne inteligencije na informacijski prostor Europske unije. Naime, sustavi pokretani umjetnom inteligencijom mogu ubrzati širenje dezinformacija, lažnih izvješćivanja i stranog uplitanja pri tom dovodeći u pitanje sposobnost građana da razlikuju činjenice od izmišljotina. Jačanje demokratske otpornosti zahtijeva ne samo regulatorne i tehnološke odgovore, već i sveobuhvatnu predanost digitalnoj pismenosti. Osnaživanje građana da kritički prolaze kroz online sadržaj, razumiju medije generirane umjetnom inteligencijom i prepoznaju manipulativne narative ključno je za otvorenu i informiranu javnu sferu.
Uvodno izlaganje održali su dr. Vasiliki Triga, izvanredna profesorica na Odjelu za komunikaciju i internetske studije Tehnološkog sveučilišta Cipra te Michael McGarth, povjerenik Europske komisije za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača. 
Predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić je sudjelujući u raspravi rekao kako u svijetu brzih promjena obrana od dezinformacija počinje s informiranim i digitalno pismenim građanima i javnom upravom te naglasio potrebu edukacijskih aktivnosti kao što su sustavno ulaganje u digitalne kompetencije, kroz školsko obrazovanje, za javne službenike, građane i posebno ranjive skupine. Dodatno je istaknuo kako građani prepoznaju koristi umjetne inteligencije u svakodnevnom životu i gospodarstvu, ali izražavaju zabrinutost oko privatnosti, gubitka poslova i njezinoj primjeni u zdravstvu u smislu potpune zamjene  liječnika ili medicinskog osoblja.

- Istovremeno, potrebno je posvetiti se javnim kampanjama o prepoznavanju dezinformacija, deepfake sadržaja i manipulativnih narativa, jer jačaju kritičko razmišljanje i povjerenje u službene izvore, kazao je predsjednik Odbora Mesić.

Između ostalog na konferenciji je rečeno da kada govorimo o stranim utjecajima na izbore i manipulacije digitalnim kanalima, to nisu samo nacionalni problemi, već i izazov za sve EU demokracije. Nacionalni parlamenti, konferencije i susreti državnika i parlamentaraca te razmjena iskustava povećavaju otpornost demokracija. Također kao koristan alat predloženo je da se razmotri i mogućnost uspostave specijalizirane radne skupine u sklopu Konferencije parlamentarnih odbora za poslove Unije koja bi radila tijekom izbornog procesa s mogućnošću brzog sazivanja i uključivanja parlamentarnih tijela u realnom vremenu.

- U konačnici, „Štit za demokraciju” može postati središnji mehanizam EU-a za povezivanje regulacije umjetne inteligencije, nadzora digitalnih platformi, zaštite izbora i jačanja institucija i građana s ciljem očuvanja legitimnih, otpornih i pluralističkih demokratskih procesa, zaključio je svoje izlaganje Mesić.

Tijekom drugog dijela konferencije razgovaralo se o izazovima u provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji budući da uspjeh ovisi o učinkovitim nacionalnim mjerama, imenovanju i osiguravanju resursa nadležnih tijela, usvajanju usklađenih standarda i usklađenosti sa širim digitalnim okvirom EU-a.

U raspravu se uključio član Odbora za gospodarstvo Dalibor Paus koji je istaknuo kako se u provedbi Akta države članice EU-a suočavaju s različitim izazovima: ograničenim resursima, nedostatkom tehničke stručnosti i različitim institucionalnim kapacitetima uz istodobnu potrebu da podupiru inovacije te je stoga nužna snažnija i praktičnija koordinacija na razini EU-a u smislu jasnih i pravodobnih smjernica Europske komisije, ciljane tehničke pomoći, aktivne razmjene najboljih praksi i zajedničkih alata te financijskih potpora za smanjenje administrativnog opterećenja. Nadalje, Paus je naglasio kako predloženi Digitalni omnibus ide u dobrom smjeru - pojednostavljena administrativnih zahtjeva, veće fleksibilnosti, osobito za mala i srednja poduzeća te fazne primjene određenih obveza za visokorizične sustave umjetne inteligencije. - Međutim, pojednostavljenje mora služiti boljoj provedbi, a ne deregulaciji – zaključio je Paus.

Konferencija je završila raspravom o izazovima politike zapošljavanja u kontekstu umjetne inteligencije.