
Nikozija – Predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić i član Odbora Dalibor Paus sudjelovali su na konferenciji "Doba umjetne inteligencije: Prilike i izazovi" koja je održana 14. i 15. siječnja u Cipru u okviru parlamentarne dimenzije ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Prvi dio konferencije bio je posvećen utjecaju umjetne inteligencije na informacijski prostor Europske unije. Naime, sustavi pokretani umjetnom inteligencijom mogu ubrzati širenje dezinformacija, lažnih izvješćivanja i stranog uplitanja pri tom dovodeći u pitanje sposobnost građana da razlikuju činjenice od izmišljotina. Jačanje demokratske otpornosti zahtijeva ne samo regulatorne i tehnološke odgovore, već i sveobuhvatnu predanost digitalnoj pismenosti. Osnaživanje građana da kritički prolaze kroz online sadržaj, razumiju medije generirane umjetnom inteligencijom i prepoznaju manipulativne narative ključno je za otvorenu i informiranu javnu sferu.
Uvodno izlaganje održali su dr. sc. Vasiliki Triga, izvanredna profesorica na Odjelu za komunikaciju i internetske studije Tehnološkog sveučilišta Cipra te Michael McGarth, povjerenik Europske komisije za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača.
Predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić je sudjelujući u raspravi rekao kako u svijetu brzih promjena obrana od dezinformacija počinje s informiranim i digitalno pismenim građanima i javnom upravom te naglasio potrebu edukacijskih aktivnosti kao što su sustavno ulaganje u digitalne kompetencije, kroz školsko obrazovanje, za javne službenike, građane i posebno ranjive skupine. Dodatno je istaknuo kako građani prepoznaju koristi umjetne inteligencije u svakodnevnom životu i gospodarstvu, ali izražavaju zabrinutost oko privatnosti, gubitka poslova i njezinoj primjeni u zdravstvu u smislu potpune zamjene liječnika ili medicinskog osoblja.
- Istodobno, potrebno je posvetiti se javnim kampanjama o prepoznavanju dezinformacija, deepfake sadržaja i manipulativnih narativa, jer jačaju kritičko razmišljanje i povjerenje u službene izvore, kazao je predsjednik Odbora Mesić.
Između ostalog, na konferenciji je rečeno da kada govorimo o stranim utjecajima na izbore i manipulacije digitalnim kanalima, to nisu samo nacionalni problemi, već i izazov za sve EU demokracije. Nacionalni parlamenti, konferencije i susreti državnika i parlamentaraca te razmjena iskustava povećavaju otpornost demokracija. Također kao koristan alat predloženo je da se razmotri i mogućnost uspostave specijalizirane radne skupine u sklopu Konferencije parlamentarnih odbora za poslove Unije koja bi radila tijekom izbornog procesa s mogućnošću brzog sazivanja i uključivanja parlamentarnih tijela u realnom vremenu.
- U konačnici, „Štit za demokraciju” može postati središnji mehanizam EU-a za povezivanje regulacije umjetne inteligencije, nadzora digitalnih platformi, zaštite izbora i jačanja institucija i građana s ciljem očuvanja legitimnih, otpornih i pluralističkih demokratskih procesa, zaključio je svoje izlaganje Mesić.
Tijekom drugog dijela konferencije razgovaralo se o izazovima u provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji budući da uspjeh ovisi o učinkovitim nacionalnim mjerama, imenovanju i osiguravanju resursa nadležnih tijela, usvajanju usklađenih standarda i usklađenosti sa širim digitalnim okvirom EU-a.
U raspravu se uključio član Odbora za gospodarstvo Dalibor Paus koji je istaknuo kako se u provedbi Akta države članice EU-a suočavaju s različitim izazovima: ograničenim resursima, nedostatkom tehničke stručnosti i različitim institucionalnim kapacitetima uz istodobnu potrebu da podupiru inovacije te je stoga nužna snažnija i praktičnija koordinacija na razini EU-a u smislu jasnih i pravodobnih smjernica Europske komisije, ciljane tehničke pomoći, aktivne razmjene najboljih praksi i zajedničkih alata te financijskih potpora za smanjenje administrativnog opterećenja. Nadalje, Paus je naglasio kako predloženi Digitalni omnibus ide u dobrom smjeru - pojednostavljena administrativnih zahtjeva, veće fleksibilnosti, osobito za mala i srednja poduzeća te fazne primjene određenih obveza za visokorizične sustave umjetne inteligencije. - Međutim, pojednostavljenje mora služiti boljoj provedbi, a ne deregulaciji – zaključio je Paus.
Konferencija je završila raspravom o izazovima politike zapošljavanja u kontekstu umjetne inteligencije.