.png)
Glasgow – U sklopu Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 26) u nedjelju je održan parlamentarni sastanak koji je okupio brojne parlamentarce zemalja članica Interparlamentarne unije (IPU) kao i brojne stručnjake za područje klimatskih promjena te predstavnike međunarodnih organizacija. Izaslanstvo Hrvatskoga sabora su činili zastupnici Ivan Ćelić i Marko Pavić.
Svi sudionici parlamentarnog sastanka su se snažno založili za što žurnije djelovanje u cilju smanjenja stope rasta globalnog zagrijavanja i emisije stakleničkih plinova. Rečeno je kako upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u donošenju zakona i ostalih propisa koji su temelj borbe protiv klimatskih promjena. Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Pavić je na panelu o smanjivanju utjecaja klimatskih promjena ukazao na zadnje izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) koje je još jednom utvrdilo odgovornost antropogene emisije ugljikovog dioksida za klimatske promjene.
Kao znanstvenik i oceanograf, Pavić je posebno naglasio kako se i osobno uvjerio u devastirajuće efekte zagrijavanja od preko dva stupnja Celzijusa na Antarktičkom poluotoku tijekom znanstvenog krstarenja na kojem je sudjelovao te naglasio ulogu oceana obzirom da oceani apsorbiraju 90 posto viška topline i 25 posto antropogenih emisija ugljični dioksid. Također je izrazio potporu proaktivnijeg pristupa Europske unije i njezine liderske uloge u svijetu kako bi Europa postala prvi kontinent neutralan u odnosu na emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine te kako bi ostali ispod limita zagrijavanja od 1,5 stupnja Celzijusa.
Kako je rekao Pavić, doprinos tako ambicioznim klimatskim ciljevima naglasio je i hrvatski premijer Andrej Plenković u svojem obraćanju na COP 26 u kojem je istaknuo kako imamo četvrti najmanji ugljični otisak u EU te najavio smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine kao i prestanak korištenja ugljena do 2033. godine. Posebice je naglasio namjeru Hrvatske da kao zemlja s tisuću otoka zaštiti 30 posto mora pod hrvatskom jurisdikcijom kao doprinos zaštiti svjetskih mora obzirom na njihovu važnu ulogu u klimatskom sustavu.
Na kraju parlamentarnog sastanka usvojen je završni dokument u kojem parlamentarci jasno izražavaju duboku zabrinutost činjenicom da potreba djelovanja postaje sve hitnija te traže koordiniranu akciju svih država svijeta u rješavanju ovog gorućeg problema koji postaje egzistencijalna prijetnja, a od nacionalnih vodstava traže njegovo rješavanje upravo u Glasgowu za vrijem trajanja COP 26.